Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


SREĆA JE U TRPLJENJU
Procitaj komentar

Autor: Prof. Habib Mandžić
Objavljeno: 11. December 2016. 00:12:20
Habib MANDŽIĆ: Danas, kad smo mi ljudi osjetljiviji nego bismo biti trebali, morali bismo napisati čitavu odbaranu trpljenja. Zat nije, uopće nepotrebno zagovarati ili braniti sreću? Nije! U prvom redu nije zato jer u sreću moramo uračunati i trpljenje, čemu se mnogi opiru. Mnogi ne prihvataju takav bilans. Ko ne priznaje trpljenje kao vrednotu, taj ga ne može uračunati u sreću. Takvom čovjeku trpljenje ne može biti sastavni dio sreće. Inače moramo priznati: I nama koji smo na putu ili došli do te spoznaje, ta je misao, često strana. Zapravo je tesko prihvatamo svim srcem. Treba se privikavati na tu misao i na životna raspoloženja koja i sreću i trpljenje nose u sebi.
Kako je moguće biti sretan uprkos trpljenju koje čovjeka snađe i, možda, prati kroz cijeli život? To je veliko pitanje i sumnja o mogužnosti sreće.

Zar nisu sreća i trpljenje dvije nepomirljive pojave, koje jedna drugu pobijaju i potkopavaju, tako da se pojmovno isključuju? Ne! Suprotno sreći je nesreća; suprotno trpljenju je uživanje. Kao što znamo iz brojnih primjera i razmišljanja, nijedno uživanje, pa ni čitava brda uživanja, suma svih uživanja zajedno, ne moge dati ono sto nazivamo srećom. Slično vrijedi i u suprotnosti uživanja, u trpljenju. Čak ni čitava brda trpljenja ne mogu čovjeka koji je, zaista sretan, učiniti nesretnim.

Sreća i nesreća kreću se na sasvim drugoj, recimo, višoj razini nego što su uživanje i trpljenje. Zato se s uzivanjima (veseljima, zabavama, koncertima, ugodnostima itd.) ne može ni dostići sreća, ni odvratiti nesreća, niti sreća povećati, ni nesreća umanjiti, jer se uživanja kreću u okviru količine, a sreća i nesreća u okviru kakvoće. Obratno se tako ni trpljenjem ne može postići nesreća niti otpremiti sreća; jednako se, tako, trpljenjem niti nesreća ne povećava, niti sreća ne umanjuje.

Možda bi se moglo i ovako objasniti: S uživanjima se nesreća ne da odvratiti, jer čovjek koji je nesretan nije u stanju “uživati” nikakvo uživanje, nego u tom uživanju doživljava još veću suprotnost: uzići u nesretnom čovjeku još snaznije pobuđuju svijest suprotnosti i zato mogu uvećati osjećaj nesreće. Drugačije rečeno: ako je čovjek ‘ozvučen‘ na nesreću, tada će i te užitke primiti na istoj valnoj dužini – nesreće, tako da ga sve čini još nesretnijim.

Obratno možemo reći o sretnom čovjeku: može ga snaći ne znam kakvo trpljenje, da mu od boli i tuge već i suza nestane, njegovu unutarnju sreću, ako je zaista sretan, niko ne može oduzeti ni umanjiti, nego, štaviše, njegovo trpljenje daje posebnu boju njegovoj sreći koja je, možda, gorka i nimalo nježna. Drugim riječima, ako je ‘ozvučen‘ na sreću, njegovo će cijelo “ trpljenje” odjekivati kao suprotnost na istim strunama. Sretan čovjek i udarce trpljenja prihvata na bedemima svoje unutarnje sreće, u kojoj je nepobjediv.

Je li to svakome dato? Je li svako tako sretan da i trpljenje zna uračunati?

Sigurno je to dato svakom čovjeku koji je sretan samo ako zna pravilno vrjednovati trpljenje, ako i u trpljenju vidi vrijednost. Trpljenje je jedno i drugo: zlo i dobro. Trpljenje ima dvije strane. Ljudi, obično, vide samo jednu stranu, vide samo površnu – i ta boli, i to je zlo. Dubina trpljenja seze, također, u srž svega zivoga i obuhvata u sebi svu bit dobra. Na kraju krajeva, i samo trpljenje drži u sebi neiscrpne dubine dobra.

Jedino u trpljenju i po njemu čovjek dodiruje posljednje, bitne životne dubine. Bitne temelje može otkriti istom u bolima, a ne u smijehu. U protivnom se i svaka ekstaza užitka dotiče boli i prelazi u nju. Psiholozi dobro znaju da su podražaji osjetilnog ugođaja, npr. golicanje, samo bolesti pred pragom u koju se, obično, zapada ako se vanjski podražaji uživanja pojačavaju. Zato bismo mogli jednostavno reći: iza svakog osjećaja uživanja i naslađivanja dolazi bol i trpljenje.



Ko se svakodnevno već po svome zvanju susreće s trpljenjem, njemu se ono razotkriva još s druge, recimo s društvene strane, kao posebno dobro ili vrijednost, iako nas to nevjerovatno pogađa kao neka protivrječnost već u samim izrazima. Naime, čim nam trpljenje otvara najdublje spoznaje, napose spoznaje bližnjeg, ono nam, tako, otvara smisao za druge. Čovjek ima suviše blijedu maštu da bi mogao samo suhim razumom, s ugodnim osjećajima i nasmijanim licem imati dovoljno pažnje za bližnjega, smisla za njega i za njegove potrebe. Odmah mu vlastito trpljenje otvara smisao za drugoga. Tek u snazi trpljenja razvija se u čovjeku poseban socijalni osjećaj za druge. Trpljenje je most prema bližnjemu.

Tu nam je misao Ksaver Mesko izrazio sličnim riječima u svome romanu: “Na poljani”: “Sretni ljudi često ne vide sreću. A mi koji je nemamo, mi je vidimo. Mi koji je tražimo, vjerujemo u nju. Jer, zašto tražiti ono čega nigdje nema, zašto težiti za nečim nemogućim, nepostojećim?”

Kod Shakespearea odbačeni i razočarani kralj Lear spoznaje:
“Vi, goli siromasi, gdje ste,
koji vas vihor nesmiljeni tetosi,
bez krova nad glavom, gladni života….?
O, premalo
sam mislio na sve to! Raskoši,
ovdje imaš svoj lijek….”

Tu su misao, kasnije, i najveći duhovi ponovno obrađivali i razmatrali problem trpnje. Njemački filozof W. Leibnitz vidio je u trpljenju samo tzv. metafizičko zlo, što znači, nešto što je neizbježno dato u naravi svega stvorenoga i zato nesavršenog bića, dakle, nešto što čovjek koji trazi sreću mora uračunati u svoj život.

Filozof Hermann Cohen napisao je: “Čovjekovo je najveće dostojanstvo trpljenje.” U dostignuću najvećeg dostojanstva lezi čovjekova sreća. Dakle, čovjek sreću postiže u trpljenju. Čovjekovo dostojanstvo nije u tome da malo više nego drugi nakupi blata na svoje cipele, što nazivamo vlasništvom, posjedovanjem, imetkom - nego više u tome da se njegov duh slobodnije i veličanstvenije uzdiže iznad svakodnevnih tegoba.

Leibnitz je zato osnovao i “odbranu Boga”, kako bi uskladio čovjekovo trpljenje (zlo) s Bogom, te je tako dobio odgovor na pitanje kako Bog može dopustiti zlo.

Danas, kad smo mi ljudi osjetljiviji nego bismo biti trebali, morali bismo napisati čitavu odbaranu trpljenja. Zat nije, uopće nepotrebno zagovarati ili braniti sreću? Nije! U prvom redu nije zato jer u sreću moramo uračunati i trpljenje, čemu se mnogi opiru. Mnogi ne prihvataju takav bilans. Ko ne priznaje trpljenje kao vrednotu, taj ga ne može uračunati u sreću. Takvom čovjeku trpljenje ne može biti sastavni dio sreće. Inače moramo priznati: I nama koji smo na putu ili došli do te spoznaje, ta je misao, često strana. Zapravo je tesko prihvatamo svim srcem. Treba se privikavati na tu misao i na životna raspoloženja koja i sreću i trpljenje nose u sebi.

U drugom redu nije zato jer mnogim ljudima nije stalo do sreće, bez obzira na trpljenje. Iako ne moraju uračunati trpljenje, za njih je sreća, ona prava unutarnja sreća, gotovo nekakva zapreka, a ne istinska pobuda za život.

Na kraju, nije nam potrebno da idemo po mudrost filozofima, teozofima, psiholozima i njihovim knjigama. Bezbrojni ljudi i njihovo iskustvo potvrđuju nam da moramo uračunati trpljenje ako zelimo biti sretni. O tome nam govori svakodnevna praksa onih teških dana kad su ljudi uprkos teškoćama života, ipak, sretni, jer u trpljenju vide smisao i vrjednotu.

