Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Serijal: Bošnjački globalni izazovi (5)
BOŠNJAČKE INSTITUCIJE
Autor: Džebrail Bajramović
Objavljeno: 23. May 2017. 21:05:21
Dobitnik priznanja "Zlatni ljiljan" i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH Džebrail Bajramović piše osvrt na društveno-politička organizovanja Bošnjaka u matici i dijaspori.


Bošnjaci moraju biti svjesni da na globalnim razinama samo se respektuju snažni i uspješni, te je samo vitalnom i produktivnom narodu jedino moguće da se izbori za respekt u aktuelnim svjetskim društveno-političkim tokovima. Obzirom da su Bošnjaci relativno mali narod, gdje veći dio živi van domovine, to mu je situacija delikatnija i zahtijeva daleko veći stupanj brige o sebi nego što je do sada činjeno. Sama dinamika osnivanja bošnjačkih institucija pokazuje, a i opći odnos prema njima, da su Bošnjaci na veoma niskom stupnju po pitanju samosvijsti i potreba kolektivnog uvezivanja i javnog nastupa.


Etabliranje Bošnjaka u globalnim sferama uveliko zavisi od konsolidacije i efikasnosti etničkih/nacionalnih institucija koje trebaju rezultatima svoga javnog djelovanja izgraditi ugled i uticaj Bošnjaka u sferi internacionalizma i globalizma. Do danas je malo učinjeno na promociji Bošnjaka kao pripadnika evropskoj porodici naroda i bošnjaštva kao dijala evropskog kulturno-historijskog i civilizacijskog naslijeđa. Indolentnost u tom smislu treba u budućnosti da se mijenja, jer Bošnjaci kao autohtoni evropski narod ima mnogo toga da ponudi na polju kulturne baštine – u materijanoj i nematerijalnoj formi - čime bi se u značajnoj mjeri obogatilo opće balkansko, evropsko civilizacijsko naslijeđe.

Programska društveno-plitička dezorijentacija Bošnjaka plaća se slabim rezultatima ili potpunom neučinkovitošću u sferi nauke, umjetnosti, kulture, sprta, biznisom, politikom i dr., dok na drugoj strani jača sklonost negativnim socijalnim pojavam kao što su korupcija, mito, kriminal, nehumanost i sl. Ishodište nerješavanja akutnih društvenih pitanja ima ishodište u demotivaciji građana za društveno i državu, te porast trenda iseljavanja mladih i stručnih ljudi iz Bosne i Herercegovine. Svaka ozbiljna analiza dolazi do zaključka da su u bh. društvu već ukorijenjeni odnosi koji rastaču društvo i državu, te da je samo pitanje vremena kada će se ispoljiti sve društvene proturječnosti kataklizmičkih razmjera.

Bošnjaci kao konstitutivan i većinski narod čini kičmu države Bosne i Hercegovine neophodno je da usmjeri mnogo više pažnje i energije ka konsolidaciji svojih etničkih/nacionalnih institucija da bi adekvatno odgovorio na sve lokalne i globalne savremene izazove. U tom delikatnom procesu Bošnjaci ispoljavaju konfuziju koja unosi raslojenost kod naroda, a nedostatak integrirajuće vizije uzima danak u gubljenju značajne energije na unutra bošnjačko trvenje koje je determinirano personalnim interesima i nedostatkom sluha za opće bošnjački interes.

Uslijed nepostojanja temeljnog etničkog/nacionalnog dokumenta – Općeg programa Bošnjaka, a koji bi imao funkciju teoretskog definisanja i praktičnog kanalisanja društveno-političkih interesa Bošnjaka – te, uslije negativnih trendova u javnom bošnjačkom prostoru gdje se kontinuirano i osmišljeno Bošnjacima putem zaglušujućih kampanja serviraju lažne dileme na relaciji bosansko i bošnjačko u cilju unošenje konfuzije i podjela među Bošnjacima. Obzirom da bošnjačke institucije još uvijek nisu adekvatno ustrojene, ili pak nisu ni formirane za pojedine sfere i pitanja, svaka zlonamjerna medijska kampanja nanosi štetu Bošnjacima i njihov položaj u bosanskohercegovačkom društvu kontinuirano slabi. Stoga je neophodno da se Bošnjaci okrenu sebi, konsolidiraju bošnjačke institucijie i stvore temeljne predpostavke za odbranu svoga identiteta i integriteta, te koncipiraju programe i projekte za očuvanje svoje domovine Bosne i Hercegovine fokusiranjem na ekonomski prosperitet građana i komletnog bh. društva.

Bošnjaci moraju biti svjesni da na globalnim razinama samo se respektuju snažni i uspješni, te je samo vitalnom i produktivnom narodu jedino moguće da se izbori za respekt u aktuelnim svjetskim društveno-političkim tokovima. Obzirom da su Bošnjaci relativno mali narod, gdje veći dio živi van domovine, to mu je situacija delikatnija i zahtijeva daleko veći stupanj brige o sebi nego što je do sada činjeno. Sama dinamika osnivanja bošnjačkih institucija pokazuje, a i opći odnos prema njima, da su Bošnjaci na veoma niskom stupnju po pitanju samosvijsti i potreba kolektivnog uvezivanja i javnog nastupa. Pored manjkavosti u pogledu nauke, kulture i sporta gdje je se ne ističe bošnjački povjesni korijen, evidentno je urušavanje i ostalih društvenih sfera bh. društva – ekonomija, privreda, zdravstvo, komunikacije, sigurnost i ostalo – a gdje su locirani ključni bošnjački društveno-politički interesi. Protekli lokalni izbori su jasno pokazali da bošnjačka komponenta gubi tlo pod nogama i svakim danom se Bošnjacima reducira upliv i moć odlučivanja u bh. društvo – a što se ispoljava kroz eleminisanje ključnih državnih struktura po pitanju finansija, sudstva i sigurnosti. Ako se nastavi aktuelni trend Bošnjaci će u svojoj domovine ostati bez stvarne moći uticaja i kreiranja društveno-političkih odnosa i ambijenta, već će im sa samo nametati odluke i zakoni kojima će se nastaviti daljnja debošnjakizacija struktura vlasti u BiH, a što će za poslijedicu imati opću marginalizaciju Bošnjaka u svim sferama bh. društva. Itekako je vidljiv pad prisustva i uticaja Bošnjaka u stukturama obrazovanja, nauke, kulture i sporta u zadnjih deset godina u BiH. Uspjeh Bošnjaka u sferi umjetnosti i kulture u zadnjih deset godina svodi se na incidente, a svakim danom se smanjuje afirmacija Bošnjaka u sferi sporta, dok Bošnjaci na području nauke nisu ni uspjeli da se emancipiraju u skladu sa demokratskim mogućnostima već su ostali poklopljeni okoštalim stegama iz socijalističkog jednoumlja.



Uslijed te naučne neemancipiranosti Bošnjaci imaju za poslijedicu nisku kolektivnu svijet, otežanu međubošnjačku komunikaciju opterećenu iracionalizmima i agresivnim primitivizmom, a što se direktno odražava na neadekvatan i nefunkcionalana obrazovni sistem iz čega proizilazi haos u realnom sektoru – gdje bi bh. građani trebali da zadovolje egzistencijalne potrebe i poslovne ambicije. Rezultat je nužno negativan sa značajnim nezadovljstvom građana BiH i željom mladih da napuste trajno svoju domovinu jer im ne pruža elementrane uvjete sa samorealizacijom – adektvatnim obrzovanjem, poslovnim uspjehom, zasnivanjem porodice i kvalitetom života.

To su globalni problemi sa kojima se Bošnjaci svakodnevno susreću u BiH, a na koje Bošnjaci iz dijaspore gledaju iz drugog ugla, i uglavnom se mišljenja jednih o drugima formiraju bez uzimanja u obzir uzroka koji su doveli do aktuelne situacije – a što je posljedica ukorjenjeneg društveno-političkog ambijenta u BiH, kao i manjkavost institucionalnog okvira koji bi na temelju činjenica prilazio osvjetljavanju nagomilane probelmatike u bosanskohercegovačkom društvu.

Brojna su pitanja od interesa Bošnjaka – a na koja se iz domovine i dijaspore različito gleda i doživljava, a što vremenom gradi barijeru nerazumjevanja. Sigurno da se do sada nije dovoljno posvećivalo pažnje međubošnjačkom dijalogu u cilju cjelovitog razumjevanja nastalih odnosa na relaciji domovina-dijaspora a iz čega realno Bošnjaci kontinuirano već treću deceniju trpe niz negativnih posljedice. Međutim, ko je spreman u tom pogledu preuzeti odgovornost? Ko će kontinuirano i programski djelovati na rasklinkavanja predrasuda među Bošnjacima – a iz čega poizilazi smanjenje funkcionalnosti u organizovanju i praktičnom djelovanju Bošnjaka u domovini i dijaspori?

Svakako da to treba da je zadatak BOŠNJAČKIH INSTITUCIJA – kako globalnih tako i lokalnih - koje treba da u tom smjeru fokusiraju svoje aktivnosti, i da se formiranju nove, specijalizirane za pojedina delikatna pitanja koja se vremenom otvaraju i čije rješavanje postaje urgentana, a time od posebnog značaja za Bošnjake. Međutim, očito je da Bošnjaci još nisu došli do tog nivoa svoga etničko-nacionalnog organizovanja i da imaju značajnih problema oko zajedničkog nastupa u vezi temeljnih pitanja svog bića i društveno-političkih interesa.

U tom pogledu, vrijeme ne radi za Bošnjake, i neophodan je značajan vizionarski iskorak u pogledu lokalne koordinacije i globalne organizacije. Za te praktične poduhvate neophodan je predhodni teoretski angažnam koji će fokusiranu naučno-istraživačku misao na polju statusa i angažmana Bošnjaka u domovin i dijaspori, te ih adekkvatno obraditi i definisati u standardnim formama, javno publikovati i promovisati. Tad se javljaju realne predpostavke da se Bošnjaci organizuju na jasnim principima i progamskim osnovama – što otvara praktične mogućnost konsolidacije BOŠNJAČKIH INSTITUCIJA koje će materijalizirati etničko-nacionalne afinitete i kapacitete bošnjačkog naroda uz praktično nastojanje da se učini sinergija progresivnih kapaciteta domovine i dijaspore.

Harmonizacija odnosa Bošnjaka domovine i dijaspore - u cilju progresa države Bosne i Hercegovine i prosperiteta svih njenih građana ma gde bili trenutno nastanjenin– dobit će nove značajne konstruktivne impulse kroz konsolidaciju bošnjačkih institucija, a i tome se otvaraju značajne mogućnosti da Bošnjaci odgovore na suvremene globalne izazove koje pred njih donosi vrijeme a aktuelne društvene i političke prilike traže praktične odgovore.

Sarajevo, 23.05.2017.god.

* * * * * * * *


Značajni Bošnjaci:

Sabit Alaudin Ali Bošnjak ili poznatiji kao Sabit Užičanin je najpoznatiji bošnjački pjesnik na turskom jeziku. Rođen je 1650. a umro 1712. godine u Istanbulu.
Školovao se u rodnom gradu Užicu, tada delu bosanskog ejaleta, potom u Carigradu, gde je dugo službovao na različitim državnim i verskim poslovima. Smatra se da je ispred turske carske vlasti učestvovao u delegaciji koja je potpisala Karlovački mir 1699. godine. Dugo godina službovao je u Sarajevu (kadija, muftija, bosanski mula), gde je stvorio kulturni krug i posebno uticao na drugog poznatog sufi pesnika, Mehmeda Rešida (Rašida).
Njegova poezija osim što obiluje sufi mistikom (po kojoj je čovek - Nur - odblesak božanske svetlosti), smatra se originalnom u stilu i jeziku, jer ne pati od kićenosti svojstvene drugim pjesnicima epohe. Pored toga što slavi boga, Alaudin je opevao i društvene prilike i životnu stvarnost tog perioda. Karakterističan je po pjesničkom stilu i smatra se jednim od najoriginalnijih pjesnika u čitavom periodu osmanske vlasti. Češki orijentalista Jan Rypka je napisao doktorsku disertaciju o Sabitu, a njegovo djelo „Divan“ obuhvata blizu 650 pjesama, od kojih su posebno vrijedni oni primjerci rađeni po narudžbi za carske i kraljevske biblioteke Pariza, Londona i Beča. Njegovo djelo „Zafernama“ – knjiga o pobjedi krimskog hana kod Prekope u ratu protiv Rusa i Poljaka – smatraju “gotovo svi historičari osmanske književnosti ne samo njegovim remek djelom, nego i najznačajnijim djelom te vrste čitave epohe”. To je, zapravo, epska pjesma, prigodnica od 426 stihova. Autor je i nedovršenog ljubavnog spev „Edhem i Huma“ a pisao je i kaside. Za njegovo najbolje delo smatra se „Miradžija“, koje je također ostalo nedovršeno.
Dugo godina službovao je u Sarajevu (kadija, muftija, bosanski mula), gde je stvorio kulturni krug i posebno uticao na drugog poznatog sufi pesnika, Mehmeda Rešida (Rašida). Umro je u oskudici a slavu je stekao posmrtno. Bosanskohercegovačka književnost ubraja ga u stvaraoce, koji su pisali na orijentalnim jezicima.

Derviš Sušić istaknuti bosanskohercegovački pripovjedač, romansijer, dramatičar, rođen je 3. juna,1925. godine u Vlasenici, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Tuzli, a Učiteljsku školu u Sarajevu. Godine 1942., za vrijeme Drugog svjetskog rata Sušić odlazi sa grupom učenika sarajevske Učiteljske škole u partizane (I proleterska brigada), što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost. Taj njegov odlazak ostavio je utjecaj na njegova književna djela. Nakon rata učiteljovao je u Srebrenici i Tuzli, zatim bio novinar “Oslobođenja”, (urednik od 1949. do 1951.), “Zadrugara”, povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u Sarajevu. Najvažnija djela su mu: “Uhode”, “Tale”, “Ja, Danilo”, “Veliki vezir”…

Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Derviš Sušić je dobitnik Šestoaprilske i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Umro je u Tuzli 1990. godine, sahranjen u Aleji Velikana u Sarajevu.

Munir Mesihović (Ljubuški, 1928 - Sarajevo, 2016) bio je bosanskohercegovački političar. Obavljao je visoke političke dužnosti među kojima su najznačajnije dužnost sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista BiH te predsjednika Predsjedništva SR BiH u periodu od 1985. do 1987. godine.
Spada u red bh.političara čiji je politički rad obilježen političkom emancipacijom SR BiH u okviru jugoslavenske federacije.
Ukazivao je na neravnopravnost BiH u ekonomskoj politici SFRJ, navodeći činjenicu da Savezno izvršno vijeće ne isplaćuje puni iznos sredstava BiH koja su joj pripadala kao nerazvijenoj republici.
Na meti kritika javnosti našao se 80-tih godina 20. stoljeća, kao jedan od političara optuženih u aferi „vile u Neumu“ te neposredno odgovornim za aferu „Agrokomerc“. Danas se međutim smatra da su ove afere bile fabricirane od strane srpskih obavještajnih službi kao uvod u „antibirokratsku revoluciju“ na tlu BiH. Sam Mesihović iz politike se povukao u godinama kada je ostavku podnio i jedan od tada vodećih političara u BiH, Hamdija Pozderac.
Na mjesto člana Predsjedništva SRBiH, ostavku je podnio 1988. godine.
Preminuo je 24. oktobra 2016 u Sarajevu.



Ostali prilozi:
» POSLJEDNJI SELAM ŠEMSUDINU KUČEVIĆU
Dr. Harun Hadžić | 17. October 2017 02:03
» ŠTA TO BJEŠE DOMOVINA ...?
Velija Murić | 16. October 2017 02:07
» ISNAM TALJIĆ - ČOVJEK KOJI SE PRESTAO SMIJATI
Said Šteta | 13. October 2017 13:17
» SRPSKI MIGOVI PROTIV HRVATSKIH FANTOMA
Nedžad Ahatović | 12. October 2017 21:08
» JEDAN POGLED IZ BOSNE POVODOM ERDOGANOVE POSJETE SRBIJI I SANDŽAKU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 12. October 2017 18:51
» VAŠAR SEZONE
Elmedina Muftić | 12. October 2017 18:22
» BOŠNJACI I MEDIJI
Džebrail Bajramović | 11. October 2017 02:00
» DAN KADA SU POBIJEDILI NAJBJEDNIJI
Aziz Hurem | 11. October 2017 01:02
» MRŽNJA JE OTROV
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. October 2017 16:25
» VELIKOSRPSKA LAŽNA LJUBAV, KRATKOG JE DAHA
Mr. Milan Jovičić | 09. October 2017 13:52
» ZAVRZLAME SA AKCIZAMA
Zijad Bećirević | 07. October 2017 12:49
» SELAM ALEJKUM, SINOVI SLOBODE
Larisa Karaosmanović | 05. October 2017 15:55
» DOBRI LJUDI DANAŠNJICE
Mr. Milan Jovičić | 03. October 2017 21:44
» NOVAC KOJI NE POSTOJI
Aziz Hurem | 29. September 2017 18:15
» POBIJTE, TO MOŽETE URADITI SAMO JEDNOM
Haris Hojkurić | 29. September 2017 02:56
» GENI ZMAJA OD BOSNE U BORCU EDINA VUČELJA
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 20. September 2017 19:30
» PRIBOJ - OGLEDALO BEZ ODRAZA
Larisa Karaosmanović | 18. September 2017 21:12
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJACI I MEDIJI
11. October 2017 02:00
» BOŠNJAČKO PITANJE (II DIO)
14. August 2017 01:40
» BOŠNJAČKO PITANJE (I DIO)
17. July 2017 03:57
» BOŠNJACI I VLAST (II DIO)
08. May 2017 21:29
» BOŠNJACI I VLAST (I DIO)
13. March 2017 17:43
» BOŠNJACI I ORGANIZACIJA
07. February 2017 18:24
» BOŠNJAČKI DRUŠTVENI INTERESI
29. August 2016 18:49
» BANJA LUKA, IZ MOG UGLA!
15. May 2016 01:10