Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

U Torontu održano tradicionalno druženje Instituta za istraživanje genocida, Kanada sa prijateljima istine i pravde i borcima za zaštitu ljudskih prava i sloboda
RAMIĆ: UČITI GENERACIJE DA JE NA RBIH IZVRŠENA AGRESIJA I GENOCID NAD BOŠNJACIMA
Autor: Tim Bošnjaci.Net
Objavljeno: 02. November 2015. 15:11:43


Program je otvorila Sabina, koordinator programa koja je u uvodnom izlaganju između ostalog rekla: „Hvala vam što ste došli na prvo druženje kanadskih Bošnjaka i prijatelja istine, pravde, zaštite ljudskih prava i sloboda. Hvala vam što ste došli na druženje sa jedinom naučno istraživačkom institucijom kanadskih Bošnjaka, Institutom za istraživanje genocida, Kanada. Hvala vam što vašim prisustvom pomažete rad ove izuzetno značajne institucije. Nema bošnjačke budućnosti bez bošnjačkog pamćenja, nema bošnjačkog pamćenja bez suočenja sa stvarnošću. A naša stvarnost je da su naše največe boli ne zaborave. Srpski cilj sa njihovim patološkim lažima je da upornim ponavljanjem postanu istina. Jedino se možemo boriti stalnim i upornim dokazivanjem istine o agresiji i genocidu na BiH. Mi našu djecu nećemo okivati okovima mržnje koja rastaće život ali informišimo ih da znaju da bi bili spremni. Nad Bošnjacima je stoljećima, kontinuirano, vršen zločin genocida. Indikativno je da su zločini i po vrsti i po obimu bili veoma slični, iako su se događali u različitim vremenskim periodima. Obzirom na to, neminovno je dobro poznavati historiju, kako bi se u budćnosti pripremili za svaki daljni pokušaj ponavljanja sličnog zločina. Historija nas upućuje da moramo imati osviješten narod, jaku vojsku, jaku policiju, pravnu državu, a vođe poštene, mudre i hrabre. Ne bi smjeli više nikada dozvoliti da sudbina Bošnjaka zavisi od drugih, ma koliko se oni trudili da dokažu da su prijatelji Bošnjaka. Svi su narodi uglavnom nacionalno homogenzirani. Bošnjaci su konstantno plašeni nacionalizmom, fundamentalizmom, fanatizmom, a kao vrlinu su im naturali bratstvo i jedinstvo te kult jugoslavenske države. Obzirom da nisu bili nacionalno svjesni, Bošnjacima je ostalo samo da se, kad bi opasnost iznenada zaprijetila, probude iz svog nacionalnog sna i učmalosti. Stoga su, u odsustvu kontinuirane nacionalne svijesti, doživljavali stradanja, masovna iseljavanja i kontinuirano smanjivanje prostora. Poslije svakog nasrtaja na Bošnjake njihov životni prostor je smanjivan, tako da danas živi na prostorima koji su egzistencionalno zabrinjavajući. Sa ovim riječima sam pokušala ukratko objasniti misiju Instituta. Kao što vidite ona je izuzetno značajna. Toliko značajna da apsolutno zaslužuje našu podršku. Pozivam vas da u ime istine i pravde većeras pomognete naš i vaš Institut. Tako pomažete istini i pravdi, tako pomažete preživjelim žrtvama i svjedocima agresije i genocida, tako pomažete istinsku borbu za svijet bez genocida.“



Zatim se skupu obratio Adnan ef. Balihodžić, imam največeg bošnjačkog islamskog centra u Kanadi, Bošnjačkog islamskog centra „Gazi Husrev Beg“ Toronto. On je biranim riječima govorio o izuzetno značajnom radu IGK. „Prilikom moga boravka u BiH čuo sam riječi koje su mene i svoju nas ohrabrile. Kanada se u BiH najviše prepoznaje po aktivnostima IGK. Zato je naš Institut ponos sviju nas. Dužnost svoju nas je da pomognemo rad ove naučno istraživačke institucije jer tako pomažemo nama, našoj djeci, našoj boljoj budućnosti“, zaključio je imam Balihodžić.











Na početku izlaganja profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} se osvrnuo na osnovnu misiju IGK, istraživanje zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava koja se realizuje u bogatoj saradnji sa respektabilnim naučnim i istraživačkim institucijama u svijetu kao što su: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz Sarajeva, Komitetom za prevenciju genocida Kanadskog parlamenta, Međunarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom „Svijet bez genocida“ itd. Istražujući genocid IGK diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svjetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživača da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. Ramić je zatim govorio o drugim, takođe veoma važnim elementima misije IGK. Posebnu pažnju IGK poklanja razotkrivanju djelovanja mnogih negatora genocida u BiH i svijetu. Tako je IGK upozorio svijetsku javnost na antihumano djelovanje negatora genocida u BiH kao što su: Lewis MacKenzie, Tomislav Nikolić, Milorad Dodik, Ljiljana Bulatović-Medić, Jurgen Elsasser, Peter Brock, Diana Johnstone, Srđa Trifković, Alexandros Lykourezos, Darko Trifunović, Marco Van Hees, Milivoje Ivanišević, Michael Averko, Nebojša Malić, Michael Parenti, Stefan Karganović, Imran Hosein i drugi. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv negatora genocida. Od formiranja IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. Samo nekoliko desetina ratnih zločinaca za genocid u BiH je procesuirano i osuđeno na Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu i nacionalnim sudovima. Mnogi ratni zločinci se slobdono kreću u i van BiH. Mnogi zauzimaju istaknute pozicije u BiH. Izuzetno važan segment misije IGK je razotkrivanje ratnih zločinaca. IGK je proizvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bošnjačkog nacionalnog bića koje je zajedno sa državom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu. Ta kultura pamćenja podrazumijeva da se o najvećim zločinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama. Genocid u BiH se ne može svesti na vejrski obred i kurtoazni govor saučešća političara. Time se iskrivljuje, prikriva genocid koji u nedostatku novog promišljanja može podstaknuti nove nasrtaje na BiH. Kompleksnost problema genocida zahtijeva da se na više razina govori i djeluje, a jedna od njih estetičko-umjetnička i poietička je izuzetno važna. Misliti genocid u BiH podrazumijeva razvijati sistem obrazovanja koji će učiti generacije da je na RBiH izvršena agresija, a nad njenim građanima genocid. Danas su u svijesti bosansko-hercegovačkog čovjeka pojmovi „agresija“ i „genocid“ na putu da nestanu. Misliti genocid u BiH znači i tražiti odgovor na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju političkih i kulturnih ciljeva? Daytonski sporazum pokazuje da on to jest. Isto tako, pred nam je pitanje da li je Presuda Internacionalnog suda pravde dovoljna da se ostvari pravo žrtava i dostigne pravda? Da li je moguće da djelo genocida i dalje postoji na tlu države BiH? Budućnost u BiH nije moguće uz očuvanje tekovina genocida koji je u njoj izvršen. Zločinom genocida stvoren je entitet Republika Srpska na tlu države BiH i treba zahtijevati da se to djelo i njegovi izvršioci sankcioniraju pred internacionalnim institucijama prava. Žrtve agresije i genocida na BiH su trostruko kažnjene, zločinama agresije i genocida, dejtonskom podjelom bosanskohercegovačkog suvereniteta i teritorijalnig integriteta BiH i uspostavom genocidne tvorevine Rs koja svojim imenom i praksom ugrožava žrtvu ali i državu BiH, pa samim tim i Evropu i Svijet. Daytonski sporazum nije samo umanjio suverenitet države BiH, već je i produkovao nepravedni mir. Vlade Britanije, SAD-a i Francuske su bile spremne da ustupe Srebrenicu Srbima, u težnji da dođu do mape koja bi bila prihvatljiva Slobodanu Miloševiću u zamjenu za mir. Srebrenica nije samo sinonim za najveći zločin poslije holokausta u Evropi, nije samo sinonim neuspjeha velikih sila da spriječe povratak genocida u Evropi, vec je i sinonim političke trgovine velikih sila kojom su one postale potpomagači največeg zločina poslije holokausta u Evropi.

IGK se zahvaljuje svim bosanskohercegovačkim organizacijama i zajednicama i mnogobrojnim pojedincima u Kanadi, Sjevernoj Americi i čitavom svijetu na podršci u radu.




Ostali prilozi:
» U TOKU KONKURS ZA NAJBOLJU PRIČU "PLANJAXOVO PERO"
Eset Muračević | 17. November 2017 15:37
» SANSKA DOLINA JE KRAJIŠKA SREBRENICA
AA | 15. November 2017 13:52
» U TORONTU OBILJEŽEN DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Bošnjaci.Net | 14. November 2017 18:22
Ostali prilozi istog autora:
» "I JA SAM IZ SREBRENICE" U KANADI
16. November 2016 19:08
» PODRŠKA IZ U BIH I REISU-L-ULEMI
23. January 2016 18:14
» UJEDINJENI U SJEĆANJU
30. October 2014 13:19
» POLITIČKO UBOJSTVO KULTURE U BIH
27. September 2014 20:03