Bosna i Hercegovina još nije spremna da postane članica Evropske unije, a pred zemljom je niz reformi u gotovo svim oblastima koje treba provesti kako bi se približila EU, stav je to neimenovanih predstavnika Ureda EU u BiH.

Jedan je to od zaključaka današnjeg razgovora o prije mjesec dana objavljenom Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU koje je zasnovano na više hiljada odgovora iz Upitnika, u tom dokumentu identificirano je 14 ključnih prioriteta koji su pred BiH.

Kako je istaknuto, u Mišljenju je vrlo jasno rečeno da BiH gotovo niti u jednoj od oblasti pravne stečevine Evropske unije nije dosegla nivo koji se može smatrati dobrim nivoom pripreme ili visoko napredanim nivom pripreme, što su ocjene koje Komisija daje za određena poglavlja.

Upozoreno je danas i na to da iako je ovaj Izvještaj Evropske komisije prvi ovakav studiozno detaljan pristup svakoj od oblasti pojedinačno, u njemu su navedene one stvari koje su već poznate, a u kojima je potrebno usalgasiti zakone sa zakonima u EU.

- Isti problemi na koje se ukazuje već godinama ponovo su identificirani, ali pritisak građana na političke elite od iznimnog je značaja u smislu provođenja reformi - istaknuto je.

Mjesec je prošao od objave ovog dokumenta, ali ništa značajno nije učinjeno poslije toga iako postoji 150 kratkoročnih mjera koje trebaju biti implementirane za godinu dana, odnosno svako poglavlje prava ima najmanje po tri mjere koje treba uskoro provoditi.

Bh. vlasti, rečeno je danas u Sarajevu, moraju usvojiti Akcioni plan za provođenje ovih mjera, a neimenovani predstavnici Ureda EU u BiH kažu da je BiH jedina zemlja koja želi biti članica EU a da nema državni program usklađivanja zakona s pravnom stečevinom.

- Proces evropskih integracija ne odvija se na sistematičan način, a osim toga svaki građanin treba da zna koje reforme se provode, čija je to nadležnost i koliko košta neka od reformi, - naglašeno je.

Također, u ovom dokumentu navodi se da sistemski problemi u BiH proizvode nefunkcionalnost koja se ogleda kroz dvije ključne stvari od kojih je jedna institucionalna postavka u samoj zemlji, a drugo su česte rasprave o podjeli nadležnosti.

Evropska komisija predlaže neke od mehanizama za rješenja tog pitanja, a jedan od njih je objedinjavanje resursa kantona kako bi se ujednačio zakonodavni sistem da u jednom kantonu nešto bude usvojeno dok ostalih devet to nema i obrnuto.

Uz konstataciju novinara da je i Evropska unija složena zajednica kao što je i BiH, ali tamo sve funkcionira, pojašnjeno je da je takav slučaj zbog postojanja strategija, jasnih planova i zajedničke vizije političkih elita kako se nešto treba raditi.

Kako je zaključeno, nakon 19 godina koliko se pregovara s Evropskom unijom usklađenost s konkretnim uredbama u BiH još uvijek je u ranoj fazi.