Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


OKRUTNA TVRDOGLAVOST
Procitaj komentar

Autor: Prof. Habib Mandžić
Objavljeno: 26. January 2017. 15:01:35

Prof. Habib MANDŽIĆ


U odgoju tvrdoglavog djeteta roditelji bi trebali znati da je na njima prva dužnost spoznati svoju vlastitu tvrdoglavost i uništiti je. Lična tvrdoglavost, koja je samo izraz brige odgajatelja da neće moći izvršiti vlastitu zadaću, tog istog odgajitelja ostavlja pred djetetom potpuno nemoćnim. Vrlo je pogrešno, ako odgojitelj postavlja nepromjenljive ideale, primjere, želje i planove za djetetov karakter i budućnost, i ako sve to pokuša postići prijetnjama i kaznama, i ako djetetu mnoge stvari uskrati i zabrani. Time će mu samo unakaziti karakter i rast u dobru.
Mogli bismo je nazvati i podrugljivom ili osvetničkom tvrdoglavošću. U njoj se miješaju razni oblici prkosnih izljeva. Budući da je ona često prisutna i kod odraslih osoba, najbolje će biti da je nazovemo okrutnom tvrdoglavošću, što znači, da je ta tvrdoglavost u čovjeku već uhvatila korijenje, da ide s njime kroz život. To je ono u čovjeku, s čim je u životu neprijatan i sebi i drugima. Odrasli čovjek koji otkriva slične znakove prkosa i svojeglavosti, treba da zna, da je sve to samo dokaz, da još nije prebolio dječije godine, da je u njemu još uvijek dobar komad neuravnoteženog pubertetlije. Ta tvrdoglavost je značajna i za omladinu u pubertetu. Trinaestogodišnje ili četrnaestogodišnje dijete fućka na sve ono šta mu govore otac ili majka. “Ako me tuku, briga me, što se otac ljuti. Poslije toga izadjem iz kuće i zalupim vratima. Šta mi mogu!” Takim izjavama dečko želi pokazati, da su kazne bezuspješne, da mu ne dolaze do srca, da je on zapravo junak, a ne žrtva. “Ja namjerno nikada ne plaćem kada me tuku, jer znam da to nervira oca.”

Za očevim ili učiteljevim ledjima tvrdoglavo dijete traži nedoknadu za sve kazne. Daje mu podrugljive nadimke, umanjuje njegovu vrijednost, smatra ga glupim, rugamu se karikaturama (dugim nosom, obješenim i isplaženim jezikom). Kada me istuče, cerim mu se u lice i mislim u sebi: “Stari magarac, šta mi možeš!” Kaznu ponekad unaprijed uračuna u svoje ponašanje: “Kad dodjem kući, štap će pjevati, a meni je to svejedno, jer ja sam ipak bio na fudbalskoj utakmici.”

Drugi oblik okorjele tvrdoglavosti je u prividnoj pokornosti, dok se iza ledja pobjedonosno smije. Kako sam ih uspio sve “nasamariti”. “Morao sam ići tetki, pa sam namjerno došao sav prljav, a to je mamu razljutilo.” “Najurili su me u džamiju, a ja namjerno nisam htio klanjati.”

Izraz za takvu okorjelost i prezir je “obstrukcija”. “Poslali su me u ćošak, pa sam ostao cijeli dan i nikoga više nisam pogledao.” Ako mora ranije ići na spavanje, povrijedjen je i nikome neće riječ reći. “Bio sam gladan, ali sam otišao spavati i nisam htio ništa jesti.” Kada su ga izružili zbog ružnih riječi, i prkosa radi, nije cijelog dana nikome htio ni jednu riječ progovoriti.

Postoji i osvetnička tvrdoglavost. “Ja ću im ipak pokazati kada porastem.” “Kada me otac tuče, želim mu, da slomi ruku.” “Kakvog su me napravili, takvog me i imaju.” “Kakav sam, takav sam.”

Tvrdoglav čovjek obično svoj bijes istresa na nedužnim ljudima, a osobito na stvarima: na predmetima, alatima, na životinjama. Bijesno udari mačku, urezuje po kućnom namještaju i zidovima, dere se na mladjeg brata ili sestru, lomi olovke, trga teke ili knjige, na stolu razbija tanjire i sl.

Ponekad nakupljeni bijes eksplodira mnogo kasnije. To posebno važi za odrasle. Izdere se iznenada na nekoga, a da ukućani uopće ne znaju šta mu je. Za takva čovjeka kažu: “da traži”. Zapravo, on ništa ne traži, jer odavno zna gdje je i odakle je taj bijes pokupio. Traže samo drugi, koji ne znaju za razlog. Možda ga je “ubola” neka riječ, koju je “progutao”, ali ju je i sačuvao, da je izlane onda, kada će se to najmanje očekivati.

Posebni indirektni i drugorazredni znaci tvrdoglave povučenosti u sebe su i razne druge dječije navike, kao što su grickanje noktiju, kopanje po nosu, pretjerano jedenje ili potpuni “štrajk gladju”. Tu ulaze i razni tjelesni znaci, npr. nervoza, koja se izražava u jecanju, nespavanje ili čak zatvorenost, mokrenje u krevet, iznenadno vikanje u snu, padanje u nesvijest. To posebno važi za početak puberteta, kada je ujedno i slabo učenje u školi, plačljivost, tvrdoglava raspojasanost, a kod djevojčica i poremećaj u menstruaciji. Kasnije se to sve može prenijeti u teže smetnje fiziološkog karaktera. Takav znak tvrdoglavosti je i sklonost prema samoći i “tajanstvenosti“, kada pubertetlija stalno želi živjeti negdje u svom vlastitom svijetu, daleko od zajednice. Odatle potiče i sanjarenje, lažljivost i razne seksualne nastranosti.



U odgoju tvrdoglavog djeteta roditelji bi trebali znati da je na njima prva dužnost spoznati svoju vlastitu tvrdoglavost i uništiti je. Lična tvrdoglavost, koja je samo izraz brige odgajatelja da neće moći izvršiti vlastitu zadaću, tog istog odgajitelja ostavlja pred djetetom potpuno nemoćnim. Vrlo je pogrešno, ako odgojitelj postavlja nepromjenljive ideale, primjere, želje i planove za djetetov karakter i budućnost, i ako sve to pokuša postići prijetnjama i kaznama, i ako djetetu mnoge stvari uskrati i zabrani. Time će mu samo unakaziti karakter i rast u dobru.

Odgojitelj mora dobro poznavati djetetove sposobnosti i interesovanja, kako bi mu mogao pomoći da ih razvije i ostvari. I stoga ne smije uzeti za zlo prve pokušaje, kada dijete hoće izvršiti svoju tek probudjenu volju. Naravno, u tu svrhu je potrebno i povjerenje: roditelji moraju vjerovati svojoj djeci. Dijete mora osjetiti da ga roditelji uprkos strogosti, istinski vole. Kod toga ne mislimo na slijepo vjerovanje, koje u djetetu vidi sve samo lijepo i dobro, već ono duboko povjerenje, koje se temelji na poznavanju ljudske naravi, posebno na poznavanju naravi svoga djeteta i koje ne posustane pred prvim znakovima dječije svojeglavosti i ne bježi pred greškama. Roditelji i odgojitelji s takvim povjerenjem ne presudjuju kod prvih neuspjeha sa ili-ili, i koji ne pokušavaju djetetove loše sklonosti “zatrti” ljutnjom. Odgojitelju mora biti mjerilo u odgoju da pred sobom ima dijete u razvoju, a ne zrelog čovjeka.

Ovdje se takodjer ne misli niti na mehko popuštanje djetotovim željama, jer je odgoj upravo u tome, da odgojitelj odvraća dijete od svega lošega, kao što su: razmaženost, okrutnost, laganje, sebičnost itd i usmjerava ga prema dobru. Kod toga se prije svega misli na potrebu ravnoteže, koju moraju imati roditelji u odnosu prema djeci:

• Da ga ne ponižavaju u odnosu prema mladjem ili starijem djetetu, jer to izaziva dječiju ljubomoru, a time i tvrdoglavost;
• da ga previše ne razmaze dok je bolesno, jer mu kasnije više ne mogu toliko pružiti; i
• da ne stavljaju pred njega policijsko ili profesorsko strogo postavljene ciljeve, unaprijed zacrtane ideale, koje mu možda silom “nameću” na primjeru drugih.
Dijete moramo naučiti na sudjelovanje. Sa sugestivnim pitanjima i uputama takoreći se igramo s djetetom, da ono ima utisak, kao da se ponaša po vlastitoj želji, iako mu je samo ponašanje udahnuo odgojitelj. Dijete mora uz roditelje i odgojitelje osjetiti da mu oni pomažu i da saradjuju s njime. Ne smije osjetiti suprotnosti, koje ga mogu odvesti pravo u svojeglavost. Da li to svjesno doživi ili samo pokušava to nekako opipljivo osjetiti, to je na kraju svejedno. Jedino je važno, da postaje sve svjesniji, da je lijepi zajednički život takodjer ovisan i o njemu, a ne samo o roditeljima. Roditelji su uglavnom samo svjedoci dječije probudjene volje i svojeglavosti, te je moraju što prije usmjeriti na pravi kolosijek. Jer samo tako dijete može naći pravi put do sebe i do društva.

Razumljivo, da time ne zanemarujemo, da se djetetu ponekad, ako neće popustiti, moramo usprotiviti. To još uvijek ne stvara prkos kod djeteta. Osim toga dijete se mora privići na suprotna mišljenja i odmalena mora naučiti da u životu ponekad treba i kapitulirati, popustiti i zaboraviti na sukob i poraz, a ne da zbog toga postane malodušan, da odbaci “pušku u kukuruz”.

Kod starije djece, koja su već zabrazdila u tvrdoglavost, naravno, da treba pozvati u pomoć savjetnika, koji nije u direktnom odnosu s djetetom: učitelja, savjetnika – psihologa, psihoterapeuta, ljekara itd. Ti ljudi će nam pomoći da nadjemo pravi odgojni put prama djetetu.

Ponekad treba promijeniti i okolinu djeteta. Iako je porodični krug najprirodnija i stoga najbolja odgojna okolina, ipak zna biti boravak u drugoj porodici, školi ili odgojnom zavodu jedino lječilište za okorjelu i tvrdoglavu djecu, pa tako i jedini put do zdravog uključenja u ljudsku zajednicu.

VRH



Ostali prilozi:
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
» POKRŠTAVANJE BOSANSKOG JEZIKA
Sead Zubanović | 09. March 2024 20:20
» PLAVLJANKE, NJEGOŠ I OSMI MART
Šemso Agović | 09. March 2024 15:35
» GENOCID POČINJE RIJEČIMA, A ONDA SE PRETVORI U DJELO
Mehmed Meša Delić | 06. March 2024 20:50
» NEODGOVORNA POLITIKA BOŠNJAKA U DOMENU INDIREKTNIH POREZA
Prof. dr. Husein Muratović | 06. March 2024 15:10
» GEOPOLITIČKE IGRE MOĆI KAKO RAT U UKRAJINI REDIFINIŠE SVJETSKI POREDAK
Božidar Proročić, književnik i publicista | 06. March 2024 14:03
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
Mehmed Meša Delić | 03. March 2024 15:35
» ZBOG DIRANJA U IVU I NJEGOŠA – NIKOLAIDISA NA LOMAČU!
Šemso Agović | 03. March 2024 12:56
» OD PRIZNANJA DO PLAMENA - PARADOKS SPALJIVANJA ANDREJA NIKOLAIDISA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 03. March 2024 12:47
Ostali prilozi istog autora:
» KRVAVA DRINA
28. January 2022 20:16
» BOLESTI I LIJEČENJA
18. January 2019 13:37
» STRPLJENJE I NESTRPLJENJE
18. December 2018 18:01
» SRBIJA JE PIROMAN BALKANA
03. July 2018 18:40
» PREĆI PREKO SITNICA
22. April 2018 13:02
» ČAŠA BESMRTNOSTI
21. June 2017 20:37
» METI ISPRED SVOGA PRAGA
23. April 2017 15:08
» SKLAPANJE BRAKA
19. March 2017 00:37
» LJUBOMORA
16. February 2017 15:40
» BOG I ĐAVO U KNJIŽEVNOSTI
03. January 2017 21:23
» SREĆA JE U TRPLJENJU
11. December 2016 00:49
» MORALNO PROPADANJE
24. April 2016 13:26
» ČOVJEK MORA BITI ČOVJEK
14. February 2016 15:53
» DJECA I SEKSUALNO OBRAZOVANJE
25. December 2015 17:53
» UPOZNAJ SEBE DA BI UPOZNAO BOGA
11. December 2015 16:00
» ISLAM I EKOLOGIJA
25. October 2015 22:01
» ESEJ O JEZIKU BOSANSKOME
25. August 2015 18:24
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif