Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Jubilej
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Teme

Toronto
DRUŽENJE SA BOŠNJACIMA KANADE
Autor: Aiša Purak
Objavljeno: 16. September 2015. 17:09:08
PREDAVANJE ZA ŽENE U DŽEMATU BOSNIAN ISLAMIC ASSOCIATION "GAZI HUSREV BEG" TORONTO TE ISLAMSKI EDUKATIVNI PROGRAM U GUELPHU - NEDJELJA, 13. SEPTEMBAR 2015.


Učesnici programa skupa Bošnjaka, s lijeva: Aiša Purak, hadži Tajib ef. Pašanbegović, dr. Emir Ramić i mr. Azra Durić


U nedjelju, 13. septembra, 2015. godine. na poziv uvaženog hadži Tajib ef. Pašanbegoviċa, posjetila sam džemat Bosnian Islamic Association "Gazi Husrev beg" Toronto, u Kanadi. Kao i ranije posjete ovom džematu, i ovo druženje, sa džematlijkama Toronta kao i susret sa veċ poznatim licima divnih Bošnjakinja Toronta, je prošlo u toploj i radnoj atmosferi.

Održala sam predavanje na temu “Žena u Vremenu” te sam, između ostalog istakla:
“Tema mog današnjeg predavanja je “Žena u Vremenu” sa akcentom o ženi kao majci, supruzi, njenoj ulozi u džematu, društvu, očuvanju porodice, odgoju djece kao i o emanetu očuvanja svog vjerskog i kulturnog identiteta na prostorima Sjeverne Amerike. S hodno tome ċu početi svoje izlaganje o “Ženi u Vremenu” s aspekta Kur’ana i Hadisa kao glavnih izvora Islamskog učenja. Svrha mog današnjeg predavanja je da govorim o ženama spomenutim, direktno ili indirektno u Kur’anu i Hadisu. Zatim ženama Bošnjakinjama koje su ostavile neizbrisiv trag u historiju Bošnjaka, a o kojima se malo ili gotovo nikako ne govore. Zatim da se bolje upoznamo sa njihovim ličnostima, njihovim životnim iskušenjima, njihovim žrtvovanjem za vjeru, din i domovinu. I na kraju, da ove uzorite žene spomenute u Kur’anu i Hadisu, heroine svoga vremena i prostora, kao i uzorite Bošnjakinje koje su kroz historiju učinkovito branile svoju vjeru i toprak, uzimamo kao svoje role model današnjice.


Aiša PURAK: Bošnjakinje koje su kroz historiju učinkovito branile svoju vjeru i toprak, uzimamo kao svoje role model današnjice
Svi događaji i osobe u Časnom Kur’anu su precizno i selektivno izabrane od Allah SWT kao univerzalna uputa, smjernica i pouka ljudima. Od krucijalne važnosti je za Bošnjakinju je studiranje i upoznavanje sa likovima i atributima žena spomenutih u Kur’anu.U Časnom Kur'anu se spominju dvadeset-četri žene. Žene spomenute u Kur’anu su rijetko studirane, izučavane kao i društvene prilike, mjesto i kontekst u kojima se spominju u Kur’anu. Potrebna je duboka i opširna znanstvena studija kao i detaljna analiza vremena, mjesta, konteksta u kome se spominju ženski likovi u Kur’anu da bi se izvukla adekvatna lekcija i poruka koju nam Časni Kur'an šalje kroz kazivanja o ženama.”

Grad Mekka sa sjedištem u Saudiskoj Arabiji je geografski epicenter Ummeta, a njen osnivač i prvi stanovnik je bila žena, Hadžera r.a. sa svojim sinom Ismailom a.s. Tako važna uloga je data ženi - da bude osnivač odabranog grada Mekke. Da dobije posjetu od Džibrila a.s. kao što su dobijali samo najodabrani Allahovi S.W.T. Poslanici. Koliku veličinu i čast ima ova časna Majka kod Allah S.W.T.? Toliku veličinu da je Allah S.W.T. naredio milionima posjetilaca ovog časnog Hrama da imitiraju Hadžerino tračanje između Safe i Merve i da to nikada ne padne u zaborav. „Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Ka'bu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje učini kakvo dobro djelo - pa, Allah je doista blagodaran i sve zna.(Kur'ana, 2:158).”

…Koliko je samo nas Bošnjaka i Bošnjakinja krenulo u svijet, učinilo hidžru, baš kao i Hadžera r.a, sa malo hrane i svojim bebama u naručju, nejakom djecom na leđima, iznemoglim roditeljima u kolicima, te nam je Allah dz.š. ukazao svoju milost. Našli smo svoj smiraj i novi dom u dalekom svijetu. U period od dvadest godina, kao ni jedna druga etnička grupacija u tako kratkom vremenskom period na prostoru Amerike i Kanade, uspjeli smo da savladamo jezik, završimo škole, univerzitete, ulazimo u vladu, postajemo političkim faktorima na lokalnim izborimo, kupujemo kuċe, auta, otvaramo firme, pomažemo svoju zemlju Bosnu i svoju familije u njoj. Uspjeli smo da se organizujemo kroz džemate, političke organizacije, kulturne i fudbalske klubove, da se međusobno družimo i povezujemo. I ovaj naš današnjii skup je dokaz našeg uspjeha. Zahvaljujuċi našim džamijama i džematima uspjeli smo da sačuvamo svoj din, vjeru Islam, svoj jezik i svoju kulturu na prostorima Sjeverne Amerike. Zahvaljujuċi našim uglednim i obrazovanim Bošnjacima u dijaspori, uspjeli smo da se ne zaborave genocidi počinjeni u Bosni, te su izglasane Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Ovo je samo početna lista uspjeha Bošnjaka i Bošnjakinja na područiju Sjeverne Amerike. Zato vas molim, drage moje Bošnjakinje, da se uključujete u svoje džemate i svojim čestitim radom, svojim unikatnim talentima, svojim finansiranjem pomognete svoj džemat kao i Ummet uopšte. Zatim, upisujte svoju djecu u mektebe i Bosanske škole. Dovođenje djece u džamije na vjeronauku je, posigurno, svima nama najbolja investicija koju možemo, za sebe kao i za našu djecu, uraditi na ovim prostorima.



Od pamtivijeka, Bošnjakinju je krasila velika snaga i vjera, čak i kada je bile zarobljavana i mučena, nije dala Bošnjakinja svoje vjere i identiteta. U narodnoj pjesmi spominje se junaštvo Lejle Blažević, koja je oteta u Dalmaciju i koju ni tepsije dukata i bisera, ali ni prijetnja mučenjem nisu naveli da promjenu onog što ona jeste - Muslimaka, pa u pjesmi stoji da: “…ne prevari, ne prevjeri Lejla…”

Godine 1737. kada je napadnuta Banja Luka i okolina, čitavu jednu četu u odbrani Banja Luke su sačinjavale žene. Na žalost, našu Bosnu, ratovi nikada nisu zaobilazili i u tim ratovima Bošnjakinje su se često borile i ginule kao pravi junaci. U Donjem Vakufu, pored ceste koja skreće za Bugojno, postoji u travi spomen na kojem piše: “Šehid-djevojka”. Ne zna se ima ove bošnjačke herojine, koja je poginula u borbi s Uskocima u 17. stoljeću, zatim u haremu džamije u Cernici u Mostaru ostalo je zabilježeno ime Hane Hrvićeve koja je “branila Mostar od Stojana Jankovića”.

Nezaboravan je primjer mlade i hrabre heroine, Emine Bučan, 20-ogodišnja Bošnjakinja sa Bara, selo kod Sjenice, u toku velike četničke ofanzive u januaru i februaru 1943.godine na Bihor, Pešter i Limsku dolinu, radi uništenja muslimanskog življa na tim prostorima, herojski je branila svoju kuću, braću, sestre i komšije koje su četnici opkolili. Kada je nestalo municije pošla je u hambar da je preuzme, ali su je tada uhvatili četnici. Prepoznavši među njima komšiju - četnika obratila mu se riječima: „Krv neka ti je halal, a obraz mi čuvaj“. Komšija je shvatio značaj tih riječi i ubio ju je ne dozvolivši da je razjarena četnička grupa siluje. Ovaj čin žrtvovanja mladog života za odbranu djece, starih i iznemoglih, posebno za obraz, čast i dostojanstvo, ostaje kao simbol bošnjačkom narodu posebno muslimanki ženi, da su obraz i poštenje vrjedniji od samog života.”

Nakon završenog predavanja uslijedila je otvorena diskusija o izazovima i poteškoċama s kojim se suočava žena-muslimanka današnjice. Naravno, u društvu divnih Bošnjakinja koje ne štede na muhabetu i pitanjima, vremena nikad dosta! Ali prema veċ utvđenom protokolu, ubrzo nakon podne namaza i ručka, krenula sam u posjetu Bošnjacima u Guelph-u Ontario, Kanada.


Skupu Bošnjaka u Guelph-u Ontario - Kanada


Duboko se zahvaljujem Uzvišenom Allahu dž.š. na ukazanoj časti i prilici da posjetim i učestujem u fantastično organizovanom skupu Bošnjaka, u Guelph-u, Ontario, Kanada. Atmosfera skupa je bila na zavidnom nivou. Oduševila i fascinirala me je kultura, poštovanje te pažljivo slušanje i praċenje izlaganja govornika skupa od strane prisutnih Bošnjaka i Bošnjakinja. Sva izlaganja predavača su pomno praċena. Činilo mi se da žudno upijaju svaku riječ i misao. Velika privilegija mi je bila prisustovati i davati govor ovakvoj skupini Bošnjaka. Programu su prisustovala i djeca, različitih uzrasta, ali haman da su i djeca, kao i njihovi roditelji upijali svaku izgovorenu riječi. Vrijedne hanume pripremile su tradicionalne bošnjačke kolače, kahvu i sokove, što je krunisalo ovo nezaboravno druženje.

Bila mi je velika čast i zadovoljstvo biti u istom programu i za istim stolom sa uvaženim hadži Tajib ef. Pašanbegoviċem, iskusnim i saburli imamom koji ne škrtari na lijepim nasihatima i darežljivo sije i širi bogato životno i imamsko iskustvo sa svima koji su hoċni da slušaju. Zatim sa istaknutim prof. dr. Emirom Ramiċem, Bošnjakom koji je sav svoj život, znanje i energij halalio svojoj Bosni i svome narodu, a posebno Bošnjacima "preko Bare.” Da bi se što više Bošnjaka širom svijeta okoristilo plodovima druženja Bošnjaka Guelph-u Ontario, Kanada, prenosim veċi dio izlaganja dr. Ramiċa, koji je između ostalog istakao:
“Nije cilj dokazati bošnjaštvo, bosanski jezik i bosanskohercegovačku državu i društvo, nego pokazati historijsku utemeljenost bitnosti i bitisanosti navedenih kategorija. Zato nema potrebe objašnjavati nacionalno ime Bošnjak, ime jezika bosanskog i ime države i društva Bosne i Hercegovine. Ja ih samo promoviram kao prirodno pravo na bošnjačku i bosanskohercegovačku tradiciju. Od 1990. do 2000. godine Bošnjaci su napravili politička i nacionalna dostignuća za koja je nekim narodima trebalo stoljeće. Bošnjaci su iz anonimnosti iskoračili na povijesnu scenu i prvi put se legitimirali kao ravnopravni subjekt u evropskoj zajednici naroda u uslovima kada su svi državni režimi i sve nacionalne ideologije susjednih naroda osporavali i negirali poseban bošnjački nacionalni identitet. Samostalni, nacionalno-politički nastup Bošnjaka i ostvarivanje državne samostalnosti i nezavisnosti Bosne I Hercegovine, čemu je i bošnjačka politika snažno doprinijela, ogroman je povijesni dobitak za bošnjački narod. Istovremeno su na identitetsko-kulturološkoj ravni realizirana postignuća koja su bošnjački narod kolektivno definirala, a koja prethodnih decenija nisu bila izvodljiva. Ostvareno je pravo na slobodno imenovanje maternjeg jezika, bosanski jezik je prvi put normiran i institucionaliziran.


Skupu Bošnjaka u Guelph-u Ontario - Kanada


Prvi put je književno-kritički priređena edicija nacionalne bošnjačke književnosti, napisana je prva opća nacionalna historija, promijenjeno je ime naroda. Pozivajući se na sve rečeno sa pravom možemo ustvrditi da u modernom dobu nacionalno-politički položaj Bošnjaka nikada nije bolji. Istovremeno bošnjački unutrašnje prilike nikad nisu bile nepovoljnije i gore. I unutar bošnjačkog segmenta bosanskohercegovačkog društva uspostavljen je i cementiran jedan bezdušni model društvene strukture. Moralna kriza vodećih struktura bošnjačkog društva, danas je najeksplicitniji oblik svih ostalih unutarbošnjačkih negativnosti i kriza. Bošnjačka politika još nema jasan i nedvosmislen strategijski cilj, čak ni oko same države BiH. Toj politici konstantno nedostaje vizija i inicijativa. Ona u bošnjačkom narodu proizvodi kompleks manje vrijednosti u odnosu na okruženje.
Bošnjački sabor iz septembra 1993. godine će ostati u historiji zabilježen po tome što je vratio na javnu scenu staro ime Bošnjaci. Ali termin Bošnjak nije izmišljen na tom Saboru. Bošnjak kao termin je poznat svakom ko imalo poznaje bosanskohercegovačku historiju i narodnu tradiciju. Deklaracijom kao izjavom o bošnjaštvu Sabor je želio da okonča višegodišnje razgovore o nužnosti vraćanja narodnog i historijskog imena - Bošnjak. Termin Musliman donosio je velike nesporazume i lišavao njegove nosioce prirodnoga prava i pojma o zemlji, jeziku i narodu. Termin Musliman u nacionalnom smislu, potkrijepljen velikim M i malim m, postao je potpuno deplasiran u mnogim jezicima koje ove termine pišu istim slovom. Bošnjaci su dio prvobitnog bosanskoga naroda koji kontinuira svojstvo narodnoga bića bosanskohercegovačke zemlje ostvaruje unutar toga bića povijesni smisao i sadržaj Bosne i Hercegopvine i nosi njeno povijesno i državno pravo.

Bošnjaci su nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To bošnjačko svojstvo nikoga ne isključuje iz sudjelovanja u tom naslijeđu, ali neće da bude žrtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnog bošnjačkog naroda da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda. Nacionalnim imenom Bošnjak definitivno se skida sa dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice. Dalja objašnjenja vlastitog imena bila bi naprosto neozbiljna. Vlastito nacionalno ime može se objašnjavati samo onome ko ništa ne zna o svojoj prošlosti. Razumije se da ima i takvih, odgojenih u prilikama kada nismo imali svojih nacionalnih institucija, nismo imali organiziranog političkog života i nismo imali odgovarajućih političkih ličnosti. U prošlosti svi koji smo živjeli u Bosni i Hercegovini bili smo Bošnjani.

