Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari

Povodom spora Bosne i Hercegovine s Hrvatskom oko iygradnje Pelješkog mosta
KAKO JE IZGUBLJENO PODRUČJE SUTORINE
Autor: Prof. dr. Jusuf Mulić
Objavljeno: 27. October 2017. 17:10:46

Dr Jusuf MULIĆ, profesor emeritus, rektor Univerziteta u Sarajevu u mirovini: Da je novac, koji će biti utrošen za vođenje spora s Hrvatskom oko Pelješkog mosta, utrošen u ishođenje Rješenja o povratu Sutorine maticci zemlji, danas bi Bosna i Hercegovina imala vlastiti izlaz na otvoreno more.
U historiji civilizacije i država, skoro da su nepoznati slučajevi da se građani jedne države javno zalažu za dobrobit druge na račun vlastite teritorije, a ukoliko se i pojave ili se za one koji su to radili tajno sazna, prokazani kao veleizdajnici.


Jedan mi je sarajevski prijatelj, koji redovno prati emisije iz sarajevskog studija TV NT1, obavijestio o intervjuu koji je, vezano za rješavanje pitanja izgradnje Pelješkog mosta, njen sarasdnik vodio s arhitekrom. g. Nešadom Alikadićem, stručnjakom za pomorski saobraćaj.

Odmah da razjasnim dvije stvari. P r v o, poznata su mi imena svih naučnika u Bosni i Hercegovini koji su se bavili pitanjem bosanskog mora u području Neum-Kleka i o tome pisali, ali za toga gospodina, koji je od arhitekte postao stručnjak za pomorski promet, do danas nisam čuo. A ne znam ni odakle se sada pojavio, jer ako je takav stručnjak, njegovo je mišljenje u raspravama o Sutorini moglo biti vrlo važno. D r u g o, ja sam izgubio skoro 12 godina istražujući okolnosti u kojima je Crna Gora posvojila područje Sutorine i o tome od mene niko ne zna ništa više, a pitanjem bosanskog mora u području Neum-Kleka samo ukoliko je bilo vezano za Sutorinu. Budući da se radi o strogo pravnom pitanju, u koje nisam upućen, o tome ne mogu dati nikakvo svoje mišljenje. Razlozi zbog kojih Hrvatska do danas s Bosnom i Hercegovinom potpisala ugovor o kopneno-morskoj granici u području Neum-Kleka, također mi nisu poznate.

Intervju sa g. Nešadom Alikadićem meni je poslužiosamo radi podsjećanja na sve što desilo područjem Sutorine.
Ono što je svemu znakovito, je činjenica da su se sada, predvođeni političkom elitom, nekim istaknutim političarima, jednim brojem intelektualaca i naučnih radnika, na noge digli Bošnjaci i to isti o ni zbog kojih smo izgubili područje Sutorine i dozovlila da izgubimo vlastiti izlaz na otvoreno more, jer smo za to imali sve potrebne uslove. Šta bi to za Bosnu i Hercegovinu značilo, o tme je bilo iscrpnih rasprava i ne bih htio to ponavljati.

Pitanje povrata Sutorine matici zemlji pokrenuo sam s grupom intelektualaca, a čitav postupak je označen kao Pokret za povrat Sutorine. I, umjesto da se sve snage usmjere u tom pravcu, Crnoj Gori ponudi da mirnim putem vrati ono što je prisilno posvojila, a u slučaju da ona to odbije, da se ide na neki od međunarodnih sudova nadležnih za rješavanje međudržavnih sporova oko kopneno-morskih granica, sve su snage upotrijebili da do toga ne dođe. Kao glavno uporište naveli su mišljenje Badinterove komisije o utvrđivanju granica među novonastalim državama, sljednicama bivše zajedničke države, iako se ono odnosili samo na kopnene granice, a za granice na moru tim je državama ostavljeno da sporove međusobno rješavaju. To pravo iskoristila je Crna Gora i, kad je osigurala trajni posjed područja Sutorine, protiv navodne uzurpacije dijela teritorije na Prevlaci od strane Hrvatske, protiv nje pokrenula spor, a i Slovenija zbog spora u području Savurdijske vale, Ali, to za zagovrnike da se područje Sutorine ostavi u posjedu Crne Gore, za Bosnu i Hercegovinu nije važilo.

Da smo imali podrušku kakvu sada ima pokret da se Hrvatskoj zabrani izgradnja Pelješkog mosta, danas bi Sutorina bila u granicama matice zemlje. Umjesto toga, bili smo izloženi najbrutalnijim objedama i to od svih koji su u potpori trebali sudjelovati, a takmičili su se ko će nas više ocrniti.


Aktuelni političari sa vrha države su izdali Sutorinu, dio teritorije BiH


Ovdje ću navesti samo najvažnije događaje vezane za zahtjev Pokreta za Sutorinu.

Studiju koju sam napisao o Sutorini, poslao sam mome drugu i prijatelju iz prve Redakcije Studentskog lista Naši dani, profesoru međunarodnog prava i stručnjaku za pomorsko pravo akademioku prof. dr Davorinu Rudolfu. Odgovrio mi je da Bosna ima pravo, ponudio da BiH pred sudom brani besplatno i poželio da i ja budem u toj ekipi. Kasnije se, pod nerazjašnjenm okolnostim predomislio, pa je to u intervjuu sarajevskom sedmičniku DANI porekao. U odgovoru na to, objavio sam njegovo pismo i rekao da je za mene kao čovjek i prijatelj trajno izgubljen.

Kad mi je potvrđeno da Bosna ima pravo na Sutorinu, dao sam nekoliko intervjua za štampane i elektronske medije, održao brojna predavanja i, zajedno s istaknutim intelkektualcima, među kojima je bio i naš vrhunski pravni stručnjak prof. dr Omer Ibrahimagić, bivši sudija Ustavnog suda Jugoslavije i predsjednik Ustavnog suda Federacije BiH.

Pokret se prvo izborio da se u Parlamentarnoj skupštini BiH održi javna rasprava, a medijator je trebao biti Željko Komšić, predsjednik njenog Odobra za ustav. Rasprava je održana, ali se Željko sračunato na njoj nije pojavio. Rezultati rasprave, u kojoj su najgorljiviji bili poslušnici Crne Gore, pokazala je da će naš pokret doživjeti neuspjeh. Treba napomenuti da je Željko Komišić kao član Predsjedništva BiH dobio moju studiju i da je nakon toga posjetio Crnu Goru.

Tako je bio otvoren put za hajku protiv Pokreta za povrat Sutorine i njegove članove, a ovdje ću iznijeti samo najznačajnije događaje.

Od onih od kojih se to najmanje moglo nadati, prva nas je napala Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, a hajku je predovdio njen predsjednik novinar Adil Kulenović. On je bio vlasnik NTV Studio 99, a ja sam bio čest gost u Intervjuu dana. S Adilom sam se sprijateljio, pa je dolazio na predstavljanja mojih knjiga, a ja mu ih poklanjao. U posljednjem, prije njegovog zatvaranja, bilo je riječi o Sutorini. Tu je prvi put iznesen podatak da je područje Sutorine po rješenju ministra unutrašnjih poslova 1936. godine, bez ikakvog utemeljenog razloga, izdvojeno iz sastava sreza Trebinje i priključeno srezu Kotor, u čijem sastavu je bila i politička opština Sutorina. Naglašeno je potvrdio: Znači, to je bilo 1936. godine. U nastavku intervjua, slijedio je nastavak moga izlaganja o njenoj kasnijoj sudbini. Prema tome, znao je pod kojim okolnostima Sutorina priključena srezu Kotor i nakon Drugog svjetskog rata ostala u sastavu Crne Gore (sačuvao sam CD ovoga intervjua). A onda je za mene uslijedio udar i iznenađenje. U intervjuju sarajevskom studiju iranske TV za mene, koji sam po obrazovanju agrarni ekonomista, rekao da se bavim poljoprivredom, a znao je da sam dotle objavio 16 knjiga iz historije, od kojih tri o historiji Hercegovine na 1.500 stranica i rekao da sam se odjedanput sjetio baviti historijom, te da moje razglabanje o Sutorini ne trabe uzeti kao ozbiljno. Kakva preobrazba. U tekstu koji je objavio jedan portal, nazvao sam ga bolesnim lažovom.

Na svome Blogu tadašnji zamjenik predsjednika Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija upustio se u razglabanja o tome da su granice između bivših republika SFRJ kao konačne one koje je utvrdila Badinterova komisija, za koju kaže da ima snagu međunarodne presude (samo on zna šta mu ovo treba značiti, jer je pomiješao pojmove međunarodna osuda sa presuda Međunarodnog suda, budući da je takvo oblikovanje u međunrodnom pavu nepoznato), te da kao jedan od temelja Dejtonskog sporazuma ima pravo prvenstva nad svim drugim aktima te vrste, čime se garantuju neupitnost teritorijalnog integritea i cjelovitost BiH u njenim međunarodno prznatim granicama. Ustvrdio je da bi se otvaranjem pitanja povrata Sutorine matici zemlji otvorila Pandorina kutija (ne radi se o kutiji nego o posudi koju je ženi u grčkoj mitologiji Pandori, kao prvoj ženi na zemlji, poklonio bog Zeus i kad ju je tvorila iz nje su izašla sva zla, a kad ju je zatvorila, u njoj je ostala samo varava nada), s pripomenom kako bismo, ako se u to upustimo, mogli izgubiti i ono što imamo, ali nije rekao na šta se to odnosi i spomenuo čak i komadanje Bosne i Hercegovine (kao da već nije iskomadana).


Hrvatska izgradnjom Pelješkog mosta blokira Bosnu i Hercegovinu na svom moru


Ostalo još samo da dvoje stavove zagovornici podrške Crnoj Gori da područje Sutorine trajno posvoji i naučnim dokaznicama potkrijepe. Ali, pošto u Bosni i Hercegovini nisu mogli pronaći nijednog pravnika-stručnjaka za međunarodno pravo da takav zločin počini, pronašli su prof. dr Edina Šarčevića, vanrednog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Lajpcigu (Leipzig), SR Njemačka, koji je neutemeljenim naučnim dokazima pokušao pobiti ono što se, neoborivim dokaznicama Pokreta nije moglo pobiti.

Na kraju priče o Sutorini o Sutorini, presudilo je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegoivne, uz zdušno zalaganje njegovog predsjednika Šefika Džaeforivća, a njegovu Odluku potvrdilo Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pa je Sutorina ostala u granicama Crne Gore. Tako je Bosna i Hercegovina trajno izgubila vrlo važan dio svoje teritorije s izlaskom na otvoreno more.

Da je novac, koji će biti utrošen za vođenje spora s Hrvatskom oko Pelješkog mosta, utrošen u ishođenje Rješenja o povratu Sutorine maticci zemlji, danas bi Bosna i Hercegovina imala vlastiti izlaz na otvoreno more.

U historiji civilizacije i država, skoro da su nepoznati slučajevi da se građani jedne države javno zalažu za dobrobit druge na račun vlastite teritorije, a ukoliko se i pojave ili se za one koji su to radili tajno sazna, prokazani kao veleizdajnici.



Ostali prilozi:
» HISTORIJA IMIGRACIJE U AMERICI
Aiša Purak | 19. November 2017 01:07
» “FOKUS“ U FOKUSU
Zijad Bećirević | 16. November 2017 19:47
» BAKIR GOVORI ISTINU! VUČIĆ LAŽE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. November 2017 15:57
» JE LI VRIJEDNO, BRATE?
Dženis Pepić | 12. November 2017 15:04
» GENIJALAC I VIZIONAR, VREMENA I HERCEGOVAČKIH PROSTORA
Mr. Milan Jovičić | 05. November 2017 04:34
» TREBA LI BOŠNJACIMA NACIJA?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 04. November 2017 18:59
» SAMO SLOBODA SPAŠAVA BOŠNJAKA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 03. November 2017 14:21
» UHODE
Aziz Hurem | 03. November 2017 13:02
» SAUDIJSKI ISLAM – OD PROCVATA KA SLOMU
Dr. Ahmed er-Rejsuni | 01. November 2017 16:21
» DOSTA NAM JE ROKĆANJA, MUKANJA I BLEJANJA, SRPSKOG RODA
Mr. Milan Jovičić | 31. October 2017 18:07
» ALIJA IZETBEGOVIĆ - MORALNI UZOR I POLITIČKI UČITELJ
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 28. October 2017 21:42
» KAKO JE IZGUBLJENO PODRUČJE SUTORINE
Prof. dr. Jusuf Mulić | 27. October 2017 17:02
» VOLJELI SU ALIJU IZETBEGOVIĆA SVI ONI KOJI SU VOLJELI ISTINU, PRAVDU I SLOBODU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 19. October 2017 20:31
» SANDŽAČKI LOKALNI ŠERIFI
Mirsad Kuburović | 12. October 2017 16:10
» BOŠNJACI POTURČENI, A HRVATI POKATOLIČENI SRBI
Al Jazeera | 09. October 2017 17:09
» ZAŠTO JE DODIK FRUSTRIRAN? ZAŠTO GA ČOVIĆ BAŠ DANAS TJEŠI? ZAŠTO JE VUČIĆ BLAŽI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. October 2017 12:52
Ostali prilozi istog autora: