Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Dr. Zijad BEĆIROVIĆ, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane
POLITIZACIJA KRIMINALA I KRIMINALIZACIJA POLITIKE
Autor: B.net
Objavljeno: 12. December 2019. 21:12:20
DR. ZAIJAD BEĆIROVIĆ: Suvereno je pravo svake države da odlučuje o ulasku u bilo koju asocijaciju ili savezništvo. Sjeverna Makedonija će po svemu sudeći u januaru 2020. postati 30-ta punopravna članica NATO-a. Bosna i Hercegovina samim Daytonskim sporazumom je opredijeljena ka euroatlantskim asocijacijama. To je kasnije formalizovano i odgovarajućim zakonskim aktima, da je strateški cilj BiH članstvo u EU i NATO.


Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović kazao je u intervjuu za ruski International Affairs da je ključan problem Balkana prisutna pojava „politizacija kriminala i kriminalizacija politike“.
Bećirović je u intervjuu između ostalog govorio o ulozi IFIMES-a, zatim evropskoj i NATO perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, politici i utjecaju Rusije na ovom prostoru...

„Mi smo jedini institut na svijetu, koji u svom imenu ima Bliski istok i Balkan. Utjecaj nije statična kategorija, za njega se morate boriti, a prije svega, tu je potreban ogroman rad cijelog kolektiva IFIMES-a. Mi se držimo izreke „društvene pozicije se ne poklanjaju nego osvajaju“, kazao je Bećirović o institutu na čijem je čelu.

Bećirović je istakao da je na Balkanu važno završiti aktivnosti na stabilizaciji Sjeverne Makedonije, potom rješavanje pitanja Kosova odnosno normalizacije odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine. Tek poslije toga dolazi na red Bosna i Hercegovina kao finale stabilizacije stanja i odnosa na Balkanu.

„U okviru ECOSOC/UN ključan problem država Bliskog istoka i Balkana je ekonomski oporavak odnosno održivi razvoj. Pored toga oba regiona opterećena su historijski ratnim zločinima i masovnim stradanjima. Potrebno je razvijati kulturu sjećanja, da se to više ne bi ponovilo, a istovremeno biti okrenuti budućnosti. To su veliki izazovi na koje je teško pronaći odgovarajuća rješenja, koja bi mogla biti implementirana zbog postojanja brojnih heterogenih aktera na političkoj sceni Bliskog istoka i Balkana, ali i ključnih međunarodnih igrača. Značajnu pažnju ćemo pokloniti perspektivama Evrope odnosno budućnosti EU. Kao što je poznato mi smo izdavači međunarodne naučne revije European Perspectives i želimo pozicionirati reviju na globalnom nivou. Vjerovatno je najveći izazov na Bliskom istoku i Balkanu je pronaći optimalan odnos između nacionalnog, vjerskog i modernog“, smatra Bećirović.

Bećirović je dodao da je ključan problem Balkana prisutna pojava „politizacija kriminala i kriminalizacija politike“.

„Stvoreno je visoko povjerenje između političkih i kriminalnih struktura, koje mora biti narušeno između njih, a ne putem vanjskog faktora. Kada se naruši to međusobno povjerenja moguće je očekivati ozbiljniju borbu protiv kriminala i korupcije. Zbog toga imamo „zarobljene države“ upravo od tih struktura. Proces oslobađanja „zarobljene države“ omogućit će napredak i procvat država Balkana. Dodatni problem je u tome da se radi o kriminalu, koji ima međunarodnu dimenziju“, istakao je direktor IFIMES-a.

U oktobru su lideri Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Slovenije potpisali Memorandum o razumijevanju koji podrazumijeva formiranje regionalne komande snaga za posebne zadatke. Na pitanje šta ove zemlje očekuju od Memoranduma, Bećirović je odgovorio:

„Radi se o fragmentiranju NATO-a. Kao što je fragmentirana EU gdje postoji više skupina kao npr. Višegradska grupa država. Unutar EU ali i u NATO-u sve države su formalno jednakopravne ali nisu jednakovrijedne. Kada bi bilo drugačije vjerovatno ne bi imali ovakve oblike fragmentacije“, odgovorio je Bećirović.

Kakve su šanse zemalja Balkana (prije svega Sjeverne Makedonije, BiH i Srbije) da se pridruže NATO-u?

„Suvereno je pravo svake države da odlučuje o ulasku u bilo koju asocijaciju ili savezništvo. Sjeverna Makedonija će po svemu sudeći u januaru 2020. postati 30-ta punopravna članica NATO-a. Bosna i Hercegovina samim Daytonskim sporazumom je opredijeljena ka euroatlantskim asocijacijama. To je kasnije formalizovano i odgovarajućim zakonskim aktima, da je strateški cilj BiH članstvo u EU i NATO. Srbija insistira na vojnoj neutralnosti. Međutim, vojna neutralnost ne može biti jednostrani akt jedne države. Osigurati vojnu neutralnost je mnogo kompleksnije i zahtjevnije ostvariti, a posebno u sadašnjim globalnim odnosima. Podsjetit ću, da je Srbija „teška srca“ posljednja ušla u tvorevinu južnoslavenskih naroda zvana Jugoslavija, a iz nje posljednja izašla. Analogija na prostorima Balkana ima važnu simboliku, možda i za NATO“, kaže Bećirović.

Bećirović smatra da je strateški cilj svih država Zapadnog Balkana članstvo u EU.

