Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

ZLOČIN U UČIONICI
Autor: Šemso Agović
Objavljeno: 01. September 2018. 20:09:03


ŠEMSO AGOVIĆ: Evo počinje još jedna školska godina; đaci širom nekadašnje SFRJ pune učionice željni znanja i obrazovanja. Ovi mladi ljudi, na kojima »svijet ostaje«, ni u snu ne očekuju da će im školske vlasti uz znanje i obrazovanje prirediti i časove psihičke i duhovne torture, na kojima će se događati pravi mali zločini. Bit će to časovi maternjeg jezika, tema Peščanik Danila Kiša i dakako – Gorski vijenac P. II. P. Njegoša. Učionica će biti mjesto zločina, a pomahnitali profesori legalni i legitimni zločinci. Žrtve, kako već rekosmo, đaci »lažne« vjere.
Evo počinje još jedna školska godina; đaci širom nekadašnje SFRJ pune učionice željni znanja i obrazovanja. Ovi mladi ljudi, na kojima »svijet ostaje«, ni u snu ne očekuju da će im školske vlasti uz znanje i obrazovanje prirediti i časove psihičke i duhovne torture, na kojima će se događati pravi mali zločini. Bit će to časovi maternjeg jezika, tema Peščanik Danila Kiša i dakako – Gorski vijenac P. II. P. Njegoša. Učionica će biti mjesto zločina, a pomahnitali profesori legalni i legitimni zločinci. Žrtve, kako već rekosmo, đaci »lažne« vjere.

Kako u praksi izgleda taj mali zločin (postoji li mali zločin?) reći će nam gospodin Sead K., koji danas živi u Luxembourgu. Devedesetih prošlog vijeka pohađao je gimnaziju u Beranama (Crna Gora):

»Pohađati beransku školu bio je pravi pakao. Toliko sam mržnje osjetio na svojoj koži, da bi čovjek pomislio da je džamija koja je postojala u centru Berana, na čijim su temeljima podignute stambene zgrade, bila crkva koju su porušili muslimani, pa nas valjda s razlogom toliko mrze. A bilo je obrnuto.

Ja nikoga nisam mrzio poslije svega što sam preživio. Nije se znalo ko je žešći u mržnji – profesori ili školski drugovi.

“Gorski vijenac” je priča za sebe. Sveto pismo koljačima. Profesor Sreten Vešović bi još s vratiju pri ulasku u učionicu pitao: “Znate li koji je centralni stih u Gorskom vijencu?” Zatim bi sam dao odgovor, fiksirajući me pogledom:
»Trijebimo gubu iz torine!«
A Onda bi pojašnjavao ko je ta guba, koju treba istjerati. Sve me je to natjeralo da koju godinu kasnije napustim sve i odem što dalje od tih primitivnih ljudi.«


Uključivanjem Peščanika i Gorskog vijenca u školski program i školsku lektiru, ministarstva za kulturu i obrazovanje uvode u haos i same profesore, predavače književnosti. Kao obrazovani ljudi oni sasvim jasno znaju da spomenuta literatura – zbog brutalne mržnje iskazane direktno prema jednoj religiji i jednom narodu –, nikako ne bi smjela biti u školskim programima i izučavana kao vrhunska književna djela. Međutim, oni se satjerani uza zid prema problemu odnose u skladu sa svojim etičko-ideološkim nazorima. Taj odnos je različit od slučaja do slučaja, zavisno od moralnog kredibiliteta pojedinca, pa i njegovog ličnog političkog profila. Zvuči bizarno, ali je istina da je problem Peščanika i Gorskog vijenca prevashodno politički problem. Jedno je sigurno – niko od profesora-predavača do sada nije časno progovorio o tom skandalu i odbio da predaje blasfemičnu, ratnohuškačku i nehumanu literaturu, nametnutu silom zakona.

Podijeljenost profesora nalaže da ih razvrstamo po kategorijama. Tako u prvu svrstavamo već one spomenute, koji zbog moralnih načela odbijaju predavati spornu materiju. U stvarnosti oni ne postoje; takvih pak još nema.

U drugu kategoriju svrstavamo profesore koji ostrašćeni koriste priliku da se i lično iživljavaju nad đacima »lažne« vjere, kao što to radi profesor Sreten Vešović.

U treću svrstavamo profesore-licemjere, koji objašnjavaju da je sve u redu, jer je sporna i opskurna literatura pisana u specifično vrijeme.

U četvrtu svrstavamo profesore-pragmatičare, koji iz Peščanika i Gorskog vijenca u svojoj mašti i praksi izbacuju sve antiljudske navode, blasfemiju i grubosti, i predaju samo one »lijepe« stvari.

U ovoj četvrtoj kategoriji, ili grupi ako hoćete, nalazimo gospodina Ilju Sijarića, nekadašnjeg profesora srebreničke gimnazije. U svom eseju »Njegoš kao bojna truba« Ilja nam na potresan način prenosi ličnu borbu sa Gorskim vijencem, koja je počela kad je imao svega desetak godina, a koja traje i dan-danas. »I samo ime Njegoš, dok ništa više o njemu ne znadijah, bješe mi neki "tamni vilajet". Nešto oštro, metalno, hladno, daleko, istom zagonetno, stoga, kanda, i primamljivo, udaralo je iz te riječi...«, piše Ilja. Ono što ga je vuklo da se za svagda uhvati u koštac s problemom, bila je »...tajnovitost što izbija iz Njegoševe priče, koja će mi postati jasna tek mnogo kasnije.«

O kakvoj tajnovitosti se radi ne znamo baš, mada izgleda da je u pitanju profesorova fantazma, jer Njegoš je prost da prostiji ne može biti: on u Gorskom vijencu smišlja, provodi i na kraju slavi istragu poturica, iliti uništenje manjinskog naroda, uništenje bez nekog jakog razloga, osim što su apostazionisti. Ali, nejse; pogledajmo radije inventivnu tehniku, kojom je profesor-pragmatičar Ilja nekada majstorski baratao:

»Kad sam se, kao profesor, našao u učionici, GV sam predavao bez knjige, iz glave. I uspijevao sam, možda baš zahvaljujući tome, da ga "omilim" mojim gimnazistima. Šta je moglo biti uzbudljivije nego imati dvadeset i tri-četiri ljeta, stajati pred tridesetak radoznalih đačkih lica u klupama, gledati kako oni i očima i ušima upijaju tvoju "besjedu", kojom razlažeš i obrazlažeš, pozivajući se na stihove, sve "iz glave", naizgled jednostavnu, a ipak složenu, časomice, štaviše, zamršenu misao jednog veleuma. Jesam li birao samo mjesta koja želim da upamte? Jesam. Jesam li zaobilazio one, inače dobro znane partije što vonjaju olovnim šovenstvom i naglašeno podstiču mržnju? Jesam. Šta je onda ostajalo od drame? Sasvim dovoljno! GV ne gubi puno ako preskočimo stihove poput ovih: "Nekršću se gore usmrđeše... Odža riče na ravnom Cetinju... No lomite munar i džamiju / pa badnjake srpske nalagajte... S Muhamedom i glupost u glavu... Kako smrde ove poturice... Kad krv prospem radi svoje vjere / ne bojim se kletve ni drugoga"... (Stop, zastanite ovdje, moliću, bar na časak i osluhnite "satanski huk" ovog distiha; ima u njemu otrova za čitav kontinent!) "Od mečeta i turske džamije / napravismo prokletu gomilu / neka stoji na uklin narodu... Ko ne misli na kuran pljunuti / neka bježi glavom bez obzira... Sad ti nema u našu nahiju / obilježja od uha turskoga / do trupine ili razvalina"... Jasno, izostavljao sam ova i podobna mjesta, jer me od njih zeblo kao da su ledene sante. Brisao sam ih zbog toga iz predavanja, ali još više zbog toga što sam imao posla sa đacima svih vjera...«

Ilja je kao naš profesor - pragmatičar uložio sav svoj raskošni intelekt i obrazovanje da – što 'no narod kaže – pokuša od blata napraviti dobru pitu. On je znalački »birao« i »zaobilazio« mjesta za pamćenje i za zaborav, a da li je pita ispala »omiljena«, prosudite sami.



Ostali prilozi:
» DIJALOG NA SANDŽAČKOM PUTU
Hazbija Kalač | 19. November 2018 02:18
» ŠTA ZA BIH ZNAČI OKRETANJE OD PROŠLOSTI KA BUDUĆNOSTI?
Zijad Bećirević | 19. November 2018 00:48
» EGZISTENCIJALNA PITANJA I PROBLEMI
Ajša Čišija | 19. November 2018 00:31
» MIRSINE BOMBONE
Said Šteta | 18. November 2018 18:17
» ONA, ANA BRNABIĆ, PINK PANTER
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 16. November 2018 15:19
» ALUMINIJ, LAHKI METAL, ALI TEŠKO STANJE!
Mr. Milan Jovičić | 16. November 2018 15:00
» BOŠNJACI / BOSANCI, OVO SU NAŠI PROBLEMI KOJI TRAŽE NAŠA RJEŠENJA!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. November 2018 19:34
» ISTOČNO SARAJEVSKO, BLAJBURŠKO-RAVNOGORSKO SIJELO
Mr. Milan Jovičić | 13. November 2018 15:54
» IMA JEDAN ČOVJEK
Said Šteta | 13. November 2018 15:15
» LOGOR SMRTI - MANJAČA, 1991-2018
Mirsad Duratović | 13. November 2018 01:20
» POSTIZBORNE DILEME
Džebrail Bajramović | 11. November 2018 16:17
» NEEMANCIPOVANA PREDSJEDNICA
Armin Čusto, dipl.iur. | 11. November 2018 02:26
» KRSMANOVIĆEV PUT BEZ POVRATKA
Ajša Čišija | 11. November 2018 02:18
» NJEGOŠEVSKA I NACISTIČKA ETIKA
Šemso Agović | 06. November 2018 14:00
» NOVA DRUŠTVENA SVIJEST JE VAŽNIJA OD IZBORNOG REZULTATA
Ibrahim Osmanbašić | 06. November 2018 13:44
» NJEGOŠ, JUGOSLOVENSTVO, KRV
Husein Tokić | 05. November 2018 14:36
» POLITIČKI UDAR
Džebrail Bajramović | 04. November 2018 00:04
» SPOSOBNOST I POUZDANOST
Hfz. Abdurrahman ef. Kujević | 03. November 2018 23:37
Ostali prilozi istog autora:
» NJEGOŠEVSKA I NACISTIČKA ETIKA
06. November 2018 14:00
» ZAR I TI, SINE AHMEDE BURIĆU?!
13. February 2018 01:13
» POMJERENI RAZUM RIZVA BABAČIĆA
17. September 2017 02:54
» NJEGOŠEVI NEPRIJATELJI
08. June 2017 15:53
» DŽEVAD I NJEGOŠ
04. May 2017 17:15
» POHVALA LUDOSTI, ETHEM I NJEGOŠ
05. February 2017 21:18
» SJAJ I TAMA GORSKOG VIJENCA
23. January 2017 17:11
» ZUVDIJA I NJEGOŠ
19. January 2017 19:18
» ZLOUPOTREBA GORSKOG VIJENCA
11. January 2017 15:44
» JERGOVIĆ, SEVDALINKE I NJEGOŠ
24. November 2016 15:08