Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


BOSANSKA KRALJICA KATARINA UČINILA JE HIDŽRU I POSTALA MUHADŽIRKA
Procitaj komentar

Autor: Mehmed Meša Delić
Objavljeno: 18. January 2018. 15:01:14


MEHMED MEŠA DELIĆ: Kraljica Katarina je odrasla u domu svojih roditelja gledajući kako njen otac, kao najmoćniji velikaš Bosne tog vremena, širi svoje posjede i ugled Bosanskog kraljevstva. Majka joj je umrla rano pa je odrasla uz oca i braću. Nesreće su je počele pratiti već od malih nogu. Otac joj je bio tipični predstavnik raskalašenog i obijesnog feudalca. Kao takav, teško da je mogao biti nježan i brižan otac. Kakav je bio, dovoljno je reći da se ženio tri puta, da je dovodio ženu na ženu, da je, navodno, preoteo ženu vlastitog sina, da je vodio ratove sa sinovima itd.
Kraljica Katarina je bila sušta suprotnost svome ocu.
Bez ikakve sumnje kraljica Katarina jedna je od najzanimljivijih, ali i najtragičnijih ličnosti bosanske dinastije Kotromanića. Treba znati da je bila savremenik i sudionik propasti Bosanskog kraljevstva i nestanka srednjovjekovne Bosanske države, što se sve odvijalo na krajnje tragičan način. U tom bosanskom vihoru nesretnih sudbina Katarina je izgubila sve što čovjeka čini čovjekom: dom, porodicu, domovinu.

Najveća bol joj je ipak bio gubitak dvoje nejake dječice. Povrh svega, doživjela je najcrnju sudbinu koja može snaći ljudsko biće: umrla je kao muhadžirka (izbjeglica) u tuđoj zemlji, daleko od svog doma, porodice, domovine.

Nesretna sudbina kraljice Katarine bila je tako surova prema njoj da je morala hidžru učiniti, Bosnu napustiti, a rest života u Italiji (Rimu) provesti kao muhadžirka (izbjeglica).
Bosanska kraljica Katarina rođena je 1424. godine u Blagaju gore iznad Vrela Bune u Humu, kao prvo dijete velikog vojvode, hercega Stijepana Vukčića Kosače, gospodara Huma. Majka joj je bila Jelena, kćerka Balše III iz Zete (današnje Crne Gore). Roditelji su joj rano umrli, iza njih je ostalo više ženske djece, među kojima i Katarina, o kojima se brinula njihova baba (baka).

Katarina po mnogočemu je ličila na Bosnu i oslikavala je sa svim njenim karakteristikama. Zato nije čudno da je mnogi svojataju kao i njenu Bosnu. U životu Katarine prožimale su se čak četiri niti vjeroispovijesti: bogumilska, pravoslavna, katolička i islamska. Otac joj je bio gorljivi bogumil pa je po rođenju i ona pripadala toj vjeri. S pravoslavljem je bila povezana preko svoje majke i babe (bake) koja je bila srpska princeza. Udajom je, pak, postala katolkinja i u toj vjeri je živjela do smrti. Njena djeca, Katarina i Sigismund su, nakon što su ih Turci zarobili i odveli u Tursku, primile islam i čitav život su provele u toj vjeri. Isti je slučaj bio s njenim najmlađim bratom Stjepanom, koji je također odveden u Tursku gdje je primio islam i, kao Ahmed Hercegovi, postao visoki carski dostojanstvenik i znameniti vojskovođa.

Kraljica Katarina je odrasla u domu svojih roditelja gledajući kako njen otac, kao najmoćniji velikaš Bosne tog vremena, širi svoje posjede i ugled Bosanskog kraljevstva. Majka joj je umrla rano pa je odrasla uz oca i braću. Nesreće su je počele pratiti već od malih nogu. Otac joj je bio tipični predstavnik raskalašenog i obijesnog feudalca. Kao takav, teško da je mogao biti nježan i brižan otac. Kakav je bio, dovoljno je reći da se ženio tri puta, da je dovodio ženu na ženu, da je, navodno, preoteo ženu vlastitog sina, da je vodio ratove sa sinovima itd.
Kraljica Katarina je bila sušta suprotnost svome ocu. Suvremenici je opisuju kao blagu, povučenu i razboritu. Kada je navršila 22 godine, zaprosio ju je kralj Tomaš i tako je postala bosanska kraljica. Kao takva, svojom sudbinom ispisala je najtužnije stranice historije dinastije Kotromanića.

Vjenčanje s kraljem Tomašem obavljeno je augusta 1446. godine u Milodražu kod Kiseljaka gdje se nalazio ljetni dvor bosanskih kraljeva. Slavlju je prisustvovao i njen otac, mnoge domaće velmože, kao i uzvanici iz drugih zemalja. Izaslanici Dubrovačke republike donijeli su joj svadbeni dar u vrijednosti 1. 200 dukata.

Kraljica Katarina se brzo navikla na dvorski život i uživjela u ulogu bosanske kraljice. Uspješno je obavljala dužnosti i vjerno slijedila svog muža. Blaga, dobre naravi i uvijek spremna da svima priskoči u pomoć, postala je omiljena kako na dvoru, tako i u narodu. Rodila je dvoje djece: sina Sigimunda i kćerku Katarinu.

Postavši bosanskom kraljicom, nije utekla nesrećama koje su je pratile od rođenja. Tomaš je, naime, već bio oženjen i živio je u sretnom braku sa izabranicom svoje mladosti. Bila je to Vojača. Rodila mu je dvoje djece, ali ju je morao napustiti pod pritiskom papske kurije. Vojača je, naime, bila obična pučanka, a k tome i bogumilka, što je posebno bolo oči Vatikanu i katoličkoj Evropi. Kralj je bio izložen velikim pritiscima, pa se i ratom prijetilo. Jedan od ultimatuma koji su mu bili postavljeni, nalagao mu je da otpusti bogumilku Vojaču. Tako je udaljena sa dvora i malo potom Tomaš se ponovo oženio.

Otpuštanje Vojače i uplitanje stranaca u unutarnje stvari Bosne izazvalo je velike potrese u zemlji. Došlo je do razdora i u kraljevoj porodici. Sin Vojače i Tomaša, Stjepan, stao je uz majku i otuđio se od oca. Ti i drugi događaji do kojih je dolazilo su da Katarina nije uživala ni kao kraljica.

Nesreće su i dalje stizale. Godine 1449, kralj je pod pritiskom stranih sila morao poduzeti progon bogumila i uslijedili su krvavi događaji. Kraljica Katarina je bila svjedokom teških stradanja zemlje i naroda, a onda je došlo do raskola između njenog muža, kralja Tomaša i njenog oca, koji je uz većinu bosanskih velikaša osudio kraljeve postupke naspram vlastitog naroda.

I tek što su se nakon tri godine sukobi smirili, umre kralj Tomaš. Katarina je ostala udovica u 37. godini s dvoje nejake djece. Novi kralj Stjepan Tomašević, njezin pastorak zbog događaja u vezi s njegovom majkom, nije joj bio sklon. Od tada je provodila veći dio vremena izvan dvora na Bobovcu. Uglavnom je boravila na Kozogradu iznad Fojnice. Ni tu nije dugo uživala spokoj. Tu ju je zatekao prodor Turaka.

U tim sudbonosnim trenucima njena djeca nisu bila s njom. Prodor Turaka ih je zatekao u gradu Zvečaju na Vrbasu gdje su zarobljeni i odvedeni u Tursku, dok se ona uspjela spasiti bijegom preko planina, sklonivši se u Dubrovnik. Odatle je malo potom otišla u Rim. Stanovala je u iznajmljenoj palači u centru grada. Od pape je dobijala mjesečnu potporu u iznosu os 120 dukata. Uz sebe je imala brojnu pratnju. Sačinjavali su je najpoznatiji bosanski velikaši i njihove žene, koji su snjom izbjegli iz Bosne. Ostali su uz svoju kraljicu sve do njene smrti.

Kraljica Katarina je u Rimu uživala veliki ugled i poštovanje. Zbog nesreće koju je doživjela njena zemlja, a i ona sama, svi su nastojali da joj izbjeglički život bude što snošljiviji. Kako zbog suosjećanja tako i zbog velikog poštovanja, jer se radilo o bosanskoj kraljici, bila je središnja ličnost onovremenog Rima. Pozivana je na sve značajnije manifestacije javnog života kao što su vjenčanja, vjeridbe, prijemi i dr.

Njeno ime se nalazilo vrhu popisa najcjenjenijih uzvanika koji su pozvani na proslavu jubilarne 1475. godine u organizaciji Svete Stolice pod vodstvom pape Siksta IV.

Sva ta pažnja i sjajno okruženje nije moglo otrgnuti kraljicu Katarinu od njenog bola i tuge s čime je i lijegala i ustajala od dana kada je napustila Bosnu i doživjela tešku nesreću. Svoja poznanstva i veze koristila je da joj se pomogne u potrazi za njenom djecom. Godinama je slala pisma i emisare na sve strane da sazna nešto o njima. Sačuvano je pismo koje je uputila milanskom vojvodi Galeaciu Sforzi u kojem ga moli za pomoć. Njegov sadržaj je izuzetno potresan, pun vapaja nesretne majke koja preklinje za pomoć da povrati djecu. Nije poznato šta joj je milanski vojvoda odgovorio, ali od pomoći nije bilo ništa. I druga njena nastojanja su ostala bez uspjeha. Kada je na koncu saznala da su joj djeca primila islam i da ih vjerojatno neće nikada više vidjeti, od bola i tuge je pala u bolesničku postelju. Predosjećajući skori kraj, naredila je da joj se pozove bilježnik i sedam svjedoka pred kojima je iskazala svoju posljednju volju. Želja joj je bila da bude sahranjena u crkvi Ara Coeli (u centru Rima). Za uređenje grobnice odredila je iznos od 200 dukata. Potom je naredila da se isplate svi njeni dugovi, s tačnim navodima kome i koliko. Crkvi u kojoj će biti sahranjena ostavila je svoj plašt, svileni prekrivač za oltar i još neke predmete.

Dio stvari koje je ponijela u izbjeglištvo ostavila je bolničkom zavodu Sv. Jeronima u Rimu. Sinu Sigismundu ostavila je mač njegovog oca i druge stvari koje su pripadale njegovim Kotromanićima. Kćerki Katarini ostavila je krunski nakit, srebreno posuđe, srebreni bodež i drugo što je smatrala vrijednim da će joj biti draga uspomena od majke i njenih Kotromanića. Sve je pohranjeno u papinsku riznicu s amanetom da se predaja realizira kada se za to steknu uvjeti.

Pet dana kasnije Kraljica Katarina je umrla. Bilo je to 25. oktobra 1478. godine. Grobnica je postavljena ispred glavnog oltara spomenute crkve. Na nju je položena nadgrobna ploča ukrašena kraljicinim likom u prirodnoj veličini. S jedne strane, u visini glave je grb bosanske dinastije, a s druge strane grb Kosača, kojima je pripadala od rođenja.

Prvotni natpis na nadgrobnoj ploči je bio ispisan bosanskim pismom (bosančicom). Kada je 1590. godine vršena rekonstrukcija crkve, nadgrobna ploča je premještena i postavljena na stup pored oltara. Ne zna se kada je zamijenjena novom s natpisom na latinskom. Ta je sačuvana do danas, dok se prvotnoj zametnuo trag.

Katarinina djeca su čitav život proživjela u Turskoj. Princ Sigismund je po primanju islama dobio ime Ishak, po ocu nazvan Kralogli, to jest Kraljević. Godine 1487. spominje se kao sandžakbeg od od Karasija u Maloj Aziji. Nema drugih podataka o njemu. Ne zna se kada je umro, da li je iza sebe ostavio potomke i gdje mu je grob.

O princezi Katarini se još manje zna. I ona je primila islam, ali gdje je živjela, za koga se udala i druge pojedinosti nisu poznate. Bez sumnje je za muža imala osobu koja je bila dostojna njenog ranga, kao nekadašnja bosanska princeza.

Po nekim podacima živjela je u Skoplju, gdje joj se nalazilo turbe, za koje se u tamošnjem narodu prenosilo predanje da je u njemu sahranjena „kraljeva kzi“, to jest kraljevina, odnosno bosanska princeza. Turbe je bilo porušeno u potresu 1963. godine, a nedavno je obnovljeno. Kako kraljicin grob u Rimu, tako i obnovljeno turbe njene kćerke u Skoplju posjećaju mnogi Bosanci koji gaje ljubav prema prošlosti svoje domovine.

Sreća je, da ima puno tpga (na)pisano o bosanskoj kraljici Katarini, ali treba i u buduće o njoj pisati i istraživati, to nam je ostavila u amanet. Jer, pisati o kraljici Katarini pišemo i o zajedničkoj nam domovini Bosni.

Ovo sam (na)pisao, odnosno parafrizirao članak: „Nesretna sudbina kraljice Katarine“ od dr. Envera Imamovića, a koji je napisao povodom 539. godišnjice od smrti bosanske kraljice, u prilogu „Oslobođenja“ „KUN“ (kultura/umjetnost/nauka) 26. oktobar 2017. godine.

VRH



Ostali prilozi:
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
» POKRŠTAVANJE BOSANSKOG JEZIKA
Sead Zubanović | 09. March 2024 20:20
» PLAVLJANKE, NJEGOŠ I OSMI MART
Šemso Agović | 09. March 2024 15:35
» GENOCID POČINJE RIJEČIMA, A ONDA SE PRETVORI U DJELO
Mehmed Meša Delić | 06. March 2024 20:50
» NEODGOVORNA POLITIKA BOŠNJAKA U DOMENU INDIREKTNIH POREZA
Prof. dr. Husein Muratović | 06. March 2024 15:10
» GEOPOLITIČKE IGRE MOĆI KAKO RAT U UKRAJINI REDIFINIŠE SVJETSKI POREDAK
Božidar Proročić, književnik i publicista | 06. March 2024 14:03
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
Mehmed Meša Delić | 03. March 2024 15:35
» ZBOG DIRANJA U IVU I NJEGOŠA – NIKOLAIDISA NA LOMAČU!
Šemso Agović | 03. March 2024 12:56
» OD PRIZNANJA DO PLAMENA - PARADOKS SPALJIVANJA ANDREJA NIKOLAIDISA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 03. March 2024 12:47
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
03. March 2024 15:35
» DA LI JE GENOCID KAO POJAM IZLAPIO?
25. December 2023 15:45
» UOBRAŽENI BOGATAŠI
15. December 2023 14:32
» BOŠNJAČKI DUH I ZAPADNA KULTURA
06. December 2023 17:28
» BOŠNJACI U SANDŽAKU
15. October 2023 15:03
» DEJTON – DRVO MIRA
26. September 2023 21:03
» BOSNA I HERCEGOVINA MEĐ DVA MRAKA
19. September 2023 19:39
» PREŠUĆIVALA SE ISTINA O BOSNI
08. September 2023 17:36
» STEĆCI U BOSNI - BOSNA U STEĆCIMA
04. September 2023 17:58
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif