U nedjelju, 16. februara u Velikoj sali JU "Centar za kulturu, sport i informisanje" u Buzimu, sa početkom 11 sati, biće odrzana komemoracija povodom preseljenja na ahiret rahmetli Nedžiba Vučelja, dok će dženaza i ukop biti obavljeni u 14:30 sati u Bužimu.



U samo predvečerje u petak, 14. februara t.g., nakon duže teške bolesti prestalo je da kuca plemenito srce nastavnika, novinara, pjesnika, književnika, fotografa Nedžiba Vučelja, koji je bio dugogodišnji suradnik web magazina Bošnjaci.Net iz New Yorka, u čijem izdavaštvu je štampana dvojezična bosansko-engleska monografija „MOJA UNA“ / „MY UNA“. Njegovim odlaskom sa ovog dunjaluka Bosna, Sandžak i Bošnjaci su izgubili jednu izuzetno značajnu ličnost.

Nedžib Vučelj je rođen 1955. godine u Moranima kod Tutina. Kao prosvjetni radnik radio je u Moranima, Delimeđu, Goraždu dok najduži period u viteškom gradiću Bužimu u kojem je uklesao najznačajniji dio svojeg životnog nastavničkog rada, kao i novinarstvu i književnosti, dok su mu Una i rodni Pešter, odnosno Bosna i Sandžak, bili inspiritivni polgon za najljepše stihove poezije, redke proze i prekrasne fotografije koje je bilježio objektivom. A stihovi i fotografije najbolje pokazuju vedrinu njegovog duha i osmjeha baš kako je opisao u „Dever dunja“:



Niti sam gurbet, niti pirala, niti zijanćer.
Hasul sam vala, plah, i tevećelija.
U takatu k’o pritka, i to žitka.
Varakam se od šejtana i jalijaša.
Ne brkam znavaoce i neznavaoce.
Havijezan sam k’o hutina, a ne k’o Huta,
i nije mi glava ko budžuk, već ko bruta.
Niko sa mnom ne tjera potprt, niti me šuta.
Na sedlenika u muslihune hodim.
Kad prousnem mudre, muslihunske,
pokarabasene u đerdek svodim.
E, moj dever dunjaluče,
bio sam i azgin, i sojan k’o luče,
al’ nikad janlaš niti baksuz, uvijek bez hile,
takvog me dunjalukom nosile vile.



Nedžib se novinarstvom bavi još od srednjoškolskih dana, a završio je BBC-ijevu i SOROŠ-evu školu novinarstva.
Bio je direktor Informativno-kulturnog centra u Bužimu u sklopu kojeg su Radio Bužim i Dom kulture, odakle se povlači 2002.godine i prihvata ulogu upravnika Doma kulture, kako bi imao više vremena za novinarstvo i književnost. Bio je i glavni i odgovorni urednik lista «Glas Bužima».



Kao novinar radio je za «Dnevni avaz», «Jutarnje novine», Radio Federacije BiH, RTV USK-a, list «Sabah» u SAD. Bio je suradnik mnogih časopisa za kulturu, među kojima su mu posebno važni «Most» iz Mostara i «Behar» iz Zagreba.
Nedžib Vučelj je dobitnik brojnih internacionalnih i domaćih nagrada za najbolju fotografiju, prozu i poeziju.
Objavio je zbirke poezije «Njedra puna zavičaja» i «Kovacnica», kao i zbirke pripovjedaka «Zulfov kamen» i «Obraz»...

Zastupljen je u «Antologiji sandžačke poezije», «Antologiji krajiške poezije», zagrebačkoj antologiji u izdanju «Preporoda» Hrvatske, «Pod beharom moje janje spava». Objavljivani su mu radovi u više zajedničkih zbirki poezije i proze, među kojima izdvaja zbirku poezije «Sa pešterskih istočnika». Svoje književne radove objavljivao je u mnogim listovima i časopisima.

Bio je član Društva pisaca BiH

Bavio se umjetničkom i dokumentarnom fotografijom i imao je niz samostalnih i zajedničkih izložbi u više gradova i država: BiH, Hrvatska, Njemačka, Luksemburg, Francuska, SAD…. rodni Sandžak...
Fotografije su mu objavljivane širom svijeta u mnogim časopisima, a zastupljen su na internetu na brojnim galerijama fotografija.



Osnivač je bužimske likovne kolonije «Kestenijada», te organizator mnogih tribina, okruglih stolova, te drugih intelektualnih i kulturnih aktivnosti, a bavi se i književnom i likovnom kritikom.
Za Bošnjaci.Net je pratio manifestaciju Dani viteške 505. Bužimske brigade.

Književni radovi prevođeni su mu i objavljivani na slovenskom, turskom i engleskom jeziku.
U godinama poznanstva, zajedničkog rada i iskrenog prijateljstva sa potpisnikom ovih redova, izražavao je želju kada doputujem u Bosnu da ga obavezno zijaretim u Bužimu. I tako pred kretanje ka Bosni, zamolio me i zadužio da obavezno pođem do njega. Obećao sam i održao sam obećanje. Sa porodicom zijaretio sam ga u njegovom toplom domu gdje nas dočekao sa njegovom hanumom, kćerkom i sinom Edinom koji je vrsni sportista i svjetski prvak u Taekwondou.

Nedžib, iako vidno slabijeg zdravstvenog stanja, želja mu je bila da nas u jednom điru provede do turbeta rah. Izeta Nanića, legendarnog komandanta 505. Viteške bužimske brigade, zatim do Muzeja 505., te do najstarije Drvene džamije.

Dragi Nedžibe, neka tvoja dobra djela, napisane knjige i fotografije sa kojima si obilježio životni vijek budu prevaga za ulazak u džennetska prostranstva. Porodici veliki sabur.

Dženaza će biti obavljena u nedjelju, 16. februara u 14:30 sati na mezarju "Bajrići" u Bužimu.