Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Genodid nad Bošnjacima Prijedora
NA OBILJEŽAVANJU 27. GODIŠNJICE RASPUŠTANJA ZLOGLASNOG LOGORA “OMARSKA”, POSTAVLJENE DVIJE SPOMEN-PLOČE
Autor: AA
Objavljeno: 07. August 2019. 05:08:08


Na mjestu nekadašnjeg logora Omarska, danas je u prisustvu brojnih bivših logoraša, članova udruženja logoraša, međunarodnih predstavnika te porodica šehida obilježena 27. godišnjica raspuštanja logora. Poslana je i jasna poruka da se zločin ne smije zaboraviti, javlja Anadolu Agency (AA).

Skup su organizovali Udruženje logoraša “Prijedor 92”, Udruženje logoraša Kozarac, Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje “Sedra”, a pod pokroviteljstvom Saveza logoraša BiH.

Sjećanja pretočena u knjige


Polaganjem vijenaca i puštanjem balona u zrak odata je dužna pošta onima koji to nisu dočekali, a danas je uprkos zabrani postavljena i spomen-ploča.

Nijaz Mujkanović je period od 2. juna do 21. augusta 1992. godine proveo u logoru “Omarska”. Napustio je posljednji logor, a sva sjećanja je pretočio u dvije knjige.

-Sjećanja su teška i bilo je tužno proći ponovo kroz sve što se dešavalo. Mnogo neprospavanih noći je iza mene, a nakon izdavanja knjiga osjećam se lakše. Živo se sjećam kada sam doveden u logor i puta do logora, jer smo u autobusu sve vrijeme morali pjevati ‘Muslimani konji potkovati, ne možete sa Srbima ratovati’. Eto sjećam se i danas i boli to sve mada je dosta godina iza nas. Iz Omarske sam prebačen na Manjaču i ukupno sam proveo u logoru 197 dana – kaže Mujkanović.



Njegova sjećanja na teške i mučne logoraške dane dijeli i Senad Husić, predsjednik Udruženja logoraša “Kozarac”, koji je prošao kroz više logora i čija su sjećanja na te teške dane i danas nešto od čega se naježi.

-Od 29. maja 1992. godine pa do dana raspuštanja sam bio u logoru ‘Omarska’ pa na Manjači, a pred raspuštanje Manjače sam završio u logoru ‘Batković’. Razmijenjen sam tek 1993. godine – navodi Husić.

Genocidni elementi


Potpredsjednik entiteta Republika Srpka Ramiz Salkić je rekao da prijedorski logori, etničko čišćenje, progoni, mučenja i nehumano postupanje s osobama nesrpske nacionalnosti pokazuju da je postojala genocidna namjera “pobunjenih bosanskih Srba u to vrijeme”.

-Jasno je da sve što se desilo ima elemente genocida, ali nažalost i danas imamo vlast u ovom gradu i ovom entitetu koja to ne priznaje. Vlast u ovom gradu se mora distancirati od presuđenih ratnih zločinaca i mora napraviti distancu od svega onoga što se dešavalo, kako bismo mi mogli povjerovati da se zaista radi o demokratskoj vlasti – kaže Salkić.



Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka, rekao je danas da dobro pamti ratna dešavanja i vrijeme kada je bio i živi štit u rodnom mjestu, što je preživio, nakon čega je prebačen u logor “Omarska”.

-Ovdje sam doživio ‘kompletan tretman’ kao i ostali zarobljenici, iako sam bio među 28 maloljetnika. Poslije Omarske sam prebačen na Manjaču, u Trnopolje i tako dalje – navodi Duratović za AA i ističe da su danas postavljene dvije spomen-ploče na prozor Bijele kuće iako kompanija “Arcelor Mittal”, prema riječima Duratovića, nije dala odobrenje i lopticu prebacila na nadležne institucije.

Kako je javila Fena, jedna spomen-ploča sa prigodnim tekstom je, uime bivših logorašica i logoraša logora Omarska, a druga spomen-ploča je od Prijedorčana srpske nacionalnosti koji danas žive i rade u Beogradu.

Podrška iz Beograda


Mlada umjetnica Anita Zečić i ove je godine postavila umjetničku instalaciju.

-Ove godine postavljam svoju treću umjetničku instalaciju koja se zove ‘Dokaz’, a opština Prijedor ima 73 masovne grobnice. Ukupno je postavljeno 120 tegli, od toga je njih 99 napunjeno zemljom iz grobnica, a na njima piše iz koje je grobnice, koordinate, koje je godine pronađena i koliko je leševa u njima pronađeno. One do kojih nismo mogli doći su označene praznim teglama. Treba stalno pričati o Prijedoru, jer smatram da se i dalje premalo zna o svemu šta se ovdje dešavalo – poručuje Zečić.



Anđela Savić, studentica iz Beograda, napisala je tekst o prijedorskim logorima i pročitala ga danas na skupu u Ohttp://www.bosnjaci.net/foto/SpomenplocaOmarska_6august2019aa2dgd.jpgmarskoj.

Bitno je biti u Omarskoj


-Prije par mjeseci sam počela da volontiram u Fondu za humanitarno pravo i tamo sam se po prvi put susrela s Prijedorom, zato što sam radila na slučaju Milomira Stakića i tako sam zapravo i čula za logore i sve ono što se dešavalo u Prijedoru. Bitno je biti danas ovdje – govori Savić.

U logoru “Omarska” je bilo zatočeno oko 6.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti, dok ih je oko 700 ubijeno. U logoru je boravilo i 37 žena, a njih pet nije živo napustilo logor. U logoru je bilo i 28 maloljetnika.

Da podsjetimo, dio logoraša logora “Omaraska” ubijen je na Korićanskim stijenama, dio na Hrastovoj glavici, a mnogi su podlegli mučenju.

Početkom avgusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari su otkrili postojanje prijedorskih logora, a zahvaljujući njima mnogi su preživjeli.

Agencije: Anadolija/Fena



Ostali prilozi:
» VJERA, JEDINSTVO, DOMOVINA
Mensud Alićušić | 23. September 2019 16:36
» ROŽAJE: “HODAJMO ZAJEDNO”
Avlija | 22. September 2019 13:13
» BEĆIROVIĆ: NASTAVAK VELIKOSRPSKE POLITIKE VUČIĆA
Vijesti.ba | 21. September 2019 10:46
» SLUČAJ „ČEMERNO“: SVJEDOČILA DVA PRIPADNIKA TO KAKANJ
Semir Spahić | 19. September 2019 16:13
Ostali prilozi istog autora:
» VAŽNA RAZMJENA ISKUSTAVA
17. September 2019 13:18
» DAN AŠURE
08. September 2019 01:49