Živimo u vrijeme kad svjedočimo da očito i ideja o “Velikoj Hrvatskoj” nije odumrla, jer ovi susjedi sa zapadne strane Bosne i Hercegovine ne biraju sredstva da je što više ožive. Dokle će? Ko će reći stop ovom “modernom fašizmu”? (Karikatura: Šukrija Meholjić)

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u razgovoru za ''Slobodnu Dalmaciju'' od subote da je "stvarno zabrinuta zbog BiH" te da odbija bilo kakve optužbe o miješanju u unutrašnje stvari BiH zbog traženja izmjena Izbornog zakona.

„Moram reći da sam stvarno zabrinuta zbog BiH. To je nama susjedna država s kojom dijelimo 1.001 kilometar granice, čija stabilnost utječe i na stabilnost Hrvatske“, kazala je Grabar-Kitarović, naglasivši kako joj nije namjera miješati se u unutrašnje uređenje BiH i da je to stvar odnosa između izabranih predstavnika naroda.

''Međutim, prava naroda, građanska prava, jamstvo mira, sve obaveze koje je Hrvatska preuzela, nisu samo unutrašnje pitanje BiH, to su i naše i obaveze međunarodne zajednice“, rekla je Hrvatska predsjednica.

Kontinuirano uplitanje u BiH
Hrvatska Vlada i predsjednica dali su snažnu potporu Draganu Čoviću, lideru bosanskohercegovačkog HDZ-a tokom oktobarskih izborima u BiH. Ipak, za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine pobijedio je ljevičar Željko Komšić, i to na način da je dobio glasove ne samo Hrvata, već i Bošnjaka i nekih Srba u Federaciji, kao i onih koji nisu etnički opredjeljeni, nakon čega se diplomatija Hrvatske uključila u lobiranje kod međunarodne zajednice da se Izborni zakon BiH izmijeni na način da glasači iz jedne etničke skupine mogu glasati samo za političare iz te etničke skupine. Za građanske stranke, tako nešto bilo bi, ističu, anticivilizacijski čin i odmicanje BiH od Europske unije.

Analitičari smatraju da skoro pa kontinuirana politika susjedne Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, pri tome ističu HDZ kao vladajuću partiju u toj zemlju, ima dva cilja; dodatnim etnički podjelama u BiH ostvariti ratne ciljeve koje je devedesetih započeo prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman - kada je dio Bosne i Hercegovine planirao pripojiti Hrvatskoj, što je Međunarodni sud u Hagu presudio kao Udruženi zločinački pothvat, zbog čega nisu patili samo Bošnjaci i Srbi u BiH, već i Hrvati koji su nasilno premješteni sa svojih stoljetnih ognjišta - te konstantnim utjecanjem na političke odnose u BiH vlastitoj javnosti odmaknuti pažnju od problema u toj zemlji.

Na miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine vrlo često upozoravaju analitičari i profesori poput stručnjaka za međunarodne odnose dr. Zlatka Hadžidedića, direktor slovenskog instituta IFIMES dr. Zijad Bećirović, dr. Slaven Kovačević, ali i kritičari iz same Hrvatske, poput dr. Anđelka Milardovića, dr. Žarka Puhovskog i drugih.

Loša ekonomija
Hrvatska je u 2017. zabilježila najveći rast stečajeva u srednjoj i istočnoj Europi, čak 40,1 posto, pokazala je studija Cofacea, objavljena polovinom oktobra.

Unatoč činjenici da je većina zemalja u regiji imala veće stope ekonomskog rasta, ukupni broj stečajeva u regiji porastao je prošle godine 6,4 posto, nakon što je zabilježen pad od 6 posto 2016. godine, a pad od 14 posto 2015.

Bruto vanjskih dug Hrvatske u julu ove godine je pao te iznosi oko 39.4 milijarde eura. Istovremeno, građani se više kreditno zadužuju. Analiza Hrvatske privredne komore pokazala je kako je vanjski dug Hrvatske 75. mjeseci u postupnom padu te da je pritom drug središnje banke smanjen za 14.9 posto. U isto vrijeme, državljani Hrvatske se sve više kreditno zadužuju, čime se svota popela na 122.6 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego lani te je ujedno i najveća zaduženost kućanstava od decembra 2015. godine.



Hrvatska je i dalje turistički hit, ali gosti se vraćaju Turskoj i Egiptu, pokazuju rezultati hrvatskih institucija, koje upozoravaju da bi u narednom periodu mogla biti oslabljena jedna od najboljih grana hrvatske privrede.

Slom zdravstvenog sistema
U prošloj godini Hrvatska je s 19. pala na 26. mjesto Europskog zdravstvenog indeksa (EHCI), kojim se ocjenjuju učinkovitost, kvaliteta i dostupnost zdravstvenih sustava 35 europskih zemalja, što su mediji u toj zemlji ocijenili kao „slom zdravstvenog sistem“.

„Na žalost, ovaj hrvatski pad nije rezultat jednogodišnjeg zbivanja u hrvatskom zdravstvu, već očito sistemskog problema zbog čega i po ovom indeksu ili padamo ili stagniramo gotovo u svemu što se tiče organizacije sustava“, ocijenila je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta.

Pad stanovništva
Hrvatska sa suočava i sa odlivom stanovništva. Hrvatski demograf Stjepan Šterc nedavno je upozorio: "Ukoliko se nastave postojeći trendovi izumiranja i iseljavanja stanovništva, Hrvatska bi za deset godina mogla pasti na tri milion stanovnika, a u idućih pet do deset godina mogli bi se urušiti mirovinski, zdravstveni i obrazovni sistem te sistem radne snage, što su temelji svake države.“

Na okruglom stolu "Buđenje ili svi u Dublin", u organizaciji Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar" i Institut za europske i globalizacijske studije (IEGS), Šterc je ocijenio kako je stanje gore od onoga što on obično govori u javnosti, jer osim iseljavanja zabrinjavaju i stope mortaliteta.

Porast fašizma
U izvještaju o Hrvatskoj koje je objavila Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe se navodi: "U Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje u javnom diskursu. Glavne ciljne skupine su Srbi, LGBT osobe i Romi."

Izvješće - koje analizira zakonodavna pitanja, rasistički i homo-transfobični govor mržnje, nasilje i integracijske politike - bilježi porast nacionalizma, osobito kod mladih, koji često ima oblik hvale ustaškog fašističkog režima. Izvješće kritizira i neodgovarajući odgovor hrvatskih vlasti na takvu sve veću netrpeljivost, koja se vrlo često ne smatra kažnjivim djelom. Većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje. Iako izvješće hvali poboljšanu pravnu zaštitu od zločina iz mržnje kroz izmjene i dopune Krivičnog zakona - što uključuje novu odredbu koja kriminalizira nasilno ponašanje na javnim mjestima - zakonodavstvo protiv zločina počinjenih iz mržnje se rijetko oglašava.

Svjetski mediji kritiziraju Hrvatsku
Dok zvanični Zagreb upire prstom u Bosnu i Hercegovinu, svjetski mediji izvor problema na Balkanu vide upravo u HDZ-u.

Njemački Špigl u nedavno objavljenom tekstu ističe kako HDZ u BiH nameće nove etničke podjele. List je u članku objavljenom sredinom oktobra naveo da se Hrvatska demokratska zajednica miješa u politička zbivanja „etnički raskomadane Bosne i Hercegovine“.

„Kako bi podržao bosanske Hrvate, HDZ sponzoriše istoimenu stranku u susjednoj zemlji. On želi rezervisati dio BiH, – treći entitet, za bosanske Hrvate. To jasno predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma, čije sprovođenje nadgleda EU“, piše list.

Političari HDZ BiH su u posljednjoj izbornoj kampanji masovno podgrijavali etničke napetosti. Više puta su postavljali zastave Herceg-Bosne, što je nedvosmislena provokacija, dodaje list.

Kasnije, početkom oktobra, nakon izbora za tročlano Predsjedništvo BiH, kada nije izabran kandidat HDZ, već predstavnik liberalne Demokratske fronte, koji, kako konstatuje njemački list, igra na kartu razumijevanja, Zagreb ga je počeo politički demontirati, konstatuje list, prenosi Patria.