Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Bosnjaci - Genocid u kontinuitetu'
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Vijesti

Valentin INZKO, Visoki predstavnik u BiH
O RS I NDH; JA SE DODIKU I IVANIĆU NEĆU IZVINJAVATI
Autor: TV1.ba
Objavljeno: 17. January 2017. 14:01:32
Ja u suštini se nisam upuštao u neko upoređivanje između NDH i RS-a. To je posao za historičare koji imaju tačne činjenice. Međutim ja sam govorio o problematičnim datumima, konkretno o 9.januaru koji je kod brojnih žrtvava, i taj 9.januar ih podsjeća na ratne strahote. Gospodinu Dodiku i Ivaniću se neću izvinjavati. Istrgnuli su moju izjavu iz konteksta i kazali da sam ja uvrijedio srpski narod a to sigurno nije bila moja namjera, ali razumio sam da su moji komentari mogli uvrijediti obične građane, to mi je žao, kazao je za TV1, Valentin Inzko.



TV1: Gospodine Inzko, posljednjih dana ste vrlo traženi, prozivani ali i podržavani. Vaša izjava, kojom RS uspoređujete s NDH izazvala je pravu buru reakcija u BiH. Šta Vi kažete?

INZKO:
Hvala vam što imam priliku da tačno ponovim ono što sam rekao. Ja u suštini se nisam upuštao u neko upoređivanje između NDH i RS-a. To je posao za historičare koji imaju tačne činjenice. Međutim ja sam govorio o problematičnim datumima, konkretno o 9.januaru koji je kod brojnih žrtvava, i taj 9.januar ih podsjeća na ratne strahote. Upravo su predstavnici udruženja žrtvava prije moje izjave povukli tu paralelu i ona je bila publikovana u novinama. Tu paralelu je prije mene imao kulturolog Srđan Šušnica iz Banjaluke i ja sam tu u nekom smislu bio treći. Rekao sam da ima puno razloga da se ne slavi 9.januar, i Ustavni sud je o tome govorio..Rekao sam da bi mogao doći na tu ideju da se upoređuju neki datumi, 9.januar i 10.april. Rekao sam doslovno da to nikome normalnom ne pada na pamet i da treba gledati u budućnost koja je mnogo važnija od prošlosti. Ne treba se svađati oko datuma koji razdvajaju ljude, jer su i u porodici najbolji dani kada se svi okupljaju oko stola i slave i gdje niko nije isključen. U ovom slučaju dva konstitutivna naroda su isključena. Mislim da su neki mene namjerno pogrešno tumačili.

TV1: Znači li to da se nećete ispričati Ivaniću i Dodiku?

INZKO:
Ja se gospodinu Dodiku i Ivaniću neću izvinjavati. Istrgnuli su moju izjavu iz konteksta i kazali da sam ja uvrijedio srpski narod a to sigurno nije bila moja namjera, ali razumio sam da su moji komentari mogli uvrijediti obične građane, to mi je žao. Vi znate mene i ja to ne bih nikada radio, niti sam to radio za ovih osam godina. Nadam se da će oni koji su odgovorni u BiH odustati od obilježavanja događaja na način koji je provokativan i kojim bi se stvorile prepreke za konstruktivni dijalog i da će se odgovorni držati odluka Ustavnog suda. Sva praznovanja treba da budu zajednička, da nisu diskriminatorna i da se gleda u budućnost.

TV1: Znači Vi niste htjeli uvrediti Srbe, pravoslavce?

INZKO:
Apsolutno ne. Ne pada mi na pamet. To je suluda ideja. U prilog onih koji to tvrde ne ide činjenica da sam već prije trideset godina bio zamoljen da budem dobrotvor Pravoslavnog fakulteta u Beogradu, koji je počeo da se gradi. To je bila određena suma i o tome neću pričati. Svih ovih 30.godina dobrotvor sam tog fakulteta, što mi je drago a dobrotvor sam i pravoslavne crkve u Njujorku, koja je izgorila, jedna od najstarijih crkava i ja sam dobrotovor crkve koja je srušena u Mostaru, a koja se sada rekonstruiše. Meni je to vrlo važno. I bez toga, ja sigurno ne mrzim nijedan narod. Nema loših naroda. To sam čuo od muslimana u Sandžaku, kada sam tamo bio posmatrač ali ima loših pojedinaca kao i u mojoj zemlji. Ima loših politika, ali nema loših naroda pa tako je i sa srpskim.



TV1: Predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić i Vlada RS najavili su prekid komunikacije sa Vama. Kako to komentirate?

INZKO:
Mislim da je tu Dejton veoma jasan. On predviđa da svi koji su na nekim funkcijama da su obavezni da sarađuju sa Uredom visokog predstavnika i ja imam obavezu da izvještavam Savjet bezbjednosti i ta saradnja je obaveza i entiteta i države i mislim da se toga treba pridržavati.

TV1:Posljednih mjeseci Dodik vas gotovo svakodnevno napada. Upućuje Vam razne kvalifikacije neprimjerene javnom diskurs., od političke prostitutke, lažova i kriminalca pa do tog da stalno ponavlja da ste tu kako bi sačuvali platu od 24 hiljade eura. Jeste li Vi direktno ili posredno od njega tražili da Vam se izvine ili ćete s njim prekinuti komunikaciju?

INZKO:
Razmišljao sam da od njega tražim javno izvinjenje ali to nisam uradio. On uporno ponavlja pogrešne brojke o mojoj plati koja je mnogo manja nego što on kaže, i ja sam je čak snizio. Moram da kažem da mene ne plaća Dodik nego Evropska zajednica, SAD, Japan i svi koji su u PIC-u. Ali da se malo našalim jer moramo biti optimistični za početak godine; Ja bih Dodiku poručio da se mjenjamo za naše ukupne mjesečne prihode i nisam siguran ko bi više profitirao, on ili ja. Dakle ja nisam sebi odredio platu. Ona je od Karla Bilta do danas ista, osim što sam je ja malo smanjio. To je odredila međunarodna zajednica. Ja sam čak spreman da odustanem od moje plate totalno ako bi se time poboljšala situacija. Mislim da se time ne bi ništa mjenjalo i to je čista demagogija.

TV1: Nećemo više o izvinjenjima. Naime, nema dvojbi da Dodiku u provedbi ciljeva smeta visoki predstavnik. Na neustavnoj proslavi Dana RS ustvrdio je „da ih nitko neće zadržati u BiH ako se RS ne vrate izvorne, Daytonske nadležnosti“ . Što kažete na te njegove tvrdnje?

INZKO:
To su teške tvrdnje. Onda bi se morali zapitati jer izvorni Dejton je Aneks 7, povratak svih. Moralo bi se vratiti 200 hiljada Hrvata i nekoliko stotitina hiljada Bošnjaka u RS. To je izvorni Dejton, kao što je izvorni Dejton Ured visokog predstavnika. Njegovo osnivanje tražile su neke strane koje su potpisale Anekse a među njima i Nikola Koljević i Milan Milutinović ispred RS-a i SRJ. Ima još drugih stvari koje su vrlo jasne. Naime da bi država mogla funkcionisati, ona može osnivati dodatne agencije i to se dešavalo na osnovu izmjena Dejtona. Recimo zakon o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, Zakon o graničnoj službi, Zakon o strancima, vojska, SIP-a. To su sve nadležnosti koje su osnovane na prinicipu Dejtonskog mirnovog sporazuma. Od tri ministarstva dobili smo devet i sve je urađeno u skladu sa sporazumom. Međutim Zakon o Sudu BiH je između ostalog izglasao SNSD i to treba da se ponovi, jer ljudi misle da je to Visoki predstavnik nametnuo. Neke druge srpske strane nisu glasale a SNSD je glasao za. To je bilo u parlamentarnoj proceduri. Može se ponovo vratiti u parlament. SNSD koji je glasao za, može glasati protiv. Tako da je to potpuno korektno urađeno. Na kraju krajeva, tim pitanjem se bavio Ustavni sud BiH u više navrata i jasno rekao da to država može, da bi funkcionisala i da za to ima neke dodatne službe. Osim toga postoji jedan interesantan paragraf koji kaže da su entiteti primorani da pomognu državi u svome funkcionisanju, a to je isto izvorni Dejton.

TV1: Što OHR radi po pitanju izbora u Mostaru. Naime, sve je više poziva prema Vama da djelujete i nametnete rješenje?

INZKO:
Dobijam puno pisama i poruka te puno reakcija razočarenja od strane ljudi koji mi kažu šta radim i zašto se nisam uključio u Mostar. Istina je da smo mi prije nekoliko godina imali zamjenika koji je bio izuzetno aktivan po pitanju Mostara, gospodina Mura koji je imao preko 100.sjednica sa strankama koje su dole prisutne. U tim sastancima oni su došli do nekog okvirnog sporazuma šta bi trebalo da se učini u Mostaru. Postoji odluka Ustavnog suda koja nije provedena. Taj okvir postoji, a onda smo mi malo stali i domaćim snagama dali prostor da oni usvoje neke zakona ali nažalost to se nije desilo. U Mostaru ako ubrzo ne bude izbora nećemo ih imati 12.godina što je evropski rekord. U decembru sam pisao nadležnim organima i rekao da imaju obavezu da u dogledno vrijeme riješe pitanje Mostara. Danas mogu da kažem, ako se to neće desiti, ja ću ih opet opomenuti a možda ću se onda i uključiti

TV1: Posljednje vrijeme se govori mnogo o nužnosti ali i o datumima izmjene Izbornog zakona. Hoće li OHR biti uključen u taj proces?

INZKO:
Izbori su osnova demokratije ali tu glavnu ulogu igra OSCE.

TV1: Ima li eventualno inicijativa, iza kulisa, o izmjeni Ustava ili se samo kroz javnost pokušavaju uhvatiti bolje startne pozicije za eventualne buduće pregovore?

INZKO:
Do sada smo imali samo jednu izmjenu Ustava kada je Brčko dobilo status distrikta. Ustavne promjene će svakako doći. Prvo kada implementiramo odluku Sejdić- Finci. Tri konstitutivna naroda imaju svoja prava a svi ostali građani nemaju ista prava i tu mora doći do izmjene Ustava. Ne treba se tih izmjena plašiti. Sva tri naroda moraju dati svoju saglasnost. Izmjena će biti ali ona će biti postepene.

TV1: Kakvo je Vaše mišljenje o novoj inicijativi hrvatskih vlasti u vezi Bosne i Hercegovine. Radi se o federalizaciji, novom Izbornom zakonu i da li je iko vidio konkretan prijedlog?

INZKO:
Ja mislim da Vesna Pusić odigrala jako dobru ulogu kada je rekla da Bosna i Hercegovina mora imati poseban tretman u okviru EU. Sada imamo upitnik. Bosna i Hercegovina je poslala pismo za članstvo, itd. Hrvatska naravno pošto ima 1000 kilomentara zajedničke granice sa Bosnom i Hercegovinom želi da ovdje bude dobra situacija. Međutim ja bih rekao da neke pojmove treba objasniti. Tu imamo pojam federalizacije Federacije, onda "treći entitet", pojam decentralizacije i konsocijacije. Puno je tu nekih priča. Treba objasniti te pojmove. Mislim da bi Hrvati ovdje morali da se deklarišu da li su oni konstitutivan narod ( a jesu) ili su dijaspora. Onda bi ih se moglo upoređivati sa Hrvatima u vojvodini i Čileu. To naravno nije isto, ali ako si konstitutivan narod, onda je to opet drugačije i nisi manjina. Mislim da je to vrlo važno pitanje.

Ja vjerujem u pozitivnu volju Hrvatske da ona ima dobre susjede i da će onda svima biti bolje, i to je ono što želimo.

U proteklim godinama upoznao sam veliki broj fantastičnih ljudi, talentovanih i dobrih, od Banjaluke, preko Sarajeva do Mostara. Trebamo omladini dati osjećaj da Bosna i Hercegovina ima budućnost, da se treba boriti za to, i da se napravi država koja će tim mladima pružiti budućnost ali budućnost u Bosni i Hercegovini. Mislim da će to onda biti jedna druga Bosna i Hercegovina. Jedna fantastična zemlja.



Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora: