Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Bošnjačke ličnosti
HODŽA MULLA AGAN EF. KOJIĆ, VOĐA KOMITE IZ PLAVA
Autor: Dr. sc. med. Safet Lješnjanin
Objavljeno: 24. October 2017. 19:10:36
Dr. sc. med. Safet Lješnjanin dugo je radio na istraživanju o životu i atentatu na Mulla Agana ef. Kojića, koji je bio vođa komita u Plavu i okolici. Autor je istraživao, o njegovom odlasku iz Plava u Albaniju, o životu, porodici, prijateljima, te o razlozima naručenog i debelo plaćenog ubistva. Zatim, ko su Mulla Aganove ubice, kako je ubijen kao i o mogućem mjestu ukopa.
Mulla Agan ili hodža Kojić kako je poznat u narodu, u bošnjačkoj ali i albanskoj historiji, slovi za jednu izuzetnu važnu historijsku ličnost. Bio je gazija i veliki humanista. Štitio je plavsko-gusinjski kraj i njegove mještane, neovisno na vjersku i nacionalnu pripadnost, od upada, pljački i zločina.
Povodom ‘80-te godišnjice nezavisnosti Albanije, predsjednik Sali Berisha, novembra mjeseca 1992. godine u znak zahvalnosti, odlikovao je 82 čovjeka sa prostora Plava i Gusinja.
Ordenom PRVOG reda odlikovano je ukupno njih 11, i to prvi Ali paša Gusinjski, a pod rednim brojem 10 je Mulla Agan Kojić.
U narednom periodu u više nastavaka ćemo objaviti istraživanje dr. Lješnjanina.



Hodža Mulla Agan Kojića je rođen 1892. godine u selu Prnjavor iznad Plava od oca Ferhata (Ferhat je Bećov, a Bećo Ferhata Fejzovoga) Kojića. Ferhat je imao osam sinova od tri žene, i to: od Nurke Medunjanin su Bećo i Bejto; od Šeće Medunjanin su Šeljko, Agan i Fejzo i od Šeće Redžematović su Ramadan, Ejup i Amir.
Mulla Agan je bio oženjen sa Šemom Omeragić. Šemina majka Suma je bila kćerka Mulla Jaha Musića. Od poroda ostavio je samo jednu kćerku, Hajriju-Hajku, koja je imala četiri godine kada je ubijen. Hajka je bila udata za Ahmeta (Islambegovoga) Redžepagića iz Plava. Umrla je u Skoplju 2007. godine. Hajkini i Ahmetovi sinovi su Dževdet, Agan, Hamid i Halil. Žive u Skoplju.



Dr. sc. med. Safet LJEŠNJANIN


Mulla Agan Kojić je ubijen 30. 08. 1929. godine (to je bio petak po kalendaru), kada je klanjao jaciju (jacija se klanja tog datuma u 21 sat i 00 minuta po sadašnjem računanju vremena ili u 20,00 sati po tadašnjem računanju vremena, jer tada nije bilo pomjeranja kazaljki na satu, tj. ljetnjeg i zimskog računanja vremena), jer ubice nisu smjele prije da priđu katunu da ih ko ne opazi a znali su da se Mulla Agan čuva i da ga sigurno traže da ga ubiju, a pored toga na kutunu je bilo još muškaraca za pušku iz kuće Ram Avdulja.
O životu hodže Mulla Agana ef. Kojića postoji vrlo malo pouzdanih podataka. Pokušavajući da i nakon što je prošlo skoro devet decenija od njegove pogibije dođemo do nekih informacija, uputio sam se sredinom jula 2017. godine do albanskog grada Tropoje.

Postoje razne priče ali i pisani tragovi o mjestu pogibije Mulla Agana, njegovom mezaru, da je ukopan kod džamije u Tropoji, u gradskom mezarju u Bajram Curi, da je poginuo klanjajući podne, akšam ili pak jaciju. Da su mu kosti premještane iz jednog mjesta u drugo, sve to me je navelo da istražujem može li se doći do prave istine o mjestu pogibije i mezaru Mulla Agana ef. Kojića.

Da sam bio na pravom putu slijedi priča mještana Tropoje sa kojima sam vodio razgovore, koji svi do jednog sa kojima sam pričao - bilo stari ili mladi, znaju ko je bio Mulla Agan Kojić -hodža iz Plava. Ostao im je u dobrom sjećanju i rado prenose na svoja pokoljenja priču o velikom bošnjačkom junaku Mulla Aganu iz Plava, koji je živio u njihovom gradiću gdje je bio i ukopan.

Tropoja je jedna od tridesetšest oblasti na koliko je podijeljena Albanija; nalazi se na samom sjeveroistoku Albanije i graniči na sjeveru sa Crnom Gorom tj. sa planinom Bogićevicom, istočno sa Kosovom (opštinom Dečane), a zapadno je planinski masiv Ljuma Gaška, koja je ujedno i Nacionalni park, i u njemu je jedini grad Dragobilj južno, a sjeverno prema selu Hoti u Crnoj Gori je mjesto Čereme. Na jugu Tropoja se prostire do akumulacije jezera na rijeci Drim. Tropoja kao oblast ima oko 28.000 stanovnika i zahvata površinu od 1.043 km, a glavni grad oblasti je Bajram Curi. Tropoja obuhvata opštine Bujan, Bitič, Lugaj, Ljekobibaj, Margegaj, Tropoj i Fierz.

Sam grad Tropoj ili Tropoja ima manje od hiljadu stanovnika; mala varošica sa dvije-tri manje zgrade, jednom džamijom a ostalo su kuće. Sela okolo su mala, osim sjeverno, gdje se nalazi selo Šipšan udaljeno 5 km od Tropoje sa nekoliko manjih zaseoka, koja se zajedno sa Šipšanom zovu na albanskom jeziku Papaj. Zanimljivo da se zaseok-selo između Tropoje i Šipšana zove Bošnjak, po Bošnjacima koji su tu bili naseljeni nakon propasti komitskog pokreta u Sandžaku. Selo se i danas zove Bošnjak i ima samo nekoliko kuća u njemu.

Geografski položaj oblasti Tropoje je takav da svi koji su bježali iz Plava i Gusinja ali i ostalih sandžačkih gradova preko planine Bogićevice, spuštali su se dolinom od Dobrodelja, koji se nalazi sa druge strane Bogićevice u Albaniji (između Vujkova krša i Bogićevice) i išli su naniže u unutrašnjost Albanije prema prvom naseljenom mjestu kojem ih je dolina vodila, a to je bila Tropoja, jer su albanske Prokletije jako neprohodne na većini mjesta. Oni što su prelazili granicu preko Hota spuštali su se u Čereme i dalje prema jedinom naseljenom mjestu na tom pravcu u Dragobilj.

Ovi što su prelazili preko Bogićevice išli su dolinom koja je prohodna i lahko se moglo prelaziti iz Albanije za Kosovo, tako da je tromeđa Crna Gora - odnosno planina Bogićevica, Kosovo - odnosno teritorija opštine Dečani i Albanija - oblast Tropoje, bila veoma pogodna za kretanje i skrivanje komita na tim prostorima.

Planine na sjeveru Tropoje Albanici zovu Šipšanske planine i na njima se nalaze i Šipšanski katuni. Da bi se do njih došlo putevi vode istočno prema teritoriji opštine Dečane i ranije često se zalazilo u teritoriju Kosova da se dođe do ovih katuna. Ovi katuni su udaljeni oko 30 km od varošice Tropoja ili oko 6 sati hoda. Između katuna i Tropoje nema naseljenih mjesta osim sela Šipšan sa nekoliko manjih zaseoka, koja čine na albanskom jeziku grupu sela Papaj.
Tako svi komite koji su bježali iz Plava i Gusinja ljeti su se kretali po planinama na pomenutoj tromeđi, a zimi su silazili dublje na teritoriju Albanije i prvo naseljeno mjesto na koje su mogli stići bila je Tropoja. Tu su obično provodili zimu kod svojih jataka - prijatelja.

Tropoja je bila a i sada je naseljena stanovništvom islamske vjeroispovjesti, tako da danas ima samo dvije kuće katolika, koje je Enver Hodža po kazni tu naselio poslije Drugog svjetskog rata. Stekao sam dojam da se radi o jako gostoprimnim ljudima.

Katuni u Šipšanskim planinama su bili plemenski, bratstvenički i pojedinih domaćina i danas je tako ostalo, tako da se zna čiji je koji katun. Njapoznatiji i najveći je katun na planini Silbices (Sylbice) a odmah do ovog katuna nastavlja se planina i katun Pojan, na kojem je izdizao i Mulla Agan Kojić i to je planina i katuna gdje je ubijen Mulla Agan Kojića i zove se POJAN.

Nakon ubistva Jusufa Mehonjića 12.03.1926. godine (ubistvo Mehonjića povezuje se sa aktivnošću Gani-bega Crnovršanina iz Đakovice, koji je bio agent srpske policije i za ubistvo Mehonjića dobio je visoku novčanu nagradu), i potjere za ostalim komitama, većina komita je bila ubijena ili prebjegla za Albaniju, među ostalima u Albaniju su se sklonili Husein Bošković i Mulla Agan Kojić sa svojim borcima-komitama.

Mulla Agan je u Tropoju imao dobrog prijatelja Ram Avdulja (Ram Avyduli) kod kojeg se često i ranije sklanjao, posebno zimi sa svojim borcima. Kako je i te zime 1926. godine boravio kod Ram Avdulja u Tropoju, a nakon ubistva Jusufa Mehonjića, odlučio je da ostane da živi u Albaniji ali da i dalje obilazi teren oko Bogićevice.

S obzirom da je bio školovani hodža, mještani Tropoje su ga postavili za glavnog imama u džamiji u Tropoju. Džamija u kojoj je Mulla Agan bio imam je srušena od strane režima Enver Hodže nakon Drugog svjetskog rata i na njeno mjesto je napravljena četvorospratna zgrada za stanovanje, koja je i danas u dobrom stanju. Oko džamije nije imalo mezara, kako su neki pisali da je ukopan na mezarju u krugu džamije. Mještani Tropoje znali su o kakvom se junaku radi, a bio je jako pobožan ali i veoma opasan, brzo je stekao poštovanje stanovništva Tropoje. Ne znajući kako da mu se oduže kao svom glavnom imamu oni su počeli da mu darivaju po 2-3 ovce kako je ko imao, pošto im je on rekao da će ostati tu da živi sa njima. Brzo mu je stado naraslo na blizu stotinu ovaca i njegov prijatelj Ram Avdulji (Ram Avyduli), koji je imao dvije kuće - jednu u selu Šipšan a drugu u Tropoju pored džamije, dao je kuću u Šipšanu Mulla Aganu, a on je prešao da živi u Tropoju sa familijom. Tu je Agan živio sve do pogibije u ljeto 1929. godine sa ženom i ćerkom koju je jedino i imao i koja je imala 4 godine kada je Agan ubijen. Takođe, imao je i jednog čobanina koji mu je čuvao ovce. Izlazio je na katun u Pojan sa prijateljem Ram Avduljom na njegove stanove.

Mulla Agan Kojić je ubijen 30. 08. 1929. godine (to je bio petak po kalendaru), kada je klanjao jaciju (jacija se klanja tog datuma u 21 sat i 00 minuta po sadašnjem računanju vremena ili u 20,00 sati po tadašnjem računanju vremena, jer tada nije bilo pomjeranja kazaljki na satu, tj. ljetnjeg i zimskog računanja vremena), jer ubice nisu smjele prije da priđu katunu da ih ko ne opazi a znali su da se Mulla Agan čuva i da ga sigurno traže da ga ubiju, a pored toga na kutunu je bilo još muškaraca za pušku iz kuće Ram Avdulja.

Nakon ubistva pošto je bio mrak (ubice su znale da treba da izaberu mračnu noć), ubice su pobjegle, a katunjani iz Pojana su ga na nosilima isto veče snijeli u Tropoj. Njegov prijatelj Ram Avdulji nije dao da se organizuje sahrana u selu Šipšan kod kuće Mula Aganove, nego je naredio da se donese u džamiju u Tropoju a on je organizovao sahranu kod njegove kuće koja je bila pored džamije u Tropoji. Htio je da ga on sahrani od njegove kuće kao velikog čovjeka, prijatelja i junaka kakav je i bio Mulla Agan.

Ukopan je u mjesno mezarje koje se nalazilo odmah iza zadnjih kuća Tropoje, sa desne strane računajuću od ulaza u Tropoju kada se ide iz Bajram Curija. Mezarje koje se zove Repaja, nalazi se odmah na periferiji gradića Tropoje nekih 150-200 metara od centra varošice u dijelu Tropoje koji se zove Ljug Đures. Mezarje se još i danas zove Vojni poligon (Report Ushtorak), zato što je tu kasnije napravljena kasarna i vojni pologon za vježbanje vojske. Mezar mu se nalazio navrh mezarja, lijevo od ulaza u mezarje, bio je obilježen, bio je betoniran čitavom dužinom mezara u vidu trostrane piramide i sa jedne strane je pisalo Mulla Agan-Pljava. Jedan od sagovornika (Sylejman Daut Nezaj) se dobro sjeća mjesta gdje je bio mezar i kako je izgledao jer odmah ispod njega su bili mezari njegovog amidže Sadri (Rame) Nezaj i majke Škurte Ademi-Nezaj.

To mezarje je vlast Envera Hodže 1979. godine poravnala buldožderom i jedan dio pretvorila u obradivu zemlju a na jednom dijelu je izgrađena kasarna. Dio gdje je bio Mulla Aganov mezar je poravnat i prošao je put prema kasarni, a na kraju mezarja je kasarna, a ravnica koja je u gornjem dijelu mezarja je pretvorena u vojni poligon. Kasarna je kasnije izmještena, ali zgrada bivše kasarne je i danas u dobrom stanju ali napuštena a poligon zarastao u šiblje i trnje i zove se Vojni poligon (Report Ushtorak).


Mjesto gdje se nalazio mezar Mula Agana Kojića u Tropoji


Mjesto mezara Mulla Aganovog je po priči mještana ostalo iznad puta jedan do dva metra i put ne ide preko njega ali je sve poravnato i ništa se ne poznaje od mezarja gdje je nekad bilo.
Kako je mjesno mezarje Tropoje 1979. poravnato i na njegovo mjesto napravljena kasarna, mještani znaju za njihove pretke da nijedan mezar nije premješten na novu lokaciju koju im je dražava odredila i da oni nisu smjeli ni da pomisle da se bune ili traže pravdu, jer je tada Albanijom vladao režim Envera Hodže. Šta je bilo sa kostima Mulla Agana Kojića - da li su prenešene negdje oni ne znaju, niti su smjeli da pitaju koga.

Ono što je sigurno - mjesto gdje je ukopan se zna i može se napraviti neko obilježje a da ne smeta bilo kome ili pak putu koji prolazi jedan metar ispod mjesta gdje je bio mezar. Mjesto je na početku mezarja, iznad tog mjesta je prokopan novi put koji je alsfatiran i vodi za selo Šipšan i prema Šipšanskim planinama. A sve to je samo stotinak metara od centra Tropoje, tako da bi svako ko posjeti Tropoju posjetio i mjesto gdje je bio mezar Mulla Agana Kojića.
Novo mjesno mezarje je napravljeno nakon što je dotadašnje staro buldožderom poravnato, na jedan kilometar od grada pokraj puta za selo Šipšan.

Međutim, tragajući za mezarom Mulla Agana Kojića, njegovi potomci Saljo Kojić i Tahir Jasavić su 2010. godine boravili u Tropoju, ali bez uspjeha da nađu mezar hodže Kojića. No, po priči ljudi iz tadašnje vlasti odlaze u Bajram Curi, gdje im predstavnici vlasti, koji su ih zvanično primili, saopštavaju da su početkom devedesetih godina kosti Mulla Aganove o trošku države premještene iz Tropoje u mjesno gradsko muslimansko mezarje u Bajram Curi, a sve je to urađeno prije nego što će posmrtno Aganu biti dodijeljen orden Prvog reda (u rangu Ordena Narodnog heroja u bivšoj Jugoslaviji) od strane tadašnjeg presjednika Albanije Sali Beriše, a povodom 80-te godišnjice osnivanja države Albanije.

Jedini mezar koji nije imao nadgrobne ploče i imena na groblju u Bajram Curi bio je mezar za koji su im sagovornici iz vlasti rekli da je Aganov. Ali na mjestu gdje im je rečeno da je ukopan Agan bila je podignuta cokla i dva uspravna stuba visine oko 80 cm, ali između njih nije bilo ploče sa natpisom ili bilo kakvog obilježja. Saljo (Fejzov) Kojić i Tahir (Redžov) Jasavić, 2011. godine su u Plavu napravili “nišan ploču” sa natpisom, a natpis je sastavio rah. Ramo Markišić, ponijeli je i postavili između dva stuba, jer je bilo ostavljeno udubljenje u stubovima da se ploča može samo uvući. Tako da se sada u Bajram Curiju nalazi nišan sa imenom Mulla Agana Kojića.


Nišan Mulla Agana Kojića u gradu Bajram Curi, Albanija


Povodom ‘80-te godišnjice nezavisnosti Albanije, predsjednik Sali Berisha je novembra mjeseca 1992. godine u znak zahvalnosti doprinosu u borbama za slobodu i nezavisnost i za zajedništvo albanskih etničkih prostora, odlikovao 82 čovjeka sa prostora Plava i Gusinja. Ordenom PRVOG reda odlikovano je ukupno njih 11 i to prvi Ali paša Gusinjski, a pod rednim brojem 10 je Mulla Agan Kojića.



Odlikovanje PRVOG reda Mulla Agana Kojića


Nastavit će se, inša'Allah!



Ostali prilozi:
» DA LI JE VRIJEME ZA KATARZU NA OVIM PROSTORIMA?
Mr. Milan Jovičić | 22. November 2017 18:39
» DOŽIVOTNA ROBIJA ZA KUKAVICU SA ĐENERALSKIM ČINOVIMA
Elmedina Muftić | 22. November 2017 14:34
» FILIPOVIĆ MURSEL BEGOVIĆ, KAO "POSLANI" DA ŠIRI FESAD U BOSNI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 21. November 2017 18:08
» ALIJA ISAKOVIĆ - BRZO ZABORAVLJENI ISTINSKI VELIKAN U BOŠNJAKA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 21. November 2017 16:34
» SANDŽAK IZMEĐU BOSNE I SRBIJE
Dr. Admir Muratović | 20. November 2017 13:46
» TAKO TO RADE AGENTI KOS-A POPUT MUSLIMOVIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 18. November 2017 23:18
» ZAŠTO NAS „RAK“ VODI U INFORMATIVNI MRAK
Sead Zubanović | 16. November 2017 19:16
» HISTERIJA POLITIKANATA
Mr. Milan Jovičić | 15. November 2017 17:03
» SPIN VELIKO-SRPSKE BRATIJE
Elmedina Muftić | 15. November 2017 14:52
» SANDŽAK, OD OKUPIRANE TERITORIJE, DO PREKOGRANIČNE EUROREGIJE
Dr. Rizvan Halilović | 15. November 2017 02:32
» SRAM TE BILO, DODIK!
Ajša Čišija | 15. November 2017 02:14
» BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (I DIO)
Džebrail Bajramović | 13. November 2017 21:12
» GDJE IZLAPIŠE JUBILEJI KOSOVSKE BITKE?
Mehmed Meša Delić | 13. November 2017 01:08
» I NAKON GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA PASJI ODNOS SRBA
Elmedina Muftić | 12. November 2017 17:05
» PUT ZA NIGDJE
Admir F. Beganović | 12. November 2017 15:15
» VELIKOSRPSKE ZABLUDE ILI ZAMJENA TEZA
Mr. Milan Jovičić | 10. November 2017 17:12
» MOJ UMMETE - GDJE SMO SADA MI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. November 2017 13:16
» HERCEGOVAČKI PUTEVI NEPRAVDE
Avdo Huseinović | 09. November 2017 16:28
» BOSNA, BOŠNJACI, BOSANSKI JEZIK I BOSANČICA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 08. November 2017 20:28
Ostali prilozi istog autora:
» KO JE BIO MULLA AGAN KOJIĆ
07. November 2017 01:18