Na jugu Sandžaka, sjeveroistoku Crne Gore, ispod visokih Prokletija nalazi se Plavsko jezero, koje je simbol grada Plava. Na samoj obali jezera, na mjestu gdje se završava rijeka Ljuča i odakle počinje Plavsko jezero, živi Dževat Šarkinović.

On je jedan od mnogih građana Plava koji svoj dom ima uz Plavsko jezero. Ljubav prema jezeru, ali i prema plivanju rezultirali su tokom prethodne tri decenije da Dževat dosta vremena provede oko jezera. Ipak, Šarkinović je zahvaljujući svojoj hrabrosti i plivačkom umijeću izrastao u pravog heroja ovog grada. Ističe da je uspio sa spasi 27 ljudskih života u vodama Plavskog jezera.

Uspješan poljoprivrednik
Ekipa Anadolu Agency (AA) odlučila je posjetiti Dževata. Njegova kuća nalazi se na samoj granici između Gusinja i Plava. Dževat je inžinjer hemije, a jedan je od najuspješnijih poljoprivrednika ovog kraja. Odlično poznaje Plavsko jezero, ali i rijeku Ljuču, koja se ulijeva u jezero.

Plavsko jezero je posebno atraktivno tokom ljetnih mjeseci, kada veliki broj građana Plava, ali i turista posjećuje splavove na ovom jezeru. Kupanje u ovom jezeru donosi i određeni rizik, jer je voda nepovoljna za kupanje zbog niske temperature.

Godinama, na Plavskom jezeru dolazilo je do utapanja. Često su stradali mještani, ali i turisti. Dževat u razgovoru za AA ističe da je od 1980. godine, do danas na Plavskom jezeru spasio ukupno 27 ljudskih života.

"Nažalost, izvukao sam i šest utopljenika iz jezera. Spašavao sam i ljude iz rijeke Ljuče, koja je veoma hladna. Takođe, spašavao sam i domaće životinje, ovce, krave i konje“, kaže na početku razgovora Šarkinović.

Ovaj diplomirani inžinjer hemije, rođen je na obali jezera. Ističe da, kako su mu ispričali, kada je majka trebala da ga rodi, njegov otac ju je čamcem prevezao preko jezera do obale, gdje je bila bolnica.

"Na takmičenjima sam postizao zapažene rezultate, ronio sam 50 metara u jednom dahu. Bio sam i dobar plivač. Naravno, plivačke sposobnosti sam naslijedio od rođaka Šarkinovića, od strica Redže. Danas se bavim poljoprivredom. Osim što sam uspješan spasilac, uspješan sam i poljoprivrednik“, kaže Dževat, koji je osim ljudskih života spašavao i životinje.

Spasio sedmoro djece u jednoj akciji
Za više od tri decenije, Šarkinović se kako kaže „svega nagledao na jezeru“. Prilikom spašavanja, kako kaže, bilo je i jako dramatičnih situacija.

SANDŽAČKI BISER: Plavsko jezero

"Sjećam se jedne prilike, spasio sam sedmoro djece u jednom čamcu. Veliko je priznanje spasiti ljudski život, ali priznanje je spasiti i život životinji, ali najveću zahvalnost sam dobijao od ljudi kojima sam spaiao životinju“, ispričao je.

Danas je manje slučajeva da dođe do utapanja na Plavskom jezeru, jer je manje kupača.

"Temperatura vode u jezeru je nepovoljna za kupanje, a često puta u maju i junu vanjske temperature tjerale su nepoznavaoce ovih prilika da se bace u ovu vodu. Oni bi nepripremljeni ušli u vodu, i neki bi doživjeli infarkt, a neki su i stradali“, kaže Šarkinović.

I svoj život dovodio u opasnost
Uprkos dobrim plivačkim vještinama, i život ovog hrabrog Plavljanina često je bio u opasnosti.

"Nekoliko puta sam dovodio svoj život u opasnost. Znate, davljenik se hvata za slamku spasa. Pogotovo ako niste stručni i iskusni, rizikujete da se i sami utopite. Bilo je teških trenutaka, posebno prilikom izvlačenja utopljenika. Sjećam se, kada sam jednog utopljenika izvlačio iz jezera, bila mu je ispružena ruka, i otvorene oči. To su teške situacije. Najbolje je o tome i ne govoriti, ali neke scene se ne mogu zaboraviti“, priča Šarkinović.

Od mnoštva situacija u kojima se nalazio kao spasilac, Dževat se sjeća i akcije spašavanja konja, u kojoj je sam učestvovao.

"Prilikom izvlačenja konja, u mulju su mu bile zaglavljene noge. Nije bilo šanse da izađe, samo je bilo pitanje kada će da potone. Zbog njegove velike težine, nije ga moguće spasiti baš lako. Doveo sam traktor do mjesta događaja, sajlu sam provukao ispod konja, a traku oko njega. Na taj način sam ga izvukao na kopno“, prisjetio se Šarkinović.