Razlučivanje je rezultat nacionalnih opredjeljenja u drugoj polovini XIX vijeka, kada su se bosanskohercegovački pravoslavci iskazali kao Srbi, a katolici kao Hrvati. Muslimani su ostali Bošnjaci, držeći se svog narodnog imena jer se nisu nacionalno opredjeljivali ni kao Srbi ni kao Hrvati, mada je bilo i takvih sporadičnih slučajeva. Poslije je došao period potpunog nacionalnog negiranja s nadom da će se Bošnjaci ipak opredijeliti. Pošto se to nije dogodilo, krajem 60-tih godina uveden je termin Musliman sa velikim M, kao nacionalna kategorija, što je prvi put primijenjeno u popisu stanovništva 1971. godine. Da je tada neko predlagao termin Bošnjak smatralo bi se da zastupa tzv. kalajevštinu i bio bi politički deklasiran. Danas, u slobodi, nema više razloga za bilo kakvu političku mimikriju. Tako je na Saboru ime Musliman promovisano u ime Bošnjak. Učinjeno ju to nakon stotinu i petnaest godina. Od ljeta 1878. godine kada su se Bošnjaci sastali u haremu Begove džamije da bi se dogovorili o odbrani svoje zemlje sastali su se nanovo na Saboru i u znaku bošnjačkog narodnog imena, bošnjačke slavne tradicije i zbog interesa Bosne i Hercegovine. Vraćanjem starog, povijesnog imena Bošnjak, oni se čvrsto vežu za Bosnu I Hercegovinu i njenu državnopravnu tradiciju, za bosanski jezik i sveukupnu bošnjački duhovnu tradiciju.
Bošnjaci vide Bosnu i Hercegovinu kao slobodnu i demokratsku zajednicu, koja će čuvati i produbljivati stoljetne zasade tolerancije i međusobnog poštovanja svih ljudi i svih tradicija što u njoj žive. Bosna i Hercegovina je jedina domovina Bošnjaka. Nikakva trenutačna rješenja ne može izbrisati hiljadugodišnju historijsku vertikalu sraslosti Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom, ni bošnjački vjeru u prolaznost svake agresije i genocida. Bošnjaci, su oduvijek bili miroljubiv narod, koji je svoju sudbinu i život vezao za povijesni prostor na kojem stoljećima postoji. Ime Bošnjak je, ustvari, vraćanje na termin koji ima tradiciju utemeljenu na hiljadugodišnjoj historiji Bosne i Hercegovine.”



Voditelj i koordinator programa bila je mr. Azra Duriċ koja je na profesionalan vodila. Azra Durić je certificirani Project Management Professional (PMP) sa više od 25 godina iskustva u industriji informatike. Visoko obrazovanje je dobila na Univerziteta Sarajevu, Bosna i Hercegovina iz oblasti matematike, a poslijediplomsku diplomu iz Ureda i komunikacije elektronskih podataka na Univerziteta u Leicester-u, Engleska. Zbog aktivnog učešća u Stranci dijaspore Bosne i Hercegovine Azra je izabrana 2012. godine za člana Izvršnog Odbora stranke. Mr. Durić je član inicijativnog tima za uspostavu bosanske zajednice u široj regiji Toronta. Glavni zadatak ove zajednice je promovisati vrijednosti i kulture Bosne i Hercegovine u Kanadi. Kao voditelj projekta, ona također pruža svoje znanje i stručnost na volonterskoj osnovi za projekte u IstinaTV, dobrotvornoj organizaciji koja djeluje u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

Jedan od velikih i značajnih projekata koje je inicirala i pokrenula mr. Azra Duriċ je osnivanje Bosanske sekcije u sklopu gradskih centralni biblioteka u Mississaugi te Kitchener, Kanada. Prema kazivanju mr. Durić, Centralna gradska biblioteka Kitchener je obogaćena sa novom kolekcijom knjiga na bosanskom jeziku! Više od 100 knjiga, naručenih iz Bosne i Hercegovine, je biti na raspolaganju svim ċlanovima ove biblioteke od petka, 19. juna 2015. Ovaj unikatni projekat je podržan i finansiran od strane samih organizatora projekta, te Bošnjaka ovih regija.

Ovaj članak ċu završiti riječima, žene, Bošnjakinje, borca za Bosnu i Bošnjake, magistra Azre Duriċ, koja kaže: “Hvala Vam naša draga hanuma hadžinice Aiša na divnim riječima pohvale i lijepim fotografijama. I nama je bilo izuzetno zadovoljstvo da budemo domaċini ovog jako zanimljivog i edukativnog skupa uz lijepu atmosferu druzenja, pa se nadamo da cemo moci nastaviti nesto slicno u sto skorijoj buducnosti. Izuzetno smo počašċeni Vašom posjetom u Guelph kao i posjetom naših uvaženih Bošnjaka predavača, Tajiba ef. Pašanbegovića i prof. Emira Ramiċa i želim da iskoristim ovu priliku da vam se zahvalim u ime naše Zajedice. Također veliko hvala našoj divnoj i neumornoj hanumi Ismeti Smajiċ kojoj nije bilo teško da nas posjeti iz Toronta i odmah pomogne sa svojim fotografijama da se ovaj naš skup ovjekovječi.


Bošnjakinje u Bosanskoj sobi u Centru Gazi-Husrev beg


Svakako, uspješnosti ovog skupa su uveliko doprinijeli naši Bošnjaci koji su nas počastili svojim dolaskom u velikom broju, pa je čak sala bila popunjena do posljednjeg mjesta. Naravno, skup ne bi bio moguc da nije bilo nesebične pomoċi i timskog rada naših Bošnjakinja Guelpha, domaċica ovog programa. Stoga zelim da iskoristim ovu priliku da im izrazim posebnu zahvalnost jer su se sa velikim elanom i zadovoljstvom trudile da pomognu gdje god je trebalo u organizaciji i realizaciji skupa, kao i omoguċile da se osjeċamo ugodno u lijepoj atmosferi uz ukusne kolače, sokove i kafu. Stoga jedno posebno HVALA:

Amela Bektić,
Fahreta Karić,
Ramija Mujanović,
Ramiza Spahić,
Sanela Beganović,
Senada Zukanović,
i njihovim kompletnim PORODICAMA!

Svakako je nama ženama podrška naše djece, muževa i prijateljica bila i biċe od ključne važnosti, jer bez njih ništa ne može biti potpuno odrađeno i dozivljeno u našim životima.

Koristim ovu priliku da pozovem i ostale žene iz Guelph-a i Kitchener-Waterloo područja da nam se pridruže jer imamo u planu još mnogo korisnih i uzbudljivih ideja i projekata za naša sljedeca druzenja. Planiracemo jedan skup da se dogovorimo o sljedecim koracima pa ako ste zainteresovane javite se meni na Facebook da i Vas uključim u grupu.

Još jednom HVALA svima koji su nas počastili svojim dolaskom i nadam se da ċete se odazvati i u budućnosti. Ne smijemo posustati jer je nasa obaveza a i zadovoljstvo da koristimo svaku priliku za jacanje naseg bosnjackog identiteta i ljubavi prema našoj domovini Bosni i Hercegovini. Samo ZAJEDNO smo jači!!!

Pripremila: Aiša PURAK



Ostali prilozi:
» PLAV: MLADI FILANTROPI NA HUMANOM DJELU!!!
Senada Đešević, prof. | 27. March 2018 20:25
» BOSNA JE ZEMLJA LJUBAVI I SEVDAHA
Mensud Alićušić | 12. March 2018 17:53
» DVADESET GODINA ŠKOLE BOSANSKOG JEZIKA LONDON
Fikret Artuković | 04. March 2018 15:10
» VODOPAD U KLISURI TIFRAN IZMEĐU BIJELOG POLJA I BERANA
Mr. Nusret Balić | 22. February 2018 21:35
» RIJEČ O TRADICIJI I KULTURI
Suvad Hotić | 13. February 2018 18:47
» PRIJATELJU AHMEDU ZA RAHMET I OPROŠTAJ
Zijad Bećirević | 11. February 2018 14:50
» OD UČENJA EZANA DO ŠERIJATSKOG VJENČANJA
Fadil M. Kardović, prof. | 06. February 2018 20:20
Ostali prilozi istog autora:
» HISTORIJA IMIGRACIJE U AMERICI
19. November 2017 01:07
» BOŠNJAČKA OAZA U SRCU KANADE
06. December 2016 03:23