Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Na današnji dan
186 GODINA OD PROGLAŠENJA AUTONOMIJE BOSNE
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 12. September 2017. 16:09:28
Emir RAMIĆ: 12. septembra 1831. Husein Gradaščević, gradačački kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog carstva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim događajem iz 19. stoljeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek ‘90-ih godina 20. stoljeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice Ujedinjenih nacija, na koju će odmah poslije internacionalnog priznanja biti izvršena višestruka agresija i genocid.
Na današnji dan, 12. septembra 1831. u Sarajevu je proglašena autonomija BiH u okviru Osmanskog acrstva. To je jedan od velikih i važnih datuma u historiji bosanskohercegovačke državnosti.

12. septembra 1831. Husein Gradaščević, gradačački kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog carstva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim događajem iz 19. stoljeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek ‘90-tih godina 20. stoljeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice Ujedinjenih nacija, na koju će odmah poslije internacionalnog priznanja biti izvršena višestruka agresija i genocid.

Pod vođstvom Husein kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne i Hercegovine, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i Hercegovine i dobrobit cijeloga naroda.

Šta su htjeli Bošnjaci:
- da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca,
- da prisile sultana da promijeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,
- da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u Smederevskom sandžaku,
- da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrđuje i da sva pitanja koja se tiču Bosne i Hercegovine oni sami rješavaju, a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.



Davanje nahija Srbiji označilo je početak priprema pokreta autonomije. Situacija sa Srbijom dodatno se pogoršala kada je Obrenović trebao da dobije i ferman o nasljednom kneževstvu, a zatim zatražio i nahije, koje mu je obećala Rusija. Sultan se zvanično protivio ustupanju nahija i slao je namjesnike na pregovore u Beograd, ali nije uspio ništa da učini. Bošnjaci su tada odlučili da nešto učine i prešli su preko Drine. Tada su bili vojno najmoćniji u regionu. U Tuzli se okupljaju predstavnici svih kadiluka, a na listi prisutnih velikaša koji su vodili skup i kasnije izdali proglas, Gradaščević se našao tek na trećem mjestu i još nije bio izglasan za vrhovnog komandanta. Na saboru u Travniku je izabran za komandanta i civilnog namjesnika. Na tom saboru se nije pojavio Alijaga Rizvanbegović, budući da je već pripremao izdaju. Na saboru je donesena odluka da se digne vojska i krene protiv sultana. Bošnjaci su krenuli na Kosovo, gdje su savladali vojsku velikog vezira, njega protjerali i zarobili arhivu. Sa vezirom su kasnije pregovarali o nahijama, teritoriji Bosne i pitanju vlasti. Porta je smatrala da je to borba za separaciju i samostalnost, dok su Bošnjaci željeli samo autonomiju. Bošnjaci su se vratili u Sarajevo i u ponedjeljak, 12. septembra 1831. godine, proglasili autonomiju i samostalnost.

BiH je zapostavila ovaj pokret. Bošnjaci su prvi put nakon 400 godina izabrali svog vladara i ovaj datum je jednako važan kao i dan kada je izdata Povelja Kulina bana, Dan državnosti i Dan nezavisnosti. Nadamo se da će doći trenutak kada ćemo u bosanskohercegovačkim gradovima napraviti veliki spomenik u znak sjećanja na Huseina Gradaščevića - Zmaja od Bosne.



Ostali prilozi:
» MUDROST I HRABROST
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 24. September 2018 20:43
» ZAŠTO NE TREBA PREVODITI RIJEČ ALLAH
Dr. Ahmed Adilović | 23. September 2018 18:06
» SREBRNI ČIBUK - BERANSKOG MUFTIJE ADEM EF. SOFTIĆA
Adem Ado Softić | 23. September 2018 17:55
» ISTINA - PRAVDA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 23. September 2018 17:55
» DEMONIZACIJA REPUBLIKE SRPSKE
Senad Ušanović | 23. September 2018 16:50
» BILBORD SA LINIJE SMRTI
Mr. Milan Jovičić | 23. September 2018 03:44
» NEDELJKO
Haris Hojkurić | 20. September 2018 21:04
» GRANICE NA BALKANU SE NEĆE POMJERATI RATOM VEĆ DEMOGRAFIJOM
Dženis Šaćirović | 20. September 2018 20:41
» NAHRANI NEDŽADA LATIĆA DA TE UGRIZE!
Muhamed Mahmutović | 19. September 2018 21:45
» HISTORIJSKI RAZVOJ BOSANSKOGA JEZIKA
Senada Đešević, prof. | 17. September 2018 21:42
» MEŠA SELIMOVIĆ JE KOLEKTIVNI BOŠNJAČKI SIHR
Sead Zubanović | 17. September 2018 18:58
» NE BIRAJMO, CRNU NAM BUDUĆNOST!
Mr. Milan Jovičić | 17. September 2018 18:53
» KURVANJSKA ŠUTNJA VALENTINA INZKA
Zijad Bećirević | 17. September 2018 14:23
» MEDIJI U POLITIČKOJ BORBI I NJIHOVA PUBLIKA
Esnaf Smajić | 16. September 2018 20:03
» NEODGOVORNE POLITIKE TREBAJU DOŽIVJETI PORAZ NA OKTOBARSKIM IZBORIMA
Džebrail Bajramović | 15. September 2018 04:14
» PORUKA ONIMA ŠTO VELIČAJU ZLO I ZLOČINCE
Dženis Šaćirović | 15. September 2018 03:11
» JASNA PORUKA SENATORA WICKERA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 14. September 2018 20:46
» BOŠNJAK S TITULOM “SVETOG SAVE”
Senad Ušanović | 12. September 2018 19:55
» ŠEFIK DŽAFEROVIĆ - ČOVJEK U KOJEM SE OGLEDA SNAGA NARODA
Elmedina Muftić | 11. September 2018 17:19
Ostali prilozi istog autora:
» PRIJEDORSKE BIJELE TRAKE
31. May 2017 13:35