Autor: Hakija Đozić

Hakija ĐOZIĆ, umirovljeni profesor EFS UNSA: Podsjetimo se da je naša država i nastala po osnovu srednjoevropskog stanka (parlamentarne monarhije), kakvih država sad u zapadnoj Europi ima 12. Trenutno su to najbogatije države Evrope, a Bosna je, kako je spomenuto, sad drži njeno začelje, mada je (uzimajući u obzir Povelju Kulina bana iz 1189), pravno najstarija država Evrope.

Naša se vlast, zna se, bira po podobnosti (privrženost političkoj partiji), a ne po sposobnosti (kao i u razvijenim zemljama svijeta). Stoga među tim kadrovima nema ne zaposlenih. Oni sami sebi utvrđuju plate, a ne zarade, što propisuje standardi EU (pa i bih. Zakon o računovodstvu). Eto ne sporno-g dokaza da je vlast BiH u sukobu interesa sa Zakonom (Zakon o sukobu interesa...“Službeni glasnik BiH”, broj 16/02... 18/12)! Ali, organi (tužilaštvo BiH), koji bi trebali pokrenuti postupak protiv pomenutog kršenja normi to ne čine. Za takvu praksu naš narod ima uzrečicu: "vrana vrani oči ne vadi"!

Evropska Unija za svaku ekonomsku činjenicu ima mjeru
Da li postoji razlika između plata i zarada? Ti pojmovi nisu sintagma, već imaju karakter antonim-a. Jer, postoje dvije kategorije zaposlenika. Oni koji primaju plate, imaju samo obavezu da se svaki dan pojavljuju i na poslu, Zatim, koji primaju zarade, oni moraju u svom radu da ostvare radne efekte. To nisu norme (kao kod najamnih radnika), već slobodni pokazatelj njihova rada. Navedena hipoteza je potvrđena i u znanstvenim normama Hrvatske (Ekonomski leksikon, Zagreb, 1995, 999). Nažalost, ovu normu nema BiH. To je dodatni dokaz o nepodobnosti naših zaposlenika sa univerzitetskim zvanjima. Stoga norme koje kreiraju naši organi vlasti, a koje recenziraju njihovi organi (Sekretarijat za zakonodavstvo) lako dobijaju prolaznu ocjenu. Tu činjenicu, čudno, potvrđuje i Dei (Direkcija za ekonomske integracije), koja sprema građu za pristup Evropskoj uniji. Oni u svojim pravilima su zapisali da vlastiti tekstovi nemaju "normativni karakter". Čudno! Dalji se komentar podrazumijeva.

Realno moguća kriteriji zarada
Čelni organi para/državne vlasti koji se postavljaju svojevoljnim "izborima", laički tvrde da se za njihove poslove ne mogu utvrđivati normativi, koji bi bili kriteriji za spomenute zarade! Mi smatramo da mogu. Jer, norma-tiv nije samo fizička norma najamnih radnika. Taj se pokazatelj može iskazati i na drugi način. Recimo, grupnim pokazatelje-m koji su u (in)direktnoj ovisnosti djelatnosti čelnika spomenutih institucija. Pa zar za državnu vlast (uključujući i sve njihove saradnike) nije realni pokazatelj njihovog učinka, recimo, per-capita nacionalni dohodak DPZ-e kojom rukovode, uz korekciju sa prosjekom zarada i slično. Ti se podaci, dakako, treba dalje da prigodno apliciraju. Zbog nepostojanja kriterija, kakav paradoks, naši čelnici primaju samovoljno utvrđene plate, dok se naši građani, gledano evropskim kriterijima, žive životom "keca" u EU. Te se činjenice naša vlast ne stidi, pa i kad odlaze na proteste radnika i penzionera, koji nose ove parole: "lopovi", "dole vlast" i slično! Ovi transparenti nisu bez smisla. Jer, ako zaposlenici vlasti primaju "plate" bez kriterija, pa i kad (kako tvrdi cci) izvršili svoje planske zadatke, čak i ispod 50 posto. A šta bi bilo sa firmama privrede koje bi ostvarivale takve norme? Naravno, doživjele bi kolaps! Posebno tragikomičan slučaj penzionera, kojima se isplaćuj-u njihova primanja mnogo manje nego što Zakon predviđa?!. Nelogično, nego šta!

Bosna prije i poslije protektorata
Ustrojstvo Bosne kao države je uspostavljeno poveljama državne i županijske vlati, o čemu je Gregor Čremošek: Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, Glasnik Zemaljsko muzeja, nova serija, III tom/ 1948). U tim tekstovima su pokazana nekadašnja pravna pravila, gdje, nažalost, nema teško mjerljivih geno/eko/kultur/lider/cidnih gubitaka naša države tokom minulih (preko 550 godina). Ipak, ako bi se oni mjerili prema sudskim kriterijima, u pitanju su desetine milijardi USA dolara. Da ne dužimo. Politički čelnici međunarodne zajednice su vidjele tu anomaliju, pa sad, malo kasno, predlažu da se pređe od dejtonskog (nacionalističkog modela) na srednjoevropski model. Podsjetimo se da je naša država i nastala po osnovu srednjoevropskog stanka (parlamentarne monarhije), kakvih država sad u zapadnoj Europi ima 12. Trenutno su to najbogatije države Evrope, a Bosna je, kako je spomenuto, sad drži njeno začelje, mada je (uzimajući u obzir Povelju Kulina bana iz 1189), pravno najstarija država Evrope. Treba joj i po tom osnovu podići spomenika UNICEF-a. Zatim, nastaviti tamo gdje nas nasilje velikih sila i susjednih država zaustavilo, nakon što nam je grubo oteto oko 30.000 km2 racionalne teritorije. Slično je stanje i u Evropi. S toga su pučke stranke EU i predložile da se pri EK osnuje posebno tijelo za rješavanje neriješenih povijesnih sporova, pa i reparacija. Nažalost, ta ideja još nije naišla na punu podršku. Stoga sad mi predlažemo da se u BiH održi panel diskusije o temi:

ZANANSTVENA TRAGANJA ZA POVIJENOM REAFIRMACIJOM DRUŠTVENO-EKONOMSKOG SISTEMA BOSNE
Ova se ideja javno iznosi, jer se očekuje da bi se kroz razgovore smirile ideje agresivnih nacionalista oko objektivnoga ustrojstva naše države. Treba znati, „Pravi put se raspoznaje od stranputice“ (KUR'AN ČASNI, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 61), Stoga se može kazati da zakonski sukob interesa čini vlast BiH nesposobnom.