Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

NJEGOŠ NA PORTALU RADIJA PETNJICA
Autor: Šemso Agović
Objavljeno: 17. January 2017. 19:01:20

ŠEMSO AGOVIĆ

Dakle, Šerbo kaže da je Njegoš odličan pjesnik ali sporan etičar. Pa, ljudi moji, i Hitler je bio odličan vatreni govornik, koji je milione svojih pristalica bacao u pijanstvo neko, ali vrlo sporan etičar. Imao je i Hitler svoju »istragu poturica«, ali je malo ko slavi; nema je ni u školskim lektirama u smislu njene glorifikacije. »Kristalna noć« je bila i ostala zločin, i samo zločin, kao i Holokaust. Kakva slava i bakrači, kumim vas Bogom. Gdje je tu humanost?
Na sjeveru Crne Gore, u srcu južnog dijela Sandžaka nalazi se malo selo Petnjica. Za putnika namjernika živopisan kraj, ljubazni i gostoljubivi ljudi, vrijedni domaćini. U svojoj dugoj istoriji selo nije nikako bilo favorit vlastima, pa je njegov razvoj išao jako sporo. A vlast se mijenjala mimo volje i znanja mještana, koji su se uglavnom samo trudili prilagoditi nastalim situacijama. Nek' vlada ko god hoće, samo da nas ne biju, razmišljali su Petnjičani.

Prvo, Turska carevina nije bila zainteresirana da se narod Petnjice opismeni i razvije. Uslijedili su Prvi balkanski rat i crnogorsko osvajanje. Kralj Nikola je nastavio tursku tradiciju po pitanju interesa za Petnjicu. Kraljevinu Crnu Goru ubrzo zamjenjuje novi gospodar – Austro-ugarska. Za Petnjicu je to značilo još crnje doba. Bjesnio je Prvi svjetski rat.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata Kraljevina Srbija na Podgoričkoj skupštini briše Kraljevinu Crnu Goru sa političke karte i Petnjica se ne svojom voljom nađe u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao i prethodni, i ovaj novi gospodar je prema Petnjici tuđ i indolentan.

Nastupio je Drugi svjetski rat, još krvaviji od Prvog.

Države su i dalje nestajale i nastajale, dolazile i odlazile, kao nevrijeme s Turijaka u ubogo selo Petnjicu, koja se i dalje nadala da će jednog dana biti bolje.

Kraljevinu SHS smjenjuje Kraljevina Jugoslavija; ovu FNRJ, a nju SFRJ. Slijedila je Savezna Republika Jugoslavija, takozvana Krnja Jugoslavija, ili tako nekako, ni sam ne znam, a sigurno to više ne znaju ni stanovnici Petnjice, koji su htjeli ne htjeli promijenili toliko vlasnika, i normalno da im je dojadilo da idu tuđinima iz ruku u ruke, kao ćiradžijsko kljuse. Ne treba zaboraviti da su smjene vlasti išle manje-više nasilno, a Petnjičani su – zna se – prvi dobijali batine.

Pod patronatom Krnje Jugoslavije Petnjičanima se iznenada ukazuje istorijska prilika da slobodnom voljom na referendumu odluče je li im milija ona ili nova, samostalna Crna Gora. Petnjičani su rezultatom 99,99% dokazali da su za Crnu Goru i Mila Đukanovića, za kojega su sada 100% sigurni da neće više da ih bije; čovjek se potpuno smirio i prema Evropi okrenuo.


SELO PETNJICA: Države su nestajale i nastajale, dolazile i odlazile kao nevrijeme s Turijaka...


Dolaskom nove Crne Gore stigla je sloboda, a uz nju je mrdnuo i razvoj. Ali, za pravi razvoj potrebne su pare, koje država za Petnjicu nema, a nije ih nikad ni imala. Međutim, država, što se Petnjice tiče, to kao i oduvijek lako rješava – okreće se bihorskoj dijaspori, koja nije mala, zaslugom baš te iste države. Nego, dijaspora je daleko, pa je Petnjici bilo potrebno sredstvo da bi brže došla do nje. Tu državu poslužuje sreća: Bog je dao radio i nadgradio ga internetom, pa je i taj problem lako riješen. Luxembourg, Munchen, New York, Wiena, Rim, Ljubljana, postali su zaseoci Petnjice, u kojima bruji muzika sa talasa njenog radija.

Ali, mi u dijaspori nećemo samo svirku. Ili to koji su putevi oko Petnjice očišćeni od snijega, a koji ne. Ovamo smo navikli na radije kao medije slobode izražavanja, govora, pisanja... To smo očekivali i od Radija Petnjice, bezbeli, i Boga mi, dočekali. Radio Petnjica neće da bude najveći, ali hoće najbolji.

U medijima je pokrenuta debata oko Njegoševog Gorskog vijenca, i Radio Petnjica se hrabro uključio. Rasprave su u velikoj većini jednosmjerne – dominiraju autori koji slave to djelo i Njegoša. Onih, koji bi dokazali da je Gorski vijenac u suštini pamflet, a ne književno djelo – zato što slavi zločine kao takve –, nema. Za očekivati je bilo da se jave bošnjački pisci, ali oni od Njegoša bježe kao Bog od đavola.


AKADEMIK ZUVDIJA HODŽIĆ: Gorski vijenac znam napamet!


Jedino Zuvdija Hodžić ne bježi od Njegoša, nego ga baš obožava; o tome ćemo u sljedećoj raspravi, molim malo strpljenja, nećete zažaliti, je li tako.

Javio se akademik prof. dr. Šerbo Rastoder, ali na žalost, ispostavilo se da on kao istoričar – nemojte se ljutit' – nema pojma o poeziji, pa zato u isti mah tvrdi da Njegoš kao pjesnik nije sporan, ali jeste kao bilboard, kao parola; da je Njegoševa poezija dobra, a etika ne valja.

A kako može biti dobra poezija sa lošom etikom? Ko bi dodijelio Nobelovu nagradu za takvu poeziju, braćo draga?

Dakle, Šerbo kaže da je Njegoš odličan pjesnik ali sporan etičar. Pa, ljudi moji, i Hitler je bio odličan vatreni govornik, koji je milione svojih pristalica bacao u pijanstvo neko, ali vrlo sporan etičar. Imao je i Hitler svoju »istragu poturica«, ali je malo ko slavi; nema je ni u školskim lektirama u smislu njene glorifikacije. »Kristalna noć« je bila i ostala zločin, i samo zločin, kao i Holokaust. Kakva slava i bakrači, kumim vas Bogom. Gdje je tu humanost?

Ili kod Francuza Bartolomejska noć. Isti slučaj.


AKADEMIK ŠERBO RASTODER: Njegoš je veliki pjesnik, ali mu je etika sporna...


A istina o Gorskom vijencu je sasvim prosta: taj dramski spjev za temu ima »istragu poturica«. Ništa sporno – kad bi pjesnik književnim postupkom taj zločin protiv čovječnosti nedvosmisleno osudio i posljedično kod čitaoca – bilo koje rase, nacije, vjere, svjetonazora itd., stvorio osjećaj zadovoljstva zbog postignute pravde. Jednako bi morao postupiti i sa ostalim opjevanim zločinima iz spjeva, sa govorom mržnje i drugim surovostima. Time bi ta poezija izvršila svoju humanističku funkciju, postala bi univerzalna, pa bi je svijet baštinio kao takvu. Mogla bi kandidirati i za Nobela. Na žalost, Gorski vijenac je dijametralno suprotan ovome. Zato je to samo veliki pamflet.

Ali, vratimo se Radiju Petnjica, miliji mi je od sto Gorskih vijenaca. Jeste to naš prozor kroz koji se svakodnevno transcendiramo u svoj rodni kraj, pa tamo kontempliramo do mile volje. Bože, te miline! Samo, moram reći da imam sa njim izvjesnih poteškoća: na moja pisma i pitanja o svačemu radio-petnjički novinari i dan-danas uzvišeno ćute, pa sam se o jadu zabavio. Ali, šta ću. U Petnjici to može tako – svog slušaoca Bihorca iz dijaspore ignorišu i veselo sviraju.

Neka ih, neka sviraju.



Ostali prilozi:
» JESU LI „LOPOVI“ DŽABA KRALI
Eset Muračević | 22. October 2018 21:51
» ALUMINIJ I NJEGOVI SPASITELJI
Mr. Milan Jovičić | 22. October 2018 19:43
» BOŠNJACI SU PRVI PUTA JASNI - NJEGOŠA I KIŠA VAN IZ ŠKOLE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 20. October 2018 22:58
» NJEGOŠ, KIŠ, ŠERBO I BV CRNE GORE
Šemso Agović | 19. October 2018 17:47
» I SLAVOJ ŽIŽEK VOLI PIVU - MOLIM SARAJLIJE, POČASTITE GA!!!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. October 2018 21:19
» PODRŠKA HRVATSKOG VRHA ČOVIĆEVOM EKSTREMIZMU
Zijad Bećirević | 15. October 2018 20:04
» SDP-U SMETA JEDINO SDA
Ajša Čišija | 15. October 2018 19:07
» LJILJANI, SA ŽELJKOM KOMŠIĆEM, ČUVARI SU, BOSNE I HERCEGOVINE
Mr. Milan Jovičić | 15. October 2018 18:33
» IL’ MORALNA OBNOVA IL’ NAS NEĆE BITI!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. October 2018 12:49
» HE IS MY PRESIDENT
Ivana Robović | 12. October 2018 13:24
» OVO JE NAŠA DRŽAVA I NAŠA ZEMLJA
Aziz Hurem | 10. October 2018 21:14
» JE LI GLOBALIZACIJA ISLAMOFOBIJE POSLJEDICA MUSLIMANSKE NEMOĆI?
Mr. Ekrem Tucaković | 10. October 2018 13:33
» MLADI, MI I BOSNA
Elmedina Muftić | 09. October 2018 15:34
» UKRADENA SLOBODA
Mr. sci. Nurija Omerbašić | 05. October 2018 18:16
» POLITIKA KAO SUDBINA: NA IZBORIMA POTVRDIMO DA SMO KIČMA BOSANSKE DRŽAVE I BOSANSKOG DRUŠTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. October 2018 14:50
» TRIO ŠTETOČINA
Muhamed Mahmutović | 03. October 2018 17:19
Ostali prilozi istog autora:
» ZLOČIN U UČIONICI
01. September 2018 20:29
» ZAR I TI, SINE AHMEDE BURIĆU?!
13. February 2018 01:13
» POMJERENI RAZUM RIZVA BABAČIĆA
17. September 2017 02:54
» NJEGOŠEVI NEPRIJATELJI
08. June 2017 15:53
» DŽEVAD I NJEGOŠ
04. May 2017 17:15
» POHVALA LUDOSTI, ETHEM I NJEGOŠ
05. February 2017 21:18
» SJAJ I TAMA GORSKOG VIJENCA
23. January 2017 17:11
» ZUVDIJA I NJEGOŠ
19. January 2017 19:18
» ZLOUPOTREBA GORSKOG VIJENCA
11. January 2017 15:44
» JERGOVIĆ, SEVDALINKE I NJEGOŠ
24. November 2016 15:08
» PISMO S PAGA
03. October 2016 22:27