LAVIĆ: Meni, kao i većini građana BiH, nije jasno zašto se ne objavljuju rezultati popisa? Kome je u interesu da mi ne znamo te rezultate? TOKIĆ: Trenutno se pregovara kako se zove naš maternji jezik. Pregovara se o bošnjačkom identitetu, došli smo u fazu da se unutar IMO tima pregovara koliko su Bošnjaci spremni odustati od broja koji je popisan. ZOLIĆ: Što se tiče pitanja 40. za ocjenjivanje rezidentnog stanovništva, oni su decidno rekli: u zakonu to ne piše i ne treba se uzeti u obzir. Međutim, Republika Srpska to ne prihvata i danas egzistira pet varijanti o broju rezidentnog stanovništva. RS predlaže dvije varijante, ali ubacuje pitanje 40. odnosno mjesto rada i školovanja i na osnovu toga bi se broj stanovnika trebao umanjiti za 437 hiljada

U oktobru će se navršiti dvije godine otkako je proveden popis stanovništva u Bosni i Hercegovini čiji rezultati do danas nisu objavljeni. Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Senadin Lavić izjavio je kako je pitanje rezidentnog odnosno nerezidentnog stanovništva jedna od osnovnih kočnica za objavu rezultata popisa iz 2013. godine, kao i, kako je rekao, "dogovor o brisanju određenog broja Bošnjaka iz popisnica".

Popis stanovništva u BiH, koji je proveden u periodu od 1. do 15. oktobra 2013, upozorio je Lavić, itekako je važno državno pitanje.

"Ovo je četvrti put da skrećemo pažnju javnosti na ovo pitanje. Ne potenciramo na njemu iz ličnih razloga, već iz razloga da broj stanovnika zemlje određuje niz događaja, pozicija, planiranja. Svi oni koji pokušavaju reći da je ovo politizacija, smatram da nas odvode u pogrešnom smjeru. Meni, kao i većini građana BiH, nije jasno zašto se ne objavljuju rezultati popisa? Kome je u interesu da mi ne znamo te rezultate?", kazao je Lavić.

Pitanje rezidenata, koje je prema Lavićevim riječima osnovni problem zbog kojeg još nisu objavljeni rezultati popisa, je zakonski propisano i unaprijed utvrđeno.

"U zakonu se kaže ko je i ko nije stalno stanoništvo. Zašto pokušavamo ići u smjeru da se kao dogovaramo, a zakon jasno kaže ko je stalni stanovnik. Zašto se u ovoj zemlji ne poštuje Zakon o popisu stanovništva? Zašto se izmišljaju nova pravila? Svi oni koju pokušavaju drugo uraditi dovode nas u opasno stanje, to je ono što ne bismo željeli", kazao je Lavić.

Šta kaže zakon, a šta hoće entiteti
Demograf i statističar Hasan Zolić upozorio je kako nije došlo do usklađivanja entitetskih propisa o stalnom stanovniku zemlje. Međunarodni monitoring tim (IMO) je, prema riječima Zolića, tokom posljednje posjete BiH pozvao na usaglašavanje među entitetskim zavodima za statistiku.

"Što se tiče pitanja 40. za ocjenjivanje rezidentnog stanovništva, oni su decidno rekli: u zakonu to ne piše i ne treba se uzeti u obzir. Međutim, Republika Srpska to ne prihvata i danas egzistira pet varijanti o broju rezidentnog stanovništva. RS predlaže dvije varijante, ali ubacuje pitanje 40. odnosno mjesto rada i školovanja i na osnovu toga bi se broj stanovnika trebao umanjiti za 437 hiljada. IMO tim smatra da pitanje 40. ne treba ulaziti kao varijabla za ocjenu rezidentnog stanovništva, a na tome RS insistira", kazao je Zolić.

Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić kazao je kako je trenutno riječ o "pregovorima u kojima se odlučuje koliki broj popisanih Bošnjaka treba biti izbrisan sa popisa", i to je po njemu razlog zašto rezultati popisa još uvijek nisu objavljeni.

"Trenutno se pregovara kako se zove naš maternji jezik. Pregovara se o bošnjačkom identitetu, došli smo u fazu da se unutar IMO tima pregovara koliko su Bošnjaci spremni odustati od broja koji je popisan. RS predvođena elitom sa velikosprskim konceptom nema razloga da navodi varijablu školovanja jer Bošnjaci nisu u mogućnosti da se školuju u RS-u. To je paradoks koji prihvataju neki političari", kazao je Tokić dodajući kako zakon navodi da je svaki popisani stanovnik zatečen na svojoj imovini - stanovnik BiH.

Svako "dogovaranje" pravila pored zakona je nedopustivo, smatra Tokić.

Kome je sve bosanski jezik maternji
Govoreći o popisu stanovništva provedenog u BiH 1991. godine, Zolić je podsjetio kako su se tada građani BiH mogli izjasniti o jeziku kroz pet varijabli.

"Na osnovu popisa, sprsko-hrhvatski jezik bio je 26,6 posto, hrvatsko-srpski 1,46 posto, srpski 18,85 posto, hrvatski 13,44 posto i bosanski 37,51 posto, a to je milion i 641 hiljada. Taj podatak smo poslali u Ujedinjene nacije tada i on je poslužio kao osnova za priznavanje BiH. U popisu 2013. godine: bosanski jezik 52 posto, srpski 30,45 posto, hrvatski 15,66 posto. Ovo nisu samo rezultati Bošnjaka, ima i jedan dio Hrvata odnosno katolika iz Srednje Bosne koji se izjasnio da im je bosanski maternji jezik", kazao je Zolić.

ČEKAMO PREVARU