Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

LIK I DJELO IMAMA EL-MATURIDIJA
Autor: Prof. dr. Almir Fatić
Objavljeno: 19. November 2019. 16:11:54

KLIKNITE NA SLIKU I POGLEDAJTE SADRŽAJ PROGRAMA MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA
Sarajevo, 20. i 21. novembar 2019.


U povodu održavanja međunarodnog simpozija ''Naučna misao imama el-Maturdija'', koji će biti upriličen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 20. i 21. novembra tekuće godine, želim podsjetiti na neke važnije biografske podatke o imamu el-Maturidiju, a posebno na njegov naučni doprinos.

Ko je imam el-Maturidi

Imam Ebu Mensur Muhammed el-Maturidi - čija godina rođenja nije poznata, a kao godina smrti uzima se 944. - iz Semerkanda (Transoksijana, današnji Uzbekistan) jedan je od trojice istaknutih muslimanskih učenjaka ehl-i Sunneta ve l-džema'at koji su se pojavili u ranom ''zlatnom'' dobu islama. Maturid (ili Maturit) je okrug smješten na rubu grada Semerkanda. Druga dvojica imama su: Ebu l-Hasan el-Eš'ari (u. 941) iz Iraka i Ebu Dža'fer et-Tahavi (u. 933) iz Egipta. Imami el-Eš'ari i et-Tahavi izgradili su vlastito akaidsko učenje koje se malo razlikovalo od škole Ebu Hanife. Na primjer, imam el-Eš'ari smatra da Bog, dž.š., stvara moć pojedinca (kudre), volju i stvarni čin, dok el-Maturidi, slijedeći imama Ebu Hanifu (u. 767), drži da je Bog, dž.š., tvorac čovjekovih djela, iako čovjek posjeduje svoj vlastiti kapacitet i volju za djelovanjem.

Relativno se malo zna o životu imama el-Maturdija, budući da dostupni izvori donose samo popis njegovih djela. Tako se, recimo, ne znaju detalji u vezi sa time kako je stekao obrazovanje. Zna se da se njegova plemenita loza povezuje se sa Ebu Ejjubom el-Ensarijem (u. 672), ashabom poslanika Muhammeda, a.s., iz plemena Hazredž u Medini. Kaže se da je studirao islamske nauke pod nadzorom četiri islamska učenjaka u akademskoj tradiciji imama Ebu Hanife. Naime, njegovi učitelji bili su učenjaci koji su dali veliki doprinos širenju hanefijske pravne škole (mezheba) na dva prostora kojim je upravljala dinastija Samanida: Transoksijani i Horosanu. Zbog toga je razumljivo da je imam el-Maturidi bio hanefijskog mezheba u fikhu. Nadalje, on skoro nikada nije putovao izvan Transoksijane i Horosana radi izučavanja. Posljedično tome, ovo osporava pretpostavku da je el-Maturidi bio pod utjecajem imama el-Eš'arija u konstruiranju svojih akaidskih mišljenja, bez obzira na određene sličnosti između njih.

Također, izvori ne ukazuje na to da je imao bilo koju javnu funkciju, niti da je imao više učenika, popularnosti ili čak veza sa Samanidskim dvorom u Buhari. Veli se da je el-Maturidi živio život zahida (pobožnjaka), a različiti izvori pripisuju mu brojne keramete (čuda). Iako se on obično ne smatra sufijom, ipak je vrlo moguće da je el-Maturidi imao neku interakciju sa sufijama svoga područja, jer se hanefijski akaid u regiji Semerkanda ne može uvijek oštro odvojiti od sufijskih tendencija. Mnogi važni hanefijski pravnici tog područja bili su i sufije. Njegov mezar je uučenjačkom mezarju Samerkanda.

Nadimci imama el-Maturidija

Sljedbenici imama el-Maturidija dodijelili su mu mnoge posebne titule kako bi pokazali svoje poštovanje i divljenje. Neke od tih titula su: Imam el-Huda (vođa Upute), Kudve ehl-i Sunne ve l-ihtida’ (model onih koji slijede Sunnet i Uputu), Imamu l-mutekellimin (vođa učenjaka akaida) i Musahhih ‘aka'idi l-muslimin (korektor muslimanskih vjerovanja). Ovi počasni stepeni ukazuju na visoku akademsku poziciju koju je el-Maturidi postigao.

Naučni doprinos

Imam el-Maturidi bio je fekih (vjerski pravnik), mutekellim (teolog) i mufessir (komentator Kur'ana) iz Semerkanda. Smatra se utemeljiteljem jedne od tradicionalnih ehl-i Sunnetskih ('ortodoksnih') škola sunnijskog kelama ili akaida (nauke o vjerovanju), koja je postala dominantna akaidska škola za sunnijske muslimane u Srednjoj Aziji (danas: Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Afganistan), a kasnije je uživala podršku od strane Osmanlijske države (1300-1922) i Mogolskog carstva (1526-1857).

Imam el-Maturidi se pridržavao fikhskog i akaidskog učenja imama Ebu Hanife kojeg su prenijeli i razradili hanefijski pravnici i mutekellimi iz Belha i Transoksanije. Imam el-Maturidi je upravo ova učenja sistematizirao i koristio da opovrgne ne samo mišljenje mu'tezilija (racionalista), kerramija (bukvalista i antropomifista) i drugih heterodoksnih grupa, već i nemuslimanskih naučavanja npr. kalcedonskog hrišćanstva, manihejstva, brahmanizma i dr. Prethodnim se objašnjava i činjenica da, tamo gdje se proširio hanefijski mezheb u fikhu, tu se proširio i maturidijski akaid. A tamo gdje je u svijetu proširen malikijski i šafijski mezheb, tu je prošireno učenje u akaidu imama Ebu Hasana el-Ešarija.

Neka akaidska učenja

Imam el-Maturidi vjeru (iman) definira kao tasdik bi l-kalb (čvrsto srčano uvjerenje) ili unutarnji pristanak izražen verbalnom potvrdom (ikrar bi l-lisan)." Djela (e'amal) nisu dio vjere; vjera se ne može 'smanjiti' ili 'povećati'. Odbacio je mu'tezilijsko gledište o Božijim atributima, koje on smatra 'stvarnim i vječno postojanim u Božjoj suštini (ka'ime bi z-zat). Njegova glavna akaidska razlika u odnosu na imama el-Eš'arija je u tome što on atribute Božije biti i djela (suštinska i djelatna Božija svojstva) smatra 'jednako vječnim i postojanim u Božijoj Biti'. Nadalje, imam el-Maturidi je odlučno branio viđenje Uzvišenog Allaha (ru'je) na Budućem svijetu, nasuprot mu'tezilija, ali je dosljedno odbacivao mogućnost idrāka, koji je shvatio kao gledanje Uzvišenog Allaha očima. Podržao je alegorijsku interpretaciju antropomorfnih izraza u Kur'anu, iako je odbacio mnoge interpretacije do kojih su mu'tezilije došle ovom metodom. U drugim slučajevima, el-Maturidi se zalagao za tradicionalističku metodu bila kejf (bez pitanja kako, nenačinski) u tumačenju Kur'ana, koja je insistirala na neupitnom prihvaćanju objavljenog teksta. Ovo su tek načelno izložena neka akaidska učenja imama el-Maturidija, a svako od navedenih pitanja iziskuje posebno objašnjenje da bi se ispravno razumjelo.

Širenje maturidijskog akaida

Pod utjecajem Osmanskog i Mogolskog carstva carstva maturidijska škola akaida proširila se na veća područja u kojima prevladava hanefijska pravna škola, poput Afganistana, Srednje Azije, Južne Azije, Rusije, Kine, Kavkaza, Turske i Balkana (Bosne i Hercegovine).

Iako je u srednjovjekovnom razdoblju postojala tendencija potiskivanja el-Maturidijevog imena i stavljanja imama el-Eš'arija kao prvaka islama protiv svih heretika, osim u Transoksijani, maturidijski akaid je postepeno postao široko priznat kao druga sunnijska akaidska škola pored eš'arijske.

Vehabijska kritika maturidijskog akaida

Suvremene vehabije i ''selefije'' vrlo su kritični prema nasljeđu imama el-Maturidija. Zašto? Jednostavno zbog toga što imaju averziju prema korištenju bilo koje racionalne misli u pitanjima vjere, vjerske spoznaje i prakse. One koji se pozivaju na imama el-Maturidija i prihvataju njegov akaid, savremeni vehabijski šejhovi i njihove pristalice smatraju, u najmanju ruku, inovatorima! Takav vehabijski stav suprotstvalja se konsenzusu (idžma') većine muslimana sunnija kroz historiju. Drugim riječima, takav stav je, zapravo, inovacija (bida')!

Naime, ehl-i Sunnet u akaidu čine zajedno i ehlu l-hadis (oni koji se drže prvotnog značenja kur'ansko-sunnetskih izraza), i eš'arije, i maturidije (koji neke kur'ansko-sunnetske izraze tumače alegorično). Prema tome, ovdje treba prestati bilo koja nepotrebna i neplodna polemika i rasprava, a intelektualne potencijale ummeta usmjeriti ka aktualnim pitanjima i potrebama. Posebno je zanimljiv narativ koji je dolazio izvan BiH na računa maturidija. Sad imamo situaciju da i unutar BiH i među nama samima postoje kritike i osporavanja, odnosno da se učenje imama el-Maturidija promatra kao sektaško. Bilo da iza toga stoji neznanje, predrasude, nerazumijevanje ili bilo šta drugo, takvu pogubnu tendenciju potrebno je energički odbaciti.

Maturidijski akaid u Bosni i Hercegovini

Jasno je da je misao imama el-Maturidija u srži naše muslimanske, bošnjačke tradicije na ovim prostorima. Svi naši vjeronaučni i mektepski udžbenici pisani su na temelju maturidijskog akaida. Dakle, bošnjačka djela u najranijim godinama svoga života učila su i uče da muslimani Bošnjaci pripadaju maturidijskoj školi u sferi vjerovanja (akaida), a hanefijskom mezhebu na polju djelovanja (fikha). Ovo dvoje je i ustavna kategorija Islamske zajednice BiH. U našim medresama izučavani su el-Maturidijevi komentatori. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci imamo pohranjene komentare Maturidijevih djela. Sve ovo, na svoj način, govori o našoj konekciji sa imamom el-Maturidijem. Svi učenjaci na našim prostorima od Hasana Kjafije, šejha Juje, Bejadi Zadea pa do Mehmeda Handžića, Huseina Đoze i Ahmeda Smajlovića, insisitirali su na maturidijskom akaidu. Izučavanje i prezentiranje učenja imama el-Maturidija danas je itekako potrebno budući da je ono korespodentno vremenu i prostoru u kojem živimo: ono nas može sačuvati od svih izazova jedne tradicionalističke kritike, s jedne strane, te nas zaštiti od pretjeranih modernističkih istupa i kritika, kao i od neislamskih ideja općenito, s druge strane. Potrebno je, dakle, da se iznova svestrano aktivira i aktualizira njegovo učenje, posebno u akaidu, ali i u usul-i fikhu i tefsiru, jer ono zaista sadrži mogućnost da se učini aktualnim.



Ostali prilozi:
» HADISI ZA ISPRAVNIM ŽIVOTOM
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 07. December 2019 13:15
» USPOSTAVLJENA ISLAMSKA ZAJEDNICA BOŠNJAKA U ITALIJI
Islamskazajednica.ba | 02. December 2019 14:08
» ČUVARI EMANETA VJERE I IDENTITETA
Mensud Alićušić | 21. November 2019 19:00
» LIK I DJELO IMAMA EL-MATURIDIJA
Prof. dr. Almir Fatić | 19. November 2019 16:23
» ANALIZA MEKTEBSKE NASTAVE NA TERITORIJI SJEVERNE AMERIKE
Hfz. mr. Muriz ef. Mešić | 11. November 2019 14:18
» UČIMO ZAJEDNO DOVO PROTIV BOLESTI BRIGE I TUGE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. October 2019 12:23
» KUPOVINA ZEMLJIŠTA I IZGRADNJA DŽAMIJE
Damir ef. Babajić | 24. October 2019 20:53
» ZAVRŠENO „IV MEĐUNARODNO TAKMIČENJE U HIFZU ČASNOG KUR'ANA“
Islamskazajednica.ba | 21. October 2019 15:40
» POČELA MEKTEPSKA NASTAVE U DŽEMATU HIDAJE
Damir ef. Babajić | 24. September 2019 19:56
» SABAH - SVJETIONIK VJERE I RASADNIK ZNANJA U DALEKOJ AMERICI
Faruk Bogućanin | 09. September 2019 13:18