„Situacija u pogledu članstva u EU nije potpuno jasna. EU se suočava sa vlastitim problemima, mada pokušava da predstavi kao problem i/ili prijetnju 18 miliona ljudi koliko zajedno imaju države Zapadnog Balkana prema skoro 500 miliona stanovnika članova EU. To je dovelo do toga su pojedine države spremne u budućnosti možda i promijeniti svoju geopolitičku orijentaciju zbog oklijevanja EU da ih primi u svoje članstvo. Državama Zapadnog Balkana stalno se postavljaju novi uslovi. Mijenjaju se pravila tokom igre. U ovom trenutku značajan broj država članica EU ne bi mogao ispuniti većinu uslova, koji se traže od država Zapadnog Balkana. To je nepošteno i nepravedno prema tim državama. Historijska nepravda i greška EU učinjena je prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji kada im nedavno nije dodijeljen datum za početak pregovora sa EU“, kaže Bećirović.

On dodaje da bi ta greška mogla skupo koštati EU barem kada je u pitanju Zapadni Balkan.

„Rusija je važna zemlja i toga su svjesni i na Balkanu, koje uglavnom ima slavensko stanovništvo. Čini mi se, da Rusija kada (pre)naglašava pravoslavlje i pravoslavni identitet zanemaruju druge slavenske narod i države i time je njena javna diplomatija manje uspješna. Ruska federacija je jedna od naj multietničkih država na svijetu i svoja iskustva mogla bi prenijeti na države Balkana i da to bude jedan od oslonaca u vezama Rusije sa Balkanom. Vjersku komponentu, koja je važna u ovim društvima ne treba stavljati u fokus međudržavnih odnosa i građenje partnerskih odnosa među narodima, koji su poprilično heterogeni pa i u svjetonazorima. Graditi odnose na samo jednom svjetonazoru može biti pogubno za jednu politiku“, mišljenja je on.

Kada je u pitanju značaj i uloga Rusije na Balkanu, on smatra da Rusija ne smije preferirati pravoslavni element.

„Time sužava prostor svog djelovanja, čak i u okviru pravoslavnog stanovništva, jer mnogi religiju ne doživljavaju ili prakticiraju u doslovnom smislu nego više kao kulturološku ili porodičnu tradiciju i to ne može biti glavna odrednica identiteta pojedinca, posebno ne u 21.stoljeću. Rusija ima mnogo toga pokazati kao svoje pozitivne atribute, a koje ne pokazuje u dovoljnoj mjeri. Pobjeda nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu u kojem je poginulo preko 20 miliona Sovjeta, ipak, nije u fokusu, a antifašizam nam je sada potrebniji više nego ikada do sada. U organima instituta imamo iskusne pojedince, čiji su savjeti, preporuke, sugestije i mišljenja dragocjeni da ovaj svijet učinimo boljim i prosperitetnijim“, kazao je Bećirović.

Bećirović ističe da se očekuje da Rusija ponudi drugačiju politiku i javnu diplomatiju prema Balkanu.

„Sadašnja nije upućena prema svima. Ona je fragmentarna i zbog toga su i rezultati ruske politike na Balkanu fragmentarni. Moramo se bolje i više međusobno upoznati, tada će polako nestajati i prisutni strahovi. Također, IFIMES stoji otvoren za saradnju i unapređenju tih odnosa“, poručio je direktor IFIMES-a.

On je govorio i o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji je Srbija potpisala s Euroazijskom ekonomskom unijom 25. oktobra ove godine.

„Problem država Zapadnog Balkana pa tako i Srbije je u tome, da je većina država Zapadnog Balkana imala bolje ekonomske pokazatelje pred raspad SFR Jugoslavije nego sada. Tako je recimo Hrvatska, koja je članica EU i NATO. 1979.godine imala veći BDP nego 2015.godine. Za privredu Srbije to je važan sporazum, ali sa sadašnjim ekonomskim potencijalom moći će ga samo djelomično iskoristiti. Međutim, potpisani sporazum može biti podsticaj za razvoj srbijanske privrede“, istakao je Bećirović.

U aprilu 2012. u Nišu je otvoren Rusko-srbijanski humanitarni centar (RSHC). Na pitanje da li postoje neki planovi za otvaranje sličnih centara između Rusije i drugih balkanskih zemalja, Bećirović je odgovorio da države regiona imaju brojne probleme.

„Tu sasvim sigurno spadaju spašavanje, zaštita lica i imovine od elementarnih nepogoda i druga humanitarna pitanja. Odnos EU prema Rusiji uvođenjem sankcija doveo je i do razilaženja unutar same EU. Pojedine države poput Mađarske otvoreno su se suprotstavili politici službenog Brisela prema Moskvi. Na drugoj strani imamo pojedine države kao što su Hrvatska, koja svoje odnose razvija sa Rusijom obrnuto proporcionalno koliko je EU pogoršavala. Hrvatska je država, koja ima obalu dugu (bez otoka) iznosi 1.777 km, a sa otocima preko 6.000 km, brojne požare tokom turističke sezone i druge humanitarne izazove i prijetnje i jedan takav centar bio joj sasvim sigurno koristio. Prema ocjenama stručnjaka najpogodnija lokacija bio bi aerodrom Zemunik kod Zadra. Evropske sigurnosti sasvim sigurno nema bez Rusije na to upozoravaju stručnjaci“, zaključio je Zijad Bećirović, prenio je portal Vijesti.ba.



Ostali prilozi:
» KNJIŽEVNI ZLOČIN
Bošnjaci.Net | 09. August 2020 18:20
» TABLETE PROTIV KAŠLJA „BISOLVON“ ILI „BISOLEX“ LIJEČE KORONU
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 27. July 2020 14:03
» UZ SVOJ KRAJ I DRAGU DJECU NAJLJEPŠA JE NAGRADA
Božidar Proročić | 27. May 2020 20:55
Ostali prilozi istog autora: