Autor: Hakija Đozić

Hakija ĐOZIĆ, umirovljeni profesor EFS UNSA: Poslije Vašingtonskog sporazuma, koji je potpisan marta 1994. godine, prvi put se tad spominje i ideja da BiH, umjesto oblasti, po ugledu na Švicarsku, bude ustrojena po sistemu kantona. Ali, prvo je došlo do podjele BiH na dva entiteta. Njima su određeni novo govorni toponimi (Republika Srpska i Federacije Bosne i Hercegovina, koja je podijeljena na 10 kantona), te "Hić-HoH" granice kud nikad nisu postojale.

Ovih dana naša državna vlast, poslije izbora (7. 10. 2018. godine) intenzivno radi i poslove formiranja izvršne vlasti. Ta je činjenice za slavlje, samo kad ne bi bilo i nekih nedoumica. Recimo, dok su vođeni razgovori o implementaciji Dejtona (1995), javila se ideja da u našim entitetima, poput prakse Švicarske, uvede sistem kantona. Naši građani, zbog švicarske demokratičnosti, samo načelno su prihvatili tu ideju. Suština problema se nalazi u činjenici što spomenute teritorijalne jedinice nisu strukturalno slične.

Poučna praksa švicarskih kantona
Podsjetimo se da je Švicarska srednjoevropska država. Prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Ona se smatra iznimno decentralizilizivnom državom svijeta. Stoga je i sjedište mnogih međunarodnih organizacije. Njihov prostor ima gustu riječnu mrežu, koje pripadaju sliv-u 4 mora: Sjeverno, Sredozemno, Jadranko i Crno more. Najstariji kantoni ove države su nastali 1291. godine. Oni imaju ustav, skupštinu, vladu, sudove, vojsku i novac. To su državni atributi. Njihove teritorijalne podjele su tekle sve do 1848. godine, kad je uspostavljena sadašnja federalna struktura. Istina, još ima manjih teritorijalnih podjela. Najmlađi njen kanton je Jura. On se odvojio od Bernskog kantona 1978. godine. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, neutralnost Švicarske nije bila ugrožena. Neko vrijeme nije tražila ni primanje u UN, jer joj je priznat status stalno neutralne države. Ona je pristupila Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA). Tek 1971. godine su žene dobile pravo glasa. Švicarska je ušla u UN (10. rujna 2002. godine). Švicarska je (krajem 2008. godine) postala i članica Šengena.

Grješno kopiranje prakse švicarskih kantona
Poslije Vašingtonskog sporazuma, koji je potpisan marta 1994. godine, prvi put se tad spominje i ideja da BiH, umjesto oblasti, po ugledu na Švicarsku, bude ustrojena po sistemu kantona. Ali, prvo je došlo do podjele BiH na dva entiteta. Njima su određeni novo govorni toponimi (Republika Srpska i Federacije Bosne i Hercegovina, koja je podijeljena na 10 kantona), te "Hić-HoH" granice kud nikad nisu postojale. Podsjetimo se da FBiH kantoni, kad se uprede sa Švicarskim, imaju kantonalni ustav, skupštinu (najviši zakonodavni organ) i izvršeno vijeće. Kantoni igraju i ključnu ulogu u popunjavanju Doma naroda Parlamenta Federacije (gornji dom Parlamenta Federacije). U njihovoj nadležnosti je policija, sudstvo, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura, te zdravstvo i socijalna zaštita. Kantoni FBiH se dijele na općine i gradove. Ali, spomenuti organi, kad se gleda generalno, nisu usporedivi sa praksom Švicarske. Oni nam mogu služiti samo kao pouka, ništa drugo.

Umjesto zaključka
Prethodni tekst govori da postoje poučni (Švicarski) i lažni (FBiH) kantoni, kao dio aktueknog protektorata, skrojen-og u Dejtonu (1995). Taj sistem već oko četvrt stoljeća ne daje planirane efekte. Za (ne)rad naših para/budžetskih institucija troše se ogromne sume novca. Stoga je sad sazrelo mišljenje, o čemu su već javno govorili mnogi uglednici (Lajček, Ibrahim-agić, Vehabović) da aktuelni model naše vlasti trebamo hitno mijenjati. Nužno je da se opredijeli-mo prema građanskom principu (jedan čovjek jedan glas), što smo imali u vrijeme parlamentarnog monarh-izma (Ć.Truhelka, DRŽAVNO I SUDBENO USTROJSTVO..., Sarajevo, 1901). Trenutno u zapadnoj Evropi postoji 12 monarhija, čiji je nacionalni per-capita dohodak najveći na starom kontinentu. Nažalost, BiH sad drži njegovo začelje. Za nagoviještenu reorganizaciju postoje i dobre predradnje. Jer, na FF Sarajevo od 2010 djeluje Društvo STANAK. Oni su več sakupili oko 150 raznih povelja. Od te građe je urađen i Konkordacijski rječnik. Sad samo trebalo da znanstvenici kodifikovati povelju za Stanak Bosne. U tom postupku, naravno, nužno je da se koristi i nova državotvorna praksu germanskih država, čiji smo bili vazali od povijenog nastanka, pa sve do svog državotvornog osamostaljenja (1189). Iz nesuglasja proizilazi progres!

Kartografsko poređenje teritorijalnih podjela Švicarske i Bosne i Hercegovine