Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


U povodu izaložbe “Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini 1882-2019.” koja je otvorena do 15. decembra 2019. god.
IZLOŽBA CJELOVITOG KONTINUITETA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 24. November 2019. 15:11:10


DR. MUSTAFA CERIĆ: Od posebne važnosti bi bilo da se kao nacija pozabavimo pitanjem zašto je Islamska zajednica na čelu sa reisu-l-ulemom bila glavna okosnica našeg ne samo vjerskog, već i nacionalnog, kulturnog i političkog bitisanja u Bosni i na Balkanu. Ova činjenica ima dvije strane - dobru i lošu. Lakše je govoriti o dobroj strani, jer nas to tješi da nije moglo drugačije. Mnogo teže je govoriti o lošoj strani zato što niko nije spreman preuzeti odgovornost za nedostatak naše bosanske nacionalne i državotvorne svijesti. Niti se je bošnjačka politička klasa niti se je bošnjačka intelektualna elita znala izboriti za svoje vrijeme i svoj prostor u okolnostima raspada univerzalnih država - osmanskog i ausrougarskog carstva, umjesto kojih su u Europi i na Balkanu nastale nacionalne države, zbog čega je Bosna bila i ostala najveća žrtva zato što su je susjedi nemilice krali i oduzimali joj pravo da jasno i snažno artukulira svoj vlastiti državno-nacionalni identitet. Umjesto toga sav teret čuvanja i održavanja vjerskog, nacionalnog, kulturnog i državnog tereta pao je na leđa hodža ili kurije na čelu sa reisu-l-ulemom.
Dragi moji,
Rizikujući da me neki optuže da sam ličan, imam potrebu da pohvalim Osmana Lavića, direktora Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu na ideji, organizaciji, realizaciji i demonstraciji izaložbe “Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini 1882-2019.”, povodom inauguracije Husejn ef. Kavazovića za drugi sedmogodišnji mandat reisu-l-uleme u Bošnjaka. Ne krijem da sam imao želju da se urade portreti bosanskih reisu-l-ulema za mog reisovog mandata, ali nisam imao snage da to realiziram, jer su mi govorili da bi se to moglo protumačiti kao lična promocija. Imam osjećaj da je direktor Biblioteke Osman Lavić imao želju, znanje i snagu da to uradi kao svoj lični dug bibliotekara, koji je svakodnevno s mrtvima, koji govore, jer kao što Muhamer ef. Omerdiće onomad reče: “Biblioteke su mjesta gdje mrtvi govore, a živi šute”.

Dakako, najbolji izbor da se povjeri po prvi puta u povijesti institucije reisu-l-uleme u Bošnjaka da uradi portrete svih četranaest reisu-l-ulema u Bošnjaka bio je tešanjski slikar Ahmed Hundur, koji je to uradio i rukom i srcem. Uspio je umjetnik Hundur portretirati i prvog reisu-l-ulemu Mustafu Hilmi ef. Hadžiomererovića (1882-1893) na temelju pisanog opisa Kadića u njegovoj hronici “Tarih-i enveri”, ali bez očiju zato što Kadić nije opisao oči reisu-l-uleme Hadžiomererovića. Ostale portrete umjetnik Hundur je uradio na temelju slika, koje je sam birao. Nevjerovatna je autentičnost Hundurovih portreta svih rahmetli reisu-l-ulema i dva živa. Nemam riječi kojom bi iskazao svoju zahvalanost tešanjskom umjetniku Ahmedu Hunduru osim da iskažem moju sreću i zadovoljstvo što u Bosni ima takvih slikara, takvih umjetnika i takvih skromnih i vrijednih Bošnjaka. Hvala Allahu Svevišnjem na darovima dobrih i plemenitih ljudi s kojima možemo dijeliti njihove talente.

Nemam ni riječi kojom bih iskazao moje zadovoljstvo što sam doživio da vidim ovu izložbu zato što mi je oduvjek falila ta cjelovita slika kontinuiteta i identiteta Islamske zajednice kroz instituciju reisu-l-uleme, gdje nasljednik ima pravo i obavezu učiti od svog prethodnika. Sjećam se jednog razgovora s rahmetli Alijom Izetbegovićem o jednom pitanju za koje je mislio da sam ga mogao bolje odraditi na što sam mu odgovorio: “Predsjedniče, nikad prije nisam bio reisu-l-ulema”. U stvari, niko me nije pripremao za tu časnu dužnost reisu-l-uleme, koja nije samo funkcija (wazīfa), već prije svega misija (risālah). Trebalo mi je mnogo vremena da to shvatim ili da me neko na to podsjeti. Nažalost, ni za jedno ni za drugo nije bilo ni vremana ni prostora od kiše granata, koje su padale po cijeloj Bosni te krvi i suza, koje su svima niz obraze tekle. Otuda je moj nasljednik reisu-l-ulema Husejn ef. Kavazović u izvjesnoj prednosti, jer ima i vremena i prostora da sagleda Islamsku zajednicu u Bošnjaka u njenom cjelovitom (kullī), a ne samo u njenom djelimičnom (džuzʼī) kontinuitetu i indentitetu. Jer, svijet ne počinje, već se nastavlja s nama ili bez nas! Sve je u kontinuitetu ovoga svijeta, kojeg Svevivišnji Allah održava vez umora i zamora!

Doista, moram kazati da onoliko koliko sam ponosan što smo nakon toliko hajrata Gazi Husrevbega dobili u ovom vremenu jedan od najvećih hajrat u njegovom haremu, a to je Gazi Husrevbegova biblioteka, koju je donirala država Katar - toliko sam ponosan što kao vjera, nacija i država imamo što pokazati svijetu, kao naš cjelovit vjerski, moralni, kulturni, umjetnički, politički i državni identitet, kao kontinuitet našeg pamćenja u instituciji reisu-l-uleme, kao oličinja naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kroz te likove reisu-l-ulema može se sagledati naša ukupna suvremena bosanska povijest, kao i naš odnos prema našoj drevnoj povijesti od Kulina bana pa do ovih naših dana.



Od posebne važnosti bi bilo da se kao nacija pozabavimo pitanjem zašto je Islamska zajednica na čelu sa reisu-l-ulemom bila glavna okosnica našeg ne samo vjerskog, već i nacionalnog, kulturnog i političkog bitisanja u Bosni i na Balkanu. Ova činjenica ima dvije strane - dobru i lošu. Lakše je govoriti o dobroj strani, jer nas to tješi da nije moglo drugačije. Mnogo teže je govoriti o lošoj strani zato što niko nije spreman preuzeti odgovornost za nedostatak naše bosanske nacionalne i državotvorne svijesti. Niti se je bošnjačka politička klasa niti se je bošnjačka intelektualna elita znala izboriti za svoje vrijeme i svoj prostor u okolnostima raspada univerzalnih država - osmanskog i ausrougarskog carstva, umjesto kojih su u Europi i na Balkanu nastale nacionalne države, zbog čega je Bosna bila i ostala najveća žrtva zato što su je susjedi nemilice krali i oduzimali joj pravo da jasno i snažno artukulira svoj vlastiti državno-nacionalni identitet. Umjesto toga sav teret čuvanja i održavanja vjerskog, nacionalnog, kulturnog i državnog tereta pao je na leđa hodža ili kurije na čelu sa reisu-l-ulemom.

Nažalost, mi nemamo nijednu ozbiljnu studiju o tome fenomenu, o fenomenu surogatske uloge Islamske zajednice, tj., ulema-i- medžlisa, kojeg je imenovao austrougarski kralj Franjo Josip I, koji je izvršio okupaciju i aneksiju Bosne 1878. i 1908. god. Nažalost, mi nemamo u svojim rukama ni tekst Menšure od Šejhu-l-islama iz Istanbula, dokument na kojeg se pozivamo, jer nismo imali vremena ni znanja da do tog teksta dođemo. Nadam se da će nekome od nas u budućnosti to poći za rukom - da pronađe u osmanskim arhivama u Turskoj taj dragocjeni dokumenat za našu duhovnu povijest.



Dakako, jako je važno da identitet kao kontinuitet našeg pamćenja bude prepoznat kroz instituciju reisu-l-uleme, ali to nije dovoljno za zrelost jedne nacije i države. Pored ove kontinuirane duhovne linije naše odbrane, moramo imati identitet u kontinuitetu našeg nacionalnog i državnog pamćenja, kao prepoznatljive linije nacionalne i državne odbrane. To još uvjek nemamo. Već, još uvjek imamo da bošnjačka politika uzima zalihe kako u nacionalnom tako i državnom identitetu od Islamske zajednice iako bi to trebalo biti obrnuto. Trebalo bi da Islamskoj zajednici budu na raspolaganju zalihe, tj., vakuf koji još uvjek nije restituiran. A svi bošnjački političari su to obećaval dok nisu uzeli od Islamske zajednice ono ili one, koji su njihovoj politici bili potrebni.

Nažalost, u nedostatku adekvatnih i efikasnih nacionalnih institucija te u nedorječenosti političkih organizacija i u neupućenosti i nedostupnosti državnim organima, Bošnjaci se još uvjek oslanjaju na Islamsku zajednicu, preciznije na ulogu institucije reisu-l-uleme, koja treba da pokreće ili zaustavlja, da otvara ili zatvara, da vodi ili odvraća procese, koji su korisni za naciju i državu, odnosno da štiti naciju i državu od procesa koji su po nju štetni.



Zato je važna prepoznatljivost institucije reisu-l-uleme i kao likova i kao ličnosti, koje simboliziraju i našu vjeru, i našu naciju i našu državu. Ali, to ne bi trebao biti vrhunac naših ambicija. Naše ambicije, kao nacije, države i vjere, moraju biti mnogo veće, a to je da politika bude u službi Islamske zajednice, a ne Islamska zajednica u službi politike.

Otuda je ova izložba “Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini 1882-2019.”, koja će biti otvorena u Gazi Husrevbegovoj do 15. decembra 2019. god., od prevelike važnosti da se na jednom mjestu vidi cjelovitost kontinuiteta naše bošnjačke duhovne prisutnosti u Bosni, prisutnosti koja obavezuje svakog muslimana Bošnjaka da razumije svoj vjerski, moralni, kulturni, nacionalni i državni identitet.

U to ime, još jednom sve čestitke direktoru Osmanu Laviću, kao i njegovim vrijednim saradnicima i saradnicama, koje su nas učinili ponosnim.
Neka ih Allah nagradi Svojm milošću!
Amin!

VRH



Ostali prilozi:
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
» OD BAHA DO SEVDAHA
Mensud Alićušić | 29. January 2024 13:38
Ostali prilozi istog autora:
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
05. February 2024 14:32
» APEL SAVJESTI
29. January 2024 20:45
» GAZA - HRONIKA DANA 100
14. January 2024 15:40
» OSTAVITE SREBRENICU NA MIRU
26. November 2023 16:06
» GLAS ZA BOSANSKU NEUTRALNOST
25. November 2023 12:44
» NEKA SVE VAŠE SVAĐE PRESTANU
20. November 2023 01:34
» NIČIJA NIJE DO ZORE GORJELA
12. November 2023 14:44
» WĀ ISLĀMĀ
24. October 2023 14:37
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif