Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

DUŠA SANDŽAKA (VII)
Autor: Ibrahim Čikić
Objavljeno: 27. December 2015. 00:12:33


Ibrahim ČIKIĆ: Dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića sa kompletnom Vladom na krsnu slavu i dan genocidne tvorevine, predstavlja prvorazrednu priliku da, predstavnik bošnjačkog korpusa u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, iniciran pričom o Dizdaru, adekvatno odgovori Vučiću. Imajući u vidu posjetu Beogradu, nisam siguran da će bošnjački član kolektivnog Predsjedništva imati hrabrosti da u punom kapacitetu iskoristiti pravne i diplomatske mehanizme da adekvatno dočeka četničkog potvojvodu.
Siguran sam da i danas u Bosni ima Dizdara koji dobro razumiju poruku Vučića. Nezvanom gostu mjesto za vratima.
Smrt fašizmu, sloboda Bosancima!
„Ibrahime, ispričat ću ti događaj koji se desio u drugoj polovini devetnaestog stoljeća u jednoj taslidžanskoj kahvi, gdje su odsjedali tadašnji prvaci toga kraja. Čuveni Dizdar-aga iz sela Šumana (Potpeće), sjedio je i kahvenisao sa komandantom vojnog logora Taslidže. Visoki turski oficir, naviknut da se njegova riječ uvažava i pažljivo sluša, te da mu se niko ne suprostavlja, ovog puta nije imao sreće. U početku razgovor dva ahbaba proticao je u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi ali najednom preraste u prepirku a ubrzo i u otvorenu svađu. Sijevale su varnice sa obje strane, ali kako i priliči prvacima, nije se čula niti jedna psovka, uvreda ili pogrdna riječ. Iznenada Dizdar ustade iza stola i smrknutog lica krenu iz kahve. Kada je bio na izlaznim vratima, turski oficir mu doviknu: „Slušaj me dobro Dizdar-aga! Nadaj mi se! Uskoro ću ako Bog da biti tvoj musafir. Ti znaš da ja nigdje ne idem sam a i askeri se dosađuju u kasarni, pa ti gledaj šta ti je činiti!“

Dizdar je zastao na vratima i saslušao poruku. Nije tarebalo mnogo pameti da se poruka razumi. Njegova posjeta značila je boravak dva do tri dana turskog komandanta i njegovog štaba sa ne malim brojem askera o trošku domaćina. Tako je komandant dozivao pameti one koji nisu bili poslušni. No ovoga puta je udario na tvrd orah. - „Nisi ni čovjek ako me ne zijaretiš,“ odgovori Dizdar i napusti kahvu.

Nedugo nakon tog događaja, Dizdar ustade da obavi sabah namaz. Po obavljenom namazu priđe pendžeru da osmotri kakvo je jutro i ugleda četu askera kako na livadama oko bedema kule podižu šatore. U tom trenutku začu se i zvekir na vratima. Dizdar-aga siđe niz basamake, pređe preko avlije i izvadi mandal sa vrata. Hitro otvori vrata i ugleda komandanta sa seizom, nekoliko čauša i četom askera i ču kako sam sebi šapuće u bradu: „E beli ću naučiti Dizdar-agu kako se treba ponašati kada je u mom društvu.“

Dizdar vedra čela nazva selam nezvanim ali dragim gostima i uvede ih u čardak, mahsuz sagrađen za musafire. Srdačno im izrazi dobrodošlicu i zamoli ih da se osjećaju kao u vlastitoj kući. Pitao ih je imaju li kakvih posebnih želja i zahtjeva. Komandant nije mogao sakriti zbunjenost i nelagodu. Mislio je da će iznenaditi, a doživio je iznenađenje.

Kuća Dizdara najednom živnu i postade pravo radilište. Dizdar-aga je angažirao vrsne kuharice iz sela i potreban broj ostalih radnika. Kasapi su klali ovnove i telad, pekli su se hljebovi, sukale jufke za pite a u loncima i bakračima kuhale su se čorbe i druga jela. Čitavu okolinu ispunio je miris pečenog mesa. Sve poslove, lično je nadgledao Dizdar. Ništa nije smjelo faliti. Ručak je ubrzo bio gotov i komandant sa seizom, čaušima i askerima posjedaše okolo obilnih sofri. Poslije ručka svi su posluženi slatkim pitama a stiže i vruća halva tek izvađena iz ogromnog kazana. No Dizdar-aga nije prestajao sa iznenađenjima. Naredio je posluzi da pred svaki šator postave tepsije demirlije pune meda. Koliko god askeri pojedu meda, toliko se odmah moralo dopuniti. Demirlije su morale stalno biti pune. Komandant i askeri su ostali u gostima tri dana i tri noći. Četvrtog dana, nakon doručka, logor se počeo dizati. Demirlije sa medom i dalje su stajale na svojim mjestima. Dizdar je nadgledao dizanje logora a u stvari želio je osluhnuti komentare i ču seiza kako šapuće komandantu: „E beli smo mu se u med uneredili. Ostavili smo ga bez ijedne oke meda.“ Dizdar-aga priđe seizu uze ga ispod ruke i šutke ga odvede do magaze. Pokaza rukom na ogromnu kacu uz koju su stajale fiksirane merdevine i naredi seizu:

- „Popni se i pogledaj u kacu.“

Seiz osjećajući grižnju savjesti i nelagodu, šutke posluša. Na svoje veliko iznenađenje ugleda kacu, skoro do vrha, punu meda. Sve što su askeri tri dana i noći jeli, nije se poznalo na kaci.

- „E jeste li mi se uneredili u med?“ zapita Dizdar ironičnim glasom seiza.

„Molim te Dizdar-aga, halali na mom nepromišljenom komentaru a pravo da ti kažem mislio sam da ću ugledati dno kace. Ovakav dernek u životu nisam nikada doživio a ove dane provedene za tvojom sofrom, pamtit ću dok sam živ.“ Domaćin se nasmija, zagrli seiza i skupa izađoše iz magaze. Askeri su bili spremni za pokret. Komandant srdačno zagrli domaćina i zatraži halala. Unutarnji instikt izazvao je blagi nemir koji se ocrtavao na njegovom licu. Nakon toliko vremena provedenog u Taslidži, tek sada je doživio veličinu ljudi ovih prostora. Nije mogao ni sanjati da postoje takvi ljudi. Jašući ata nikako nije mogao sabrat misli i uzburkane osjećaje. Dizdar-aga je održao lekciju i pomogao komandantu da za sva vremena nauči šta znači ponos i duševna snaga bosanskog domaćina“, - sa uzdahom završi Ramiz priču.

***




Hiljadugodišnja historija Bosne sadrži bezbroj ovakvih i sličnih svijetlih primjera snage duha i ponosa bosanskog čovjeka. Upravo, zahvaljujući ponosu i čvrstoći bosanskog plemstva i puka, jedna od najstarijih europskih država u četrnaestom stoljeću prostirala se na sjeveru od rijeke Save, sve do juga i Jadranskog mora, kada je u posjedu imala i nekoliko ostrva, ratnu mornaricu i brodogradnju, pa sve do zapada i gradića Zadra, a na istoku do Lima i rijeke Morače. Esecijalni razlozi, svjetskih centara političke i vojne moći, stoljećima su bili i ostali porobljavanje, protjerivanje, ubijanje i otimanje bosanske zemlje. Bez izuzetka svi osvajači Bosne, sistematski su radili na uništenju i degradaciji ponosa i duhovnosti bosanskog čovjeka. Tako su Rimljani, Ugari, Mlećani, Otomanska imperija, Austrija, Austro-Ugarska, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, fašistička Italija i nacistička Njemačka, vjekovima pokušavali porobiti, podijeliti i negirati Bosnu zemlju i njenog čovjeka.

Berlinsku konferenciju i maćehinski odnos i licemjerstvo tzv. međunarodnih centara moći prema državi Bosni, izvanredno samo u jednoj rečenici, razgolićuje velikan jugoslavenske književnosti, pokojni Miroslav Krleža kada kaže:
- “Bacili su Bosnu na sto i komadali je kao zaklanu svinju!”

Možemo samo predpostaviti šta bi Krleža rekao o genocidu nad Bošnjacima i agresiji na RBiH, Daytonskom “mirovnom” sporazumu, genocidnoj tvorevini nazvanoj republikom po imenu samo jednog konstitutivnog naroda, oduzimanju prefiksa Republika državi Bosni i Hercegovini. Nažalost, ovakvom stanju čejrečenja Bosne i degradaciji morala i ponosa bosanskog čovjeka, dobrim dijelom su doprinijeli i bošnjački “uglednici” i “predstavnici” političke i vjerske oficijalne vlasti.

Dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića sa kompletnom Vladom na krsnu slavu i dan genocidne tvorevine, predstavlja prvorazrednu priliku da, predstavnik bošnjačkog korpusa u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, iniciran pričom o Dizdaru, adekvatno odgovori Vučiću. Imajući u vidu posjetu Beogradu, nisam siguran da će bošnjački član kolektivnog Predsjedništva imati hrabrosti da u punom kapacitetu iskoristiti pravne i diplomatske mehanizme da adekvatno dočeka četničkog podvojvodu.

Ali sam siguran da i danas u Bosni ima Dizdara koji dobro razumiju poruku Vučića. Nezvanom gostu mjesto za vratima!

Smrt fašizmu, sloboda Bosancima!



  Dossier: DUŠA SANDŽAKA
» DUŠA SANDŽAKA (XV)
Ibrahim Čikić | 09.06.2016 20:53
» DOVA NA MEZARJU U ŠAHOVIĆIMA NAKON 92 GODINE
Ibrahim Čikić | 02.05.2016 15:21
» MEZARJA U ŠAHOVIĆIMA
Ibrahim Čikić | 17.04.2016 02:14
» DUŠA SANDŽAKA (XII)
Ibrahim Čikić | 04.03.2016 17:42
» DUŠA SADNZAKA (XI)
Ibrahim Čikić | 23.02.2016 19:19
» DUŠA SANDŽAKA (X)
Ibrahim Čikić | 15.02.2016 01:42
» DUŠA SANDŽAKA (IX)
Ibrahim Čikić | 15.01.2016 16:48
» DUŠA SANDŽAKA (VIII)
Ibrahim Čikić | 03.01.2016 19:45
» DUŠA SANDŽAKA (VII)
Ibrahim Čikić | 27.12.2015 00:11
» DUŠA SANDŽAKA (VI)
Ibrahim Čikić | 30.11.2015 02:32
» DUŠA SANDŽAKA (V)
Ibrahim Čikić | 09.11.2015 16:01
» DUŠA SANDŽAKA (IV)
Ibrahim Čikić | 26.10.2015 00:24
» DUŠA SANDŽAKA III
Ibrahim Čikić | 04.10.2015 22:56
» DUŠA SANDŽAKA II
Ibrahim Čikić | 25.08.2015 01:44
» DUŠA SANDŽAKA
Ibrahim Čikić | 03.08.2015 21:12

Ostali prilozi:
» SANDŽAK PREKO OKEANA
Šefka Begović-Ličina | 27. January 2020 21:24
» O "BOŠNJAČKIM NACIONALNIM INTERESIMA”
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 26. January 2020 14:11
» BOŠNJAK O BOŠNJACIMA
Said Šteta | 24. January 2020 21:23
» SAMO LJUDI SA VIZIJOM NE TRGUJU INTERESIMA BOSNE I SANDŽAKA
Dr. Amela Muratović | 24. January 2020 15:12
» KO I ZAŠTO PRAVI METU OD AKADEMIKA ZUKORLIĆA
Dr. Jahja Fehratović | 22. January 2020 14:44
» URBI ET ORBI, PAPIN JE BLAGOSLOV ZA GRAD MOSTAR
Mr. Milan Jovičić | 22. January 2020 13:51
» BOŠNJAČKO SUDBINSKO PITANJE: BITI ILI NE BITI
Sead Zubanović | 20. January 2020 15:11
» 30 GODINA OD ZLOČINA I KRVAVE JANUARSKE TRAGEDIJE U AZERBEJDŽANU
Mahir Džafarov, šef Diplomatske misije Republike Azerbejdžan u CG | 19. January 2020 20:53
» “ZVEZDE” U MAGLI
Said Šteta | 19. January 2020 03:36
» ZIJARETIO SAM NAJSTARIJU KINESKU DŽAMIJU
Samir Hadzalić | 19. January 2020 02:45
» VRIJEME JE DA IZNOVA GRADIMO BOSANSKU BRANU OD OPASNOSTI SMRTONOSNE POPLAVE SRPSKO-CRKVENE PROPAGANDE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. January 2020 14:26
» NOVAK ĐOKOVIĆ I NACIONALIZAM
Šemso Agović | 13. January 2020 21:32
» REPUBLIKA (KAR)CINOMSKA
Said Šteta | 12. January 2020 14:49
» DEVETI JANUAR, DAN BEZKRUPULOZNOSTI
Mr. Mesud A. Ramić | 12. January 2020 14:01
» BOSNE JEDNE BOŠNJAK
Dženita Hodžić | 10. January 2020 17:14
» UDAR NA DRŽAVU BIH ZAMJENOM TEZA
Zijad Bećirević | 10. January 2020 15:45
» SJEĆANJE NA 9. JANUAR JE SJEĆANJE NA NAJCRNJI DAN U BOSANSKOJ MODERNOJ POVIJESTI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. January 2020 13:26
» 9. JANUAR 1992. JE U TEMELJIMA POLITIKE GENOCIDA!
Dr. Denis Bećirović | 09. January 2020 13:18
» MEKKANSKA RIJEČ: DUŠA GRIJEŠNA TRAŽILA JE DA SE OČISTI OD GRIJEHA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 08. January 2020 17:24
Ostali prilozi istog autora:
» DUŠA SANDŽAKA (XV)
09. June 2016 20:53
» MEZARJA U ŠAHOVIĆIMA
17. April 2016 02:14
» DUŠA SANDŽAKA (XII)
04. March 2016 17:42
» DUŠA SADNZAKA (XI)
23. February 2016 19:19
» DUŠA SANDŽAKA (X)
15. February 2016 01:42
» DUŠA SANDŽAKA (IX)
15. January 2016 16:48
» DUŠA SANDŽAKA (VIII)
03. January 2016 19:45
» DUŠA SANDŽAKA (VI)
30. November 2015 02:32
» DUŠA SANDŽAKA (V)
09. November 2015 16:01
» DUŠA SANDŽAKA (IV)
26. October 2015 00:24
» DUŠA SANDŽAKA III
04. October 2015 22:56
» KALI - YUGA
16. September 2015 15:50
» DUŠA SANDŽAKA II
25. August 2015 01:44
» DUŠA SANDŽAKA
04. August 2015 02:59
» DUŠA SANDŽAKA
03. August 2015 21:12
» ČETNIČKO SPINOVANJE
16. July 2015 15:05