Autor: Said Šteta

U okviru Vjersko-kulturne manifestacije ”Lastavica 2019.” a u organizaciji Muftijstva zeničkog, je u ljetnoj bašti ugostiteljskog objekta ”Stara čaršija” , četvrtak večer, u Zenici je održana promocija Zbornika radova sa Naučnog skupa „Abdulvehab Ilhamija Žepčak – život i djelo“.

O Zborniku radova govorili su: prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture
Preporod BiH, prof. dr. Spahija Kozlić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, zatim muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević, i Rusmir Agić, predsjednik BZK “Preporod” Žepče.

Moderator promocije bio je Adnan Husić, rukovodilac Službe za pravne i administrativne poslove
Muftijstva zeničkog. Zbornik sadrži radove 12 autora, čija su promišljanja sa različitih aspekata oslikala život i djelo Abdulvehaba Ilhamije Žepčaka.

Govoreći o ovom, po mnogo čemu važnom naučnom djelu, profesor Sanjin Kodrić, koji je i urednik
zbornika, kazao je : “Ilhamija je jedan od onih pisaca kojima se pozabavila i književnost, pa je tako ušao u roman “Ilhamijin put u smrt”, autora Rešada Kadrića, koji je kratkim romanom skrenuo pažnju na njegovu ličnost. Ilhamija je uspio dosegnuti nivo divanskog pjesnika. Kao pisac, Ilhamija je bio savjest svog vremena. Zbornik je rezultat aktivnosti BZK ”Preporod”.”

U pauzi izlaganja promotora aktivistica BZK “Preporod” Zenica, Neira Serdarević je recitovala
pjesmu “Čudan zeman nastade” koju je Ilhamija prvi put recitovao u Ferhat pašinoj džamiji u Žepču, gdje je i bio imam, a zbog koje će kasnije biti pogubljen od strane travničkog vezira Dželalije.

Profesor dr. Spahija Kozlić, predavač filozofije na nekoliko zeničkih fakulteta, promatrajući ovo djelo iz svog ugla naučnog djelovanja, smrt Ilhamije poredio je sa smrću grčkog filozofa Sokrata, kojem je vlast spremila otrov kukutu, dok je Ilhamija zadavljen. Čak su i razlozi osude na smrt skoro identični.

Sokrat je po mišljenju vlasti kvario omladinu, dok je Ilhamija kvario zajednicu. Iz izlaganja profesora Spahije Kozlića, zapisao sam samo prvu rečenicu:” Hvala “Preporodu” što mi je omogućio govoriti o vlastitom pospremanju moje tradicije.” Učini mi se sasvim dovoljnom da svako od nas unutar sebe krene u vlastito pospremanje, koje je prijeko potrebno.

Muftija zenički, pod čijim pokroviteljstvom se organizovala promocija ovog djela, hfz. dr. Mevludin Dizdarević, inače jedan od učesnika naučnog skupa, čiji je osvrt ugrađen u ovaj Zbornik, rekao je:

”Večeras smo u društvu lijepe riječi. Tako se uvijek sjetim jedne mudre izreke koja kaže ”Nema
budućnosti onaj narod koji se ne sjeća svojih velikana”. Samo par mjeseci prije Ilhamije pogubljeno je trideset bosanskih prvaka. O njima nema pjesme, nema romana. Iako determinira vlast kao slabost, Ilhamija se okreće kritici uleme. Pitanje Ilhamije, nadilazi njegovo vrijeme i oslovljava i nas danas. Ilhamija nije bio najbolji pjesnik svoje epohe, kao što je to bio recimo Mejlija, ali je Ilhamija bio bilo naroda. Ilhamija je ujedinio snagu intelekta i snagu karaktera, te smogao snage vladaru reći dosta!”

Na kraju se obratio predsjednik BZK “Preporod” Žepče, gospodin Rusmir Agić, govoreći o pripremi
djela za štampu čiji je izdavač upravo BZK “Preporod” Žepče.

Zaključujem, da ova promocija nije samo pokazala jedno važno naučno djelo, koje će zasigurno mnogima pomjeriti zastore spoznaje o velikanu kakkav je bio Abdulvehab Ilhamija Žepčak, već je bacila svjetlo na jednu veoma važnu, nasušno potrebnu sliku.

Vidjeti u pročelju kulturnog promaknuća Bošnjaka, predsjednika BZK “Preporod” BiH, i profesora
književnosti, zatim ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, inače profesora filozofije i naučnog radnika, i konačno “krivca” ove odlične promocije, Muftije zeničkog, profesora na Islamskom fakultetu i vrijednog naučnog radnika, ostavlja lijep išaret, da svijest Bošnjaka poprima obrise upute Ilhamije i da njegovo žrtvovanje nije bilo uzalud.