Autor: Hakija Đozić

Daytonski katanac (Ilustracija: Šukrija Meholjić

Prof. dr. Hakija ĐOZIĆ: Gledano generalno, naša država se sad nalazi u velikoj krizi. Prvo, kad se posmatra po ekonomskim pokazateljima, ona čvrsto drži začelju rang liste država Evrope, što je bitna sramota aktualne vlasti. I još nešto, jako nelogično. BiH sad potresaju nemiri građana sa margine života. Snažno djeluju i nacionalne snage za njenu podjelu, čak i nestanak.

Ovih dana u žiži pažnje bh. javnosti je ponovo Dejton, o čemu relativno dosta, pa i radi predstojećih izbora javljaju naši mediji. Jer, uskoro (14.12.2018. godine) će se navršiti 23 godine od kako je potpisan tzv. Dejtonski mirovni sporazum.

Gledano generalno, naša država se sad nalazi u velikoj krizi. Prvo, kad se posmatra po ekonomskim pokazateljima, ona čvrsto drži začelju rang liste država Evrope, što je bitna sramota aktualne vlasti. I još nešto, jako nelogično. BiH sad potresaju nemiri građana sa margine života. Snažno djeluju i nacionalne snage za njenu podjelu, čak i nestanak.

Evo (ne)spornih dokaza za prethodne hipoteze.

Ugledni znanstveni analitičari smatraju da spomenute slabosti postoje zbog pogrešnog sadržaja Dejtona, o čemu su govorili i njegovi kreatori (Klinton i Holbruk), i to odmah po njegovom potpisivanju. Od kako je rukovodeću ulogu u implementaciji Dejtona preuzela EU, ništa se nije radilo na otklanjaju spomenutih slabosti Dejtona, već se uporno insistira na njegovoj implementaciji, pa i sa grešnim sadržajem. Evo u čemu je suština ta dva stanovišta!

Grješni državni konstitutivni akti
U sadržaju Dejton se nalazi, neobično, i Ustav BiH. U taj tekst su unijete i norme tzv. Berlinskog ugovora (13.7.1878.), koji nije zakonski ratificiran (v. Hans Šneler...). Istina, jedino je to učinila Srbija (i to dan poslije potpisivanja spornog akta), a objavila ga tek 18 godina poslije njegovog prihvatanja. O tome je pisao Jovan Ristić, ondašnji ministar u Vladi Srbije. Berlin je toj državi priznao da im "pripada" (uključujući i Crnu Goru) oko 20.000 km2, a Hrvatskoj oko 10.000 km2. Nadalje, priznata je i ukidanje povijesnog imena Bosna (nakon skoro jedan milenij upotrebe), a nametnut 2 član toponim: Bosna i Hercegovina.

A sad spomenimo i još neke biserne činjenice. Prvo, Dejton nije demokratski (referendumom građana) prihvaćen, zašto je to tijelo jedino i nadležno. Potpisale su ga ličnosti koje za tako nešto nisu imale ovlasti.

Drugo, Bečka konvenvija o ugovornom pravu (1969), zna se, previđa da svaki ugovor (sporazum) potpisan pod pritiskom i krvlju nije validan. A to znači, ako bi sad nadležan organ naše države javno ukazao na tu nedoumicu, tad bi Dejton bio ništavan.

Treće, naša država nije osnovana ustavom (što je praksa istočnoevropskih država), već poveljom parlamentarne monarhije, kako su se radile države Zapada. U Evropi sad postoji 12 monarhija, među kojima je Kulinova Bosna (1189) prva imala monarha (u zvanju bana).

Izvorna leksika bosanskog jezika
Opće je poznato da se naš jezik razvijao uporedo sa činom razvoja države Bosna. Među njene temeljne kreatore spada i ban Stjepana II Kotromanića (1322-1353). Jako je poznata njegova Povelja (od 15. 08. 1332. godine), upućena Dubrovčanima, gdje je zapisana i ova poruka:

"Ako Bošnjanin bude dužan i pobjegne - da mu nije vjere ni ruke gospodina bana", (Mak Dizdar, STARI BOSANSKI TEKSTOVI, Sarajevo, 85/1990).

Eto dokaza da su samo Bosanci (mono etnos) konstitutivan narod Bosne, što je bila odrednica i prethodnog ustava (tzv. BiH), a nametnuo ga ne certificirani Berlinski ugovor iz 1978. Znači, Bosna imala građanski, kao i drugih država Evrope, a ne kolektivni karakter naroda, što nemaju druge države Evrope. Stoga se Dejtonska sintagma "konstitutivni narodi" mora brisati, ako se želi provesti i presuda iz Strasbourga? Jer, sudske presude su neporječive!

DEI obrađuje vokabular (neo) boljševizma
Podsjetimo se da Direkcija za europske integracije ima ulogu u promociji procesa europskih integracija na razini država EU i između bh. državnih institucija. Sve bi to bilo lijepo, samo kad bi smo sad imali pravno uređene institucije, u kojima nebi postojao bogat vokabular (neo) boljševizma (Lenjizma i Staljizma).

Ako DEI, dakle, radi na obradi neuređene građe prema EU, uz kriteriji da su njihove definicije leksike neobvezne, znači da je u pitanju šarlatan-ski nalaz. Ali, nije objašnjeno i čemu takvi nalazi služe? Valjda, nekim laicima, pa i iz EU.

Opšte je pravilo kod znanstvenih istraživanja da sve početne radnje mogu davati obećavajuće rezultate, a kad se ona obradi, treba napraviti sumar. Tad, rečeno elektronskim jezikom, po pravilu dolazi do kratkog spoja. Takav rad sad ima DEI-a.

Naša država treba da odgovori, uz dopune, na oko 30.000 pitanja EU. Ta činjenica jeste materijalni dokaz da su naše aktuelne pravne norme pisane pogrešno. Dokazi za tu hipotezu, što poštuje i EU-a, se nalaze i u ovim postavkama latinskog jezika (Ante Romac, latinske pravne izreke, GLOBUS, Zagreb, 1982), što mora da sadrži naša Nomotehnika:

- Obilje zakona, nestašica (malo) pravde (339). - Duh, pamet i smisao države nalaze se u njenim zakonima (341). - Zakon ništa teže ne podnosi nego da ista stvar na različite načine ocjenjuje (342). - Crno ne smije nikad nailaziti crveno (biti bolje od crvenog). Po rimskim se običajima, a takva se praksa nastavlja i u srednjem vijek, poglavlja zakonskih propisa su pisana crvenom, a sam tekst crnom bojom. Smisao ove izreke jeste u tome da i poglavlja i sam tekst moraju biti jednako jasni i razumljivi 341)

Prethodne teorijske postavke jesu dokaz naslova ovog dijela teksta.

Jedino moguć put za prevazilaženje naše krize
Za prevazilaženje naše aktuelne krize, pa i prema našem skromnom mišljenju, moraju se istovremeno riješiti naredna dva problema:
1. Znanstveno očistiti građu predmeta istraživanja, pa da se iz tog sadržaja briše tematika boljševičkog od znanstvenog socijalizma. No, kad su znanstvene institucije tzv. Istočnog Berlina i Moskve prikupile izvornu teoriju Marksa i Engelsa, pa preveli na njemački i ruski jezik, ta činjenica je omogućila i znanstvenicima SFRJ da se ti tekstovi prevedu i na s-h jezik (u izdanju PROSVETE, Beograd, 1970. godine, u 52 toma, sa po oko 800 strana). Treba podsjetiti da znanstveni radovi Marksa i Engelsa i sad izučavaju širom svijeta (Engleska itd).
Međutim, kraći izvodi iz tih djela su prvi put u BiH odjavljeni samo u udžbeniku (H.Đ. - F-Š.: OSNOVI POLITIČKE EKONOMIJE, EFSA, 1990). Oni, dakle, nisu široj javnosti poznati;

2. Za rad na DEI treba odabrati posebne znanstvenike, izabrane po metodu znanosti, a ne političke podobnosti. Jer, Engels je upozorio: "Nijedna nauka se danas na svim univerzitetima sveta ne izopačuje više nego ekonomska." (spomenuta djela PROSVETE, tom 43, str. 181). On je zatim istakao: "stvarne protivrječnosti ... postaleu... socijalističke zbrke koje, više nije teorija, već kupusarija (Isto, tom 43, str. 384). Stoga se i vokabular koji sad obrađuje DEI može okarakterisati sa spomenutim izrazom.

Polazeći od prethodnih stavova, u zaključku bi se moglo poručiti DEI da se mora pozabaviti izvornim identitetom naše države. Kako do sada DEI nije radio po navedenim kriterijima, učinjeni su ogromni, nepotrebni troškovi, a još nema nikakve koristi! Da je ova hipoteza točna, dokaz je i što DEI ne šalje odgovore ni na pitanja meritornih lica!

Bilo kako bilo, treba se objektivno oduprijeti DEJTONSKOM KATANAC-U, kako reče i ugledni karikaturista Meholjić. Jer, po postojećoj praksi BiH nema pozitivnih pomaka!

Nelegitimni banovi:

- Ban Borić (1145): Bosna u X stoljeću, (H.U., Zagreb, 1969,22.)

Bosna u vrjeme Bana Kulina (1180-1204) (Izvor: Marko Vego, Historijska karta s. B.)

Bosna Stjepana II Kotromanića (1314-1353) (Izvor: Marko Vego, Historijski)

Bosna u vrijeme bana, zatim prvog kralja Tvrtka I Kotromanića (1353-1391), (Izvor: Marko Vego, Isto)

Kraljev dvor Bobovac, pred osvajanje Bosne od Osmanlija

Granice Bosanskog ejalet-a prema Požarevačkom miru 1718. godine, Izvor: Isto, 35.

---

Autor je umirovljeni nastavnik, EFSA-UNSA, sni.

---