Ti su ljudi došli do mudrosti u alhemijskoj kovačnici života, gdje se zlo pretvara u dobro, gdje trpljenje čovjeka oplemenjuje, produbljuje njegove nazore i čini ga zrelim za život. U kovačnici života već se od davnina događa nešto o čemu su, katkada, samo sanjalii i o čemu moderna nauka jedva sluti: da neplemeniti metal pretopimo u plemeniti. Trpljenje može oplemeniti čovjeka. Omekša u njemu sirovinu i njezinu tvrdoću, te ga učini dobrim, pristupačnim i uslužnim, do krajnosti punim razumijevanja. Takav čovjek je sreća za sebe i za druge.

VRH



Ostali prilozi:
» MJERA LJUDI: MUHAMMAD ALI, BOB VYLAN I TERET SAVJESTI U DOBA BARBARSTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 01. July 2025 17:22
» GDJE SE NALAZI KUHINJA SVIH OVIH TRPEZA
Aziz Hurem | 01. July 2025 17:22
» DRAGI MOJ BABO...
Emina Kundo Misirlić | 29. June 2025 01:47
» NETANYAHU U DEVETOM KRUGU PAKLA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 28. June 2025 22:47
» ZAPAMTITE TO DUŠMANI, BOSNU IMA KO DA BRANI
Sead Zubanović | 28. June 2025 20:24
» ZOHRAN MAMDANI I POBJEDA DEMOKRACIJE: AMERIČKA POLITIKA, MOĆ I PROMJENE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 27. June 2025 20:46
» MASKA NA MASKI
Fatmir S. Bači | 27. June 2025 16:18
» ŽIVIMO LI DANAS U VRIJEME DEDŽALA?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 26. June 2025 20:46
» IRAN JE DOBIO OBAVJEŠTAJNI RAT PROTIV IZRAELA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 25. June 2025 19:42
» ŠTA JE TAJ HDZ I NJEGOVI KADROVI OD ČOVIĆA DO GALIĆA?
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 25. June 2025 19:02
» ZAŠTO SE BOSNA BRANI ISTINOM?
Prof. dr. Husein Muratović | 25. June 2025 18:07
» VRIJEME SMISLA: POZIV NA POKRET I JEDINSTVO UMMETA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 24. June 2025 00:34
» SAD I IZRAEL SU ŽELJELI SRUŠITI ISLAMSKI REŽIM U IRANU
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 24. June 2025 00:07
» KAKO SAM DOŽIVIO ALI HAMNEIA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 22. June 2025 00:47
» GRANICE, BIBLIJE I BOGOHULJENJE: KOMENTAR NA ISLAMOFOBIČNU RETORIKU AVI LIPKINA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 20. June 2025 21:37
» KAKO ĆE SE RAZVIJATI RAT IZMEĐU IZRAELA I IRANA?
Mehmet Koçak | 20. June 2025 17:08
» ČOVJEK PORED NERONA
Fatmir S. Bači | 20. June 2025 16:09
» IZRAELSKO-IRANSKI SUKOB – OČEKIVANI RASPLET
Mr. Ahmed Zubača | 20. June 2025 15:15
Ostali prilozi istog autora:
» KRVAVA DRINA
28. January 2022 20:16
» BOLESTI I LIJEČENJA
18. January 2019 13:37
» STRPLJENJE I NESTRPLJENJE
18. December 2018 18:01
» SRBIJA JE PIROMAN BALKANA
03. July 2018 18:40
» PREĆI PREKO SITNICA
22. April 2018 13:02
» ČAŠA BESMRTNOSTI
21. June 2017 20:37
» METI ISPRED SVOGA PRAGA
23. April 2017 15:08
» SKLAPANJE BRAKA
19. March 2017 00:37
» LJUBOMORA
16. February 2017 15:40
» OKRUTNA TVRDOGLAVOST
26. January 2017 15:14
» BOG I ĐAVO U KNJIŽEVNOSTI
03. January 2017 21:23
» MORALNO PROPADANJE
24. April 2016 13:26
» ČOVJEK MORA BITI ČOVJEK
14. February 2016 15:53
» DJECA I SEKSUALNO OBRAZOVANJE
25. December 2015 17:53
» UPOZNAJ SEBE DA BI UPOZNAO BOGA
11. December 2015 16:00
» ISLAM I EKOLOGIJA
25. October 2015 22:01
» ESEJ O JEZIKU BOSANSKOME
25. August 2015 18:24
ZohranMamdaniMayorNYC1a.jpg
Alipashabanner.jpg
28 Susreti Bosnjaka Sjeverne Amerike1g.jpg
AdaBojanaKuca.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif