Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
OPSADA SARAJEVA U VREMENU AGRESIJE SRJ - SRBIJE I CRNE GORE 1992. - 1995.
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

Uz 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine
O DANU DRŽAVNOSTI BIH SE MORA PRIČATI MNOGO VIŠE I PODSJEĆATI NA NJEGOVU VAŽNOST
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 23. November 2016. 13:11:58
ENGLESKI / ENGLISH



Emir RAMIĆ: Bosanskohercegovačko društvo i država, ulazi u kritičan period u kome će se odrediti budućnost cijele države. Za destrukciju Milorada Dodika svi znamo i svjedočimo joj već veoma dugo. U posljednje vrijeme, nažalost, svjedočimo i pravoj političkoj agresiji državnih institucija Republike Hrvatske u vezi s tzv. preustrojem Federacije Bosne i Hercegovine, promjeni Izbornog zakona i td., a sve to s ciljem dalje etničke fragmentacije Bosne i Hercegovine, što su bili temeljni ciljevi od 1992. godine do danas. Bosanskohercegovačka, a posebno bošnjačka politička elita nema adekvatan odgovor na ovu političku dramu koja vodi ka zatvaranju Bošnjaka u nacionalni geto u kome nemaju nikakvu perspektivu.
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine {ZAVNOBiH} je potvrdio državnost Bosne i Hercegovine u njenim srednjovjekovnim granicama, koje spadaju među najstarije granice u Evropi. Stoga je današnja generacija veliki dužnik naših predaka koji su tokom Drugog svjetskog rata, u herojskoj i pravednoj borbi protiv fašizma, sačuvali integritet srednjovjekovne bosanske države. Svojim otporom i hrabrošću, patrioti bosanskohercegovačke zemlje ostali su na nivou ove slavne tradicije i uspjeli u proteklom ratu sačuvati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ove historijske činjenice su nepobitne jer je ZAVNOBiH djelo i tekovina svih građana Bosne i Hercegovine, čijim se odlukama na nepokolebljiv način potvrđuje historijsko-politički individualitet Bosne i Hercegovine, multireligijske, multietničke i multikulturalne države Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građana. Nadamo se da će vremenom, svi predstavnici bosanskohercegovačke zemlje priznati nesporne historijske činjenice pa samim tim i ovaj datum kao Dan državnosti zajedničke nam države Bosne i Hercegovine.

Nakon 47 godina mira na temeljima te borbe, Bosna i Hercegovina se našla na udaru novog vala fašizma i ekstremnog nacionalizma, koji za cilj nije imao samo uništenje bosanskohercegovačke državnosti već i čitavog jednog naroda. Istočni i zapadni agresori, zajedno sa političkim vlastima i vojnim, paravojnim i policijskim snagama svim raspoloživim sredstvima napadaju i ruše bosanskohercegovačke gradove i sela. Vrše se strašni progoni, ubijaju civili i stvaraju koncentracioni logori. Čitava ta organizirana kampanja završava najgnusnijim od svih zločina – zločinom genocida.

Bez obzira na veliku nadmoć agresora, patrioti bosanskohercegovačke države svih nacionalnosti ustali su u odbranu, nenaoružani, ali spremni braniti svoju domovinu i njene građane. To je od samog početka bila neravnopravna borba, jer je agresorima bilo dostupno svo raspoloživo naoružanje, dok su zbog međunarodnog embarga branitelji bili prisiljeni krijumčariti i najosnovniju vojnu opremu. U takvim okolnostima, najbolji sinovi bosanskohercegovačke zemlje, braneći je, izgubili su živote i zdravlje. Ovo je prilika da ih se sjetimo sa osjećajem duga i zahvalnosti. Zahvalnost dugujemo njima što fašizam nije pobijedio. Njima također dugujemo očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, mira za koji su se oni izborili, kako bi budućnost njihovih najmilijih bila svjetlija od bliske prošlosti.

Bosanskohercegovačkom društvu danas nedostaje osjećaj pripadanja vlastitoj državi. Bosanski državljani su počesto nesigurni u vlastiti identitet građanina svoje zemlje. Proces stvaranja identiteta obično ide ruku pod ruku sa uspjesima koje neka zemlja ostvaruje na unutrašnjem i međunarodnom planu i time kod građana stvara osjećaj pripadnosti, ponosa i povjerenja u državne institucije. Drugim riječima, osjećaj identiteta i pripadnosti je ključni temelj za stvaranje države i objednjavanje državotvornog osjećaja. Za objedinjavanje državotvornog osjećaja 25. novembar ima poseban značaj jer predstavlja vrhunac višestoljetne težnje istinskih građana i naroda Bosne i Hercegovine da u njoj stvore vlastitu državu.

Bosanskohercegovačko društvo i država, ulazi u kritičan period u kome će se odrediti budućnost cijele države. Za destrukciju Milorada Dodika svi znamo i svjedočimo joj već veoma dugo. U posljednje vrijeme, nažalost, svjedočimo i pravoj političkoj agresiji državnih institucija Republike Hrvatske u vezi s tzv. preustrojem Federacije Bosne i Hercegovine, promjeni Izbornog zakona i td., a sve to s ciljem dalje etničke fragmentacije Bosne i Hercegovine, što su bili temeljni ciljevi od 1992. godine do danas. Bosanskohercegovačka, a posebno bošnjačka politička elita nema adekvatan odgovor na ovu političku dramu koja vodi ka zatvaranju Bošnjaka u nacionalni geto u kome nemaju nikakvu perspektivu.

Imamo dug prema Bosni i Hercegovini da se suprotstavimo svim pokušajima falsificiranja bosanskohercegovačke historije i doprinesemo izgradnji takvog društva koje će počivati na istinskim i izvornim bosanskohercegovačkim vrijednostima. U odbrani i jačanju bosanskohercegovačkih vrijednosti veliku ulogu ima dijaspora. Bosanskohercegovačka dijaspora je davno počela proces borbe protiv falsificiranja bosanskohercegovačke historije i tako dala doprinos odbrani i jačanju najboljih bosanskohercegovačkih vrijednosti u kanadskom Kulturnom mozaiku.

Bosnu i Hercegovinu su mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog čega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju. Bosna i Hercegovina ima višestoljetnu tradiciju susretanja i miješanja različitih civilizacija i kultura koje su se sintetizovale u specifičnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih susjeda: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Zato oni Bosnu i Hercegovinu ne razumiju i vrše nad njom nasilje. Upravo ta njena specifična duhovnost čini bosanskohercegovačko društvo specifičnom i nedjeljivom političkom zajednicom i državom. To joj je pomoglo da preživi do danas.



Ostali prilozi:
» ZA KOG' SRBIN IDE U VOJNIKE
Sead Zubanović | 22. April 2017 19:30
» ULOGA ZAPADA I SAD U BLISKOISTOČNOM RATU
Dr. Primož Šterbenc | 20. April 2017 13:39
» NA DRINI TURPIJA
Admir F. Beganović | 18. April 2017 20:20
» ZOV AHMIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 16. April 2017 13:35
» ŠTA ČEKAŠ, PUCAJ, UBIJ IH
Admir Muhić | 16. April 2017 12:14
» HVO - GENOCIDNI PIR U AHMIĆIMA
Elmedina Muftić | 13. April 2017 19:50
» PRIBOJ NA RUBU EGZISTENCIJE, BOŠNJACI U BORBI ZA OPSTANAK
Larisa Karaosmanović | 13. April 2017 14:45
» REGULATORNA ILI OKUPACIONA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE
Sead Zubanović | 13. April 2017 13:07
» SIRI-JA… SIRI-JAA… SIRI-JAAA…
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 11. April 2017 02:23
» KOME OBAVJEŠTAJCI "RAZVLAČE PAMET"
Semir Efendić | 10. April 2017 20:25
» ČOKOLADNI ALEKSANDAR VUČIĆ???
Mr. Milan Jovičić | 07. April 2017 14:26
» KO JE OVDJE DIKTATOR
Mirsad Sinanović | 04. April 2017 20:57
» STARTNI AUTOGOLOVI ALEKSANDRA VUČIĆA
Mr. Milan Jovičić | 04. April 2017 14:02
» RADIKALIZAM U SRBIJI SE NE SASIJECA NEGO SE ZALIJEVA
Elmedina Muftić | 03. April 2017 15:38
» BRAVO, SENADE, ZA REPORTAŽE O BOŠNJACIMA U ALBANIJI I NA KOSOVU!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 03. April 2017 13:42
Ostali prilozi istog autora:
» CILJANA DEHUMANIZACIJA BOŠNJAKA
27. December 2015 18:18