Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
BIH ĆE BITI EFIKASNA DRŽAVA, ČLANICA EU-A I NATO SAVEZA
Autor: AA
Objavljeno: 27. February 2020. 13:02:23

DŽAFEROVIĆ: BiH je uvijek bila snažna i ja sam potpuno ubijeđen da će ona u budućnosti biti moderna, efikasna država, članica Evropske unije, NATO saveza, država u kojoj će svi ljudi i narodi biti ravnopravni, bez obzira na kojem dijelu BiH živjeli.


Bosna i Hercegovina je uvijek bila snažna država i ja sam potpuno ubijeđen da će ona u budućnosti biti moderna, efikasna država, članica Evropske unije (EU), NATO saveza, država u kojoj će svi ljudi i narodi biti ravnopravni, bez obzira u kojem dijelu BiH živjeli, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

"Bosna i Hercegovina je odbranjena i sačuvana, a 1995. godine zaključen je Dejtonski mirovni sporazum. Rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, kazao je tada da to nije pravedan mir, ali je bolji od nastavka rata i da se u svijetu kakav jeste i u okolnostima kakve jesu, bolji mir nije mogao postići", kazao je Džaferović.

On je mišljenja da i danas, 25 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH živi sadržaj te dvije rečenice koje je izgovorio Alija Izetbegović kada je parafirao Dejtonski mirovni sporazum.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA), član Predsjedništva govorio je o 1. martu, Danu nezavisnosti BiH, aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, ali i šta je potrebno uraditi da bi ona funkcionisala na najbolji način.

Od održavanja referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, na kojem je od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, 99,44 posto glasalo za nezavisnost, prošlo je 28 godina.

Referendumsko pitanje je glasilo: "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?".

Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipolgodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović podsjetio je na događaje koji su obilježili ta dva datuma, jako bitna za historiju BiH.

On smatra da je, kada se raspadala Jugoslavija i kada se vidjelo da se zapravo pokušavaju napraviti velike države, kao tzv. velika Srbija, a nakon toga i "velika Hrvatska", BiH odabrala jedini ispravan i normalan put - odabrala je put slobode, a odbacila je put ropstva, kako je kazao, jer ostanak BiH u nekim velikodržavnim projektima je ustvari ropstvo za BiH.

Džaferović je u vrijeme održavanja referenduma o nezavisnosti BiH bio sudija Višeg suda u Zenici.

Glas za slobodu

"Sa velikom zabrinutošću posmatrao sam tok događaja, imajući u vidu stalne prijetnje koje su se nadvijale nad BiH. Vidjeli su se ti tamni oblaci nad BiH, svako ko je htio, mogao je to da vidi. Dijelio sam uvjerenje onih koji su smatrali da BiH mora da ima svoj samostalan put i jedva sam dočekao dan da izađem na glasanje i glasam na referendumu za samostalnu BiH, državu ravnopravnih naroda i građana. To je bila ispravna odluka. Sjećam se da sam nakon tog glasanja imao neko unutrašnje olakšanje. Taj svoj glas za nezavisnu BiH doživljavao sam kao glas za slobodu", prisjetio se Džaferović.

Nažalost, nakon toga uslijedila je agresija na BiH i to upravo agresija onih snaga koje su željele da podijele, rasparčaju i unište BiH i bošnjački narod, prije svega, u BiH i sve bh. patriote, ljude koji vole BiH i osjećaju BiH svojom državom.

"Uslijedila je, naravno, i časna i herojska odbrana BiH. BiH je odbranjena, sačuvana, zaključen je Dejtonski mirovni sporazum, za kojeg je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović kazao da to nije pravedan mir, ali je bolji od nastavka rata. U svijetu kakav jeste i u okolnostima kakve jesu, bolji mir se nije mogao postići", podsjetio je Džaferović.

Mišljenja je da i danas, 25 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH živi sadržaj te dvije rečenice koje je izgovorio Alija Izetbrgović kada je parafirao Dejtonski mirovni sporazum.

"Uslijedio je postdejtonski razvoj BiH, uspostavljena je i entitetska struktura BiH, sloboda kretanja robe, kapitala, ljudi i usluga kroz cijelu BiH kao da nema nikakvih unutrašnjih linija."

Postdejtonski razvoj BiH kojeg, kako je kazao član Predsjedništva BiH, možemo podijeliti u nekoliko faza.

"Dvije su osnovne faze postdejtonskog razvoja BiH i vezane su za ulogu međunarodne zajednice u procesima u našoj zemlji. Jedna je od Dejtona pa to 2006. godine kada je međunarodna zajednica izvršavala svoje obaveze koje ima prema BiH, posebno u civilnom aspektu. Pomagala je institucijama BiH. U tom periodu, BiH je značajno izgrađena kao moderna i efikasna država, ali ne dovoljno i ne onoliko koliko je potrebno da bi mogla da funkcioniše bez bojkota i blokada i bez prisustva međunarodne zajednice", rekao je Džaferović.

Kako je kazao, ta faza je okončana, nažalost, propašću Aprilskog paketa ustavnih reformi, koji je trebao da zaokruži tu cijelu fazu razvoja BiH i mišljenja je da tada počinje druga faza, koja je vezana za slabiju ulogu međunarodne zajednice.

Slabljenje uloge međunarodne zajednice

"Od 2006. godine pa do danas uloga međunarodne zajednice u procesima u BiH je stalno blijedila. Danas smo došli do situacije da Ured visokog predstavnika uopće više ne reaguje svojim odlukama na stanje u BiH i to je nešto što je suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu", pojasnio je Džaferović.

Smatra da je slabljenje uloge međunarodne zajednice u BiH, osim što se BiH nije izgrađivala onako kako je trebala, bio i loš signal.

"Bio je to signal za antibosanske snage koje su digle glavu i ponovo na scenu pokušavaju da stave one politike iz '90-ih godina koje su htjele da razbiju BiH. Sada to pokušavaju da urade mirodopskim sredstvima. Dakle, neće uspjeti te sile. Nisu uspjeli mnogo jači igrači. Nisu uspjeli kada su te sile bile mnogo snažnije, a BiH mnogo slabija. Neće ni danas kada je BiH mnogo snažnija, a te sile mnogo slabije", izjavio je Džaferović.

Prema njegovim riječima, i danas je na sceni pokušaj da se realizuju te politike koje se ni ratnim sredstvima nisu mogle realizovati.

"Naravno, mi ćemo odoliti svemu tome, BiH je uvijek bila snažna i ja sam potpuno ubijeđen da će ona u budućnosti biti moderna, efikasna država, članica Evropske unije, NATO saveza, država u kojoj će svi ljudi i narodi biti ravnopravni, bez obzira na kojem dijelu BiH živjeli. Kada će on biti realizovan, teško je u ovom trenutku kazati, ali ovo je moja poruka tim destabilizirajućim retrogradnim snagama da što prije odustanu od svojih retrogradnih ciljeva na štetu BiH, to ćemo prije doći do ovog cilja koji je u interesu svih nas, pa i onih koji zastupaju te retrogradne ideje", poručio je Džaferović.

Optimističan je da će BiH na kraju doći do svog cilja, ali nije zadovoljan gdje je BiH danas.

Odlazak mladih iz BiH

"Naravno da nisam. Sve bi moglo da ide brže i bolje. Postupci retrogradnih snaga su iracionalni, jer ne mogu uspjeti i zato je to najobičniji gubitak vremena za sve nas. BiH neće nauditi, ali ćemo potrošiti dragocjeno vrijeme. Za to vrijeme ljudi odlaze iz BiH, odlaze ne samo oni koji nemaju posla nego i oni koji ne mogu više da podnose neuređen sistem, proizvodnju tenzija unutar BiH", istakao je Džaferović.

Potcrtao je da kriza u BiH jeste ozbiljna i to je, prije svega, signal za međunarodnu zajednicu i probosanske političke snage u BiH i signal za institucije BiH.

"Signal za BiH da konačno počnu da rade svoj posao. Moraju da izvrše svoju ulogu i pomognu BiH da se uspostavi kao funkcionalna i efikasna država koja može da funkcioniše bez bojkota i blokade. To je njihova obaveza. Ovo je signal za institucije BiH koje su dijelom zahvaćene virusom ovih retrogradnih politika i ne izvršavaju svoje obaveze na način kako bi trebalo da izvršavaju", izjavio je Džaferović.

Smatra da "ovo što danas imamo na sceni su tipična krivična djela" i da treba "da reaguje Tužilaštvo BiH i agencije za sprovođenje zakona".

"Nema reda i nije moguće uspostaviti sistem odgovornosti ukoliko se ne budu sankcionisali oni koji proizvode haos u zemlji. To je najjeftinija, najjednostavnija varijanta, sve ostalo je put u nepoznato, put u destabilizaciju, put u eskalaciju jednog lošeg stanja i to će biti odgovornost domaćih institucija koje nisu reagovale na pravi način na ovu situaciju", poručio je član Predsjedništva BiH.

Mišljenja je da je ovo signal i svim probosanskim snagama koje su odbranile BiH u vremenu agresije i koje nikada neće dozvoliti da se BiH uruši, da BiH bude dovedena u opasnost.

Džaferović smatra da se u uspostavljanju reda u zemlji treba krenuti od državnog pravosuđa - Tužilaštva BiH.

"Ako neko kaže da neće da provodi odluku Ustavnog suda BiH, da zabranjuje da se sprovodi ta odluka, onda je učinio krivično djelo. Najnormalnija je stvar da taj neko bude pozvan od strane agencija za sprovođenje zakona, tužilaštva i bude predat na sud. Tužilaštvo BiH, generalno, državno pravosuđe je jako važan faktor u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", pojasnio je.

Odluke Ustavnog suda su konačne

Smatra da bi odgovor probosanskih stranaka u FBiH i BiH na nezadovoljstvo iz Republike Srpske zbog odluke Ustavnog suda koji je proglasio da entitetski Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije u skladu sa Ustavom BiH, trebalo biti insistiranje na sprovođenju Ustava i zakona i ne popuštati.

"Svako popuštanje u ovoj situaciji je ustvari postupak na štetu BiH. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i moraju se sprovoditi. Strane sudije u Ustavnom sudu su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije moguće isključiti strane sudije iz Ustavnog suda BiH, a ostaviti sve ostalo isto u Ustavu BiH i ostaviti BiH bez mehanizama zaštite. Možemo razgovarati kada prestanu blokade, ucjene, kada bude spremnosti da se promijeni Ustav i da se BiH omogući zaštita od ovakvih situacija i da onda razgovaramo o odlasku stranih sudija", rekao je Džaferović.

Također, prema njegovim riječima, treba da se traži od institucija BiH, koje su dužne da štite ustavni poredak BiH, da rade svoj posao.

Komentarisao je i nedavni sastanak u Istočnom Sarajevu, koji je organizovao predsjednik SNSD i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a na koji su došli brojni državni službenici koji bi po zakonu i prirodi posla koji obavljaju trebali biti nepristrasni u svome radu, oslobođeni stranačkog i političkog utjecaja.

Sramotno da oni koje plaća država učestvuju u sastancima o blokadi države

"To je, prije svega, sramotno, a onda je i nezakonito. Sramotno je da ljudi koji primaju platu od države, odlaze na sastanak koji je organizovan s ciljem razmatranja mogućnosti blokiranja te iste države. Svi oni koji su učestvovali na tom sastanku treba da podliježu odgovornosti. I opet je sada na potezu taj institucionalan mehanizam BiH. Sramno je da se tamo pojavi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i predsjednik Izborne komisije koji donose tako značajne odluke. Oni nisu politički imenovani, oni treba da budu izvan svake politike, ideologije i moraju da budu isključivo na strani Ustava i zakona", rekao je član Predsjedništva BiH.

Dotakao se i revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma navodeći da je BiH najvažnija dosljedna primjena ovog sporazuma.

"Potpuna i bezrezervna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada kažem Dejtonski mirovni sporazum onda ne mislim samo na 11 aneksa i opći okvirni sporazum na mir u BiH, nego na sve ono što je proisteklo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prije toga, mislim na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja je dio Dejtona. Mislim na odluke Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, nekoliko stotina zakona koje smo donijeli do sada...", pojasnio je Džaferović.

Smatra da je najveći problem Dejtonskog mirovnog sporazuma opstrukcija u njegovom sprovođenju.

"Aneks 7 uopće nije implementiran, dakle povratak. Do 2000. godine postojale su političke, sigurnosne i ekonomske zapreke za održiv povratak. Ogroman broj ljudi je odlučio da se ne vrati za tih četiri, pet godina i ostali su tamo gdje jesu. Da je Aneks 7 sproveden do kraja, danas entitetsko glasanje u državnom Parlamentu ne bi bilo etničko glasanje i bilo bi mnogo manje bitno i važno nego što je danas", pojasnio je član Predsjedništva BiH.

Kako je kazao, BiH u ovom trenutku ne treba nikakvo zagovaranje nekih novih dejtona ili bilo čega drugog nego treba dostojna primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma. A to je, istakao je Džaferović, poštivanje države BiH od strane svih, entiteti u BiH postoje, ali nisu etnički ekskluziviteti nikoga u ovoj zemlji.

"Republika Srpska nije etnički ekskluzivitet srpskog naroda. Ona je jednako i bošnjačka i hrvatska i svih drugih. Isto tako i Federacija BiH. Osigurati ravnopravnost svih ljudi na cijeloj teritoriji BiH. Odnositi se prema istini onako kako treba da se odnosimo prema istini o događajima u prošlosti", rekao je Džaferović.

Poštovati istinu i žrtve

Prije nego što je došao na funckiju člana Predsjedništva BiH, Džaferović je bio i dugogodišnji parlamentarac. Iz te perspektive, dotakao se i zakona o zabrani negiranja genocida kojeg do sada nijedan saziv Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio.

Član Predsjedništva je mišljenja da zakon nije usvojen zbog retrogradnih političkih snaga koje ne poštuju odluke međunarodnih sudova, ne poštuju istinu, koje pokušavaju da zatamne tu istinu, koje pokušavaju da izjednače strane...

"Zbog toga nema zakona o zabrani negiranja genocida u parlamentarnoj skupštini BiH. Zbog toga postoji to anticivilizacijsko ponašanje, vrijeđati žrtve i ne priznavati genocid koji je utvrdio međunarodni sud. I to neće moći izdržati dugo. I to je stvar koja će se morati promijeniti, jer odnos prema prošlosti i istini mora biti takav da poštujete žrtve i istinu. Kod nas se u BiH otišlo korak dalje. Ne samo da se negira genocid, nego se veličaju izvršioci, dodjeljuju im se priznanja. To nema budućnosti", naglasio je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH dosadašnju saradnju Bosne i Hercegovine sa Republikom Turskom ocijenio je izvanrednom.

"Mi zaista imamo prijateljske, bratske odnose. Republika Turska je veliki prijatelj BiH. Rijetki su prijatelji koji vam tako zdušno pomažu, a od vas ne traže ništa. Republika Turska je takav prijatelj. Republika Turska poštuje evropski put BiH, NATO put, poštuje sve nas u BiH, neovisno na etničku, vjersku, političku ili bilo kakvu drugu pripadnost", rekao je Džaferović.

Erdogan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu

Zahvalan je Turskoj što ima takav odnos prema BiH. S obzirom na trilateralne sastanke Turska - Srbija - BiH koji su se održavali i bit će nastavljeni, i na česte posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana zemljama regije, njegovu ulogu u našoj regiji ocijenio je stabilizirajućom.

"Njegova uloga je vrlo značajna. Predsjednik Erdogan igra stabilizirajuću ulogu u području cijelog Zapadnog Balkana. Republika Turska i Erdogan su stabilizirajući faktor u regionu i to je za nas jako bitna i važna uloga", pojasnio je Džaferović.

Nedavno je državnom ministru prometa i komunikacija BiH iz Turske prenijeta poruka o tome kako predsjednik te zemlje Recep Tayyip Erdogan želi da se autoput Sarajevo - Beograd izgradi što prije na dobrobit obje zemlje i svih koji u njima žive. Srbija je potpisala određene ugovore i neki od radova su već počeli, međutim, u BiH još uvijek nema naznaka o nekim konkretnim pomacima.

"Mi trpimo štete, ne samo kada je u pitanju izgradnja autoputa, nego i realizacija Ugovora o slobodnoj trgovini. Mi smo sa Republikom Turskom zaključili Ugovor o slobodnoj trgovini gdje smo dobili režim kojeg nije dobila nijedna druga država. I to je dokaz prijateljstva i odnosa Turske i predsjednika Erdogana prema BiH. Do nas je u BiH što te mogućnosti nismo do sada, u protekloj godini, iskoristili na najbolji mogući način. Mi smo u maju zaključili te sporazume u Ankari", poručio je Džaferović.

U maju je zaključen i Memorandum o izgradnji autoputa Sarajevo - Beograd, a član Predsjedništva BiH ima informaciju da je Vijeće ministara BiH već pripremilo neki tekst.

Traže, kako je kazao, od institucija BiH, prvenstveno Vijeća ministara BiH, da što prije urade sve što je potrebno kako bi ti projekti počeli da se realizuju.

"Tražit ćemo od naših institucija da rade svoj posao. To treba da rade, a ne da blokiraju institucije, jer to je u interesu i Srba i Bošnjaka i Hrvata i ostalih, i Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta", dodao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. (Vesna Bešić)



Ostali prilozi:
» UZ SVOJ KRAJ I DRAGU DJECU NAJLJEPŠA JE NAGRADA
Božidar Proročić | 27. May 2020 20:55
» PRETRPJELI SMO MNOGO GORE I TEŽE STVARI
Fena | 01. April 2020 18:51
Ostali prilozi istog autora: