Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Den Haag
TUŽIOCI ŽELE OSUĐUJUĆU PRESUDU ZA VOJISLAVA ŠEŠELJA
Autor: BIRN
Objavljeno: 14. December 2017. 17:12:51


Tužioci u Haagu zatražili su od Vijeća Mehanizma za međunarodne tribunale da poništi oslobađajuću presudu lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju i da ga osudi za zločine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Tužilac Mathias Marcussen je zatražio da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora, a kao alternativu predložio je da se Šešelju sudi ponovo.

“Pravda nije zadovoljena… Ukoliko oslobađajuća presuda opstane, to bi bilo ne samo uvreda za žrtve, nego bi i potkopalo vjerodostojnost suda”, rekao je Marcussen.

Šešelj, koji je na privremenoj slobodi u Srbiji i nije prisustvovao raspravi, ranije je zatražio da žalba tužilaca bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena. On će moći da odgovori na tvrdnje tužilaca u roku od deset dana pošto primi zapisnik sa zasjedanja na srpskom jeziku.

Predsedavajući sudija Theodor Meron rekao je, na kraju rasprave, da će pravosnažna presuda Šešelju biti izrečena “u dogledno vrijeme”. Prošle nedelje, sudija Meron je, pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija najavio da će ta presuda biti izrečena “u prvom dijelu 2018. godine”.

Tužilac Marcussen je ponovio ocjenu iz žalbe da je oslobađajuća presuda Šešelju “nerazumna” i “neobrazložena”, te da Prvostepeno vijeće nije razmotrilo veliki broj dokaza o zločinima u Hrvatskoj i BiH. Zbog tog propusta, Vijeće je, po tužiocu Marcussenu, donijelo pogrešan zaključak da nije postojao udruženi zločinački poduhvat, u kojem je Šešelj učestvovao, u cilju trajnog i nasilnog progona nesrba.

Kao drugi pogrešan nalaz oslobađajuće presude, Marcussen je označio zaključak da u Hrvatskoj i BiH nije bilo sistematskog i raširenog napada srpskih snaga na hrvatske i bošnjačke civile.

“Presuda jedva da spominje dokaze o zločinima. Od 357 pasusa presude, zločini se spominju u samo deset”, rekao je tužilac.

Precizirao je da prvostepene sudije nisu analizirale ni dokaze o masovnim “deportacijama i prisilnom premještanju” nesrpskog stanovništva, koji su ključni za postojanje zločinačkog udruženja. Dodao je i da je Prvostepeno vijeće propustilo da obavi svoju “pravosudnu funkciju” i da pruži “pravno obrazloženje” za svoje zaključke.

Po tužiocu, presuda je pokazala da sudije nisu procjenjivale ni vjerodostojnost svjedoka. Kao primjer, naveo je da se Vijeće oslonilo na svjedočenje samog Šešelja na suđenju Slobodanu Miloševiću, iako je lider radikala, kao optuženi, “imao interes da sebe izuzme od krivice”. Kao dokaz da je Šešelj dijelio “zločinačku namjeru” progona, tužilac Marcussen je citirao njegove izjave da “Srbi i Hrvati više ne mogu živjeti zajedno” i da će “poteći rijeke krvi ako BiH proglasi nezavisnost”.

Te i brojne slične Šešeljeve izjave, kao “jedva prikrivene pozive na prisilno premještanje” Vijeće u presudi nije ispravno ocijenilo, naglasio je Marcussen. Umjesto toga, u oslobađajućoj presudi se navodi da te Šešeljeve izjave “mogu biti izraz alternativnog političkog programa koji nikada nije sproveden”.

Zastupnik optužbe citirao je i Šešeljeve izjave da “bi možda najbolje rješenje bilo da se Hrvati potrpaju u autobuse i kamione koji će ih odvesti u Zagreb” i da “Hrvati nemaju šta da traže u Srbiji”.

“Dokazi pokazuju da se baš to zaista i dogodilo… Žrtve su stavljene u autobuse koji su ih odveli van srpskih teritorija ili u logore gdje su podvrgnuti brutalnom nasilju”, naglasio je tužilac.

On je “zapanjujućim” nazvao to što je u presudi Vijeće usvojilo Šešeljevu tvrdnju da su “autobusi bili izraz humanitarne pomoći za nesrbe koji nisu bili borci i koji su željeli da napuste ratnu zonu”.

“To je uvreda za žrtve i svjedoke”, ocijenio je tužilac.

Tužilac je tvrdio da je dokazan navod optužnice da su Šešeljevi ljudi, zajedno s drugim srpskim snagama, učestvovali u kampanji etničkog čišćenja i “sistematskih zločina” tokom koje su “desetine hiljada nesrba protjerane”.

“Žrtve i svjedoci zaslužuju objašnjenje kako je većina u Vijeću došla do tog zaključka koji je suprotan mnogim drugim presudama”, kazao je zastupnik optužbe.

Kao primjer je naveo masovna ubistva u Zvorniku, u proljeće i ljeto 1992. godine, kao i zlodjela u Vukovaru, Mostaru, Nevesinju i širem području Sarajeva.

Isti obrazac po kojem su ti zločini bili počinjeni, prema Haškom tužilaštvu, dokaz je sistematskih napada na nesrpske civile, nasuprot zaključku iz oslobađajuće presude.

Nepravosnažnom presudom, Šešelj je oslobođen optužbi za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kao zločine protiv čovječnosti.

Presudom je utvrđeno da je stvaranje “Velike Srbije” bilo Šešeljev politički cilj, ali da nije podrazumijevalo činjenje zločina.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014. godine, prije izricanja presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude. (Radoša Milutinović, BIRN)



Ostali prilozi:
Ostali prilozi istog autora: