Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Pisana rijec

Komentar o konkursu ICC Behar
NAGRADA „NEDŽIB VUČELJ“ ZA NAJBOLJU FOTOGRAFIJU DŽAMIJA
Autor: B.net
Objavljeno: 06. March 2020. 18:03:16


Napisati kritiku za fotografske radove ponekad je lakše ako se radi o jednom fotografu, autoru koji je postavio samostalnu izložbu fotografija na određenu temu ili se predstavio sa svojim dugogodišnjim stvaralaštvom, gdje je izabrao svoje najbolje fotografije. Ali kada fotografi šalju po jednu, ili nekoliko fotografija na zadati konkurs, onda je to zahtjeva drugačiji ugao posmatranja i ocjenjivanja fotografija koje se jedna po jedna dodvoravaju vašem oku. Neke fotografije svojom porukom i estetikom privuku više pažnje, neke malo manje, a ima i takvih koje kriju magiju zaustavljenog trenutka pa vas tako zaintrigiraju.
Teoretski, kroz simbiozu umjetničke vizije, jednog sretnog trenutka gdje se poigravaju svijetla i sijene, uz adekvatan izbor objektiva se to sve posmatra i kreira kompozicija, i onda jednim klikom se zaustavlja i vrijeme i proctor, a čitavim tim processom upravlja oko fotografa. Zvuči komplikovano pa ako pokušamo da pojednostavimo process, možemo reći da je u osnovi fotograf koristi sliku da ispriča priču, onako kao što pisac koji koristi riječi da oslika svoju priču.
Kada je riječ o ovom konkursu na zadatu temu džamija, onda se takvi fotografski radovi analiziraju sa zadatkom, sa tematske strane, kakav je sadržaj, prizor, estetika, kompozicija i šta je to privuklo fotografa da uslika na taj način. Tako su četiri nagrade na ovom konkursu dodijeljene fotografijama koje su plijenile svijetlom, kompozicijom, ili samim mjestom gdje su nastale i momentom koje su zabilježile.
Treba reći i par riječi o ovoj temi i pozivu fotografa da pošalju svoje radove koji prikazuju džamije gdje se okupljaju Bošnjaci i znatiželjni posjetioci. To je velika tema! Džamije, a time i sam Islam su danas udarne vijesti u medijima, i zauzimaju puno prostora na svim medijima i televiziji širom svieta. Tema postaje aktualnija mada iz dana u dan, nažalost, često po lošim konotacijama i namjerama, i to zabrinjava. Iz minute u minutu se spominju vijesti vezane za islam uz priče o raznim ratnim dešavanja Upravo radi toga ova tema o džamijama i islamu zaslužuje puno veću pozornost umjetnika, fotografa, filmadžija i pisaca, haman srazmjerno pažnjom i količini vijesti o islamu iz svijeta.
Na filmskim festivalima ove godine 2020. u Rotterdamu i u Berlinu bilo je snažnih filmova koji obrađuju upravo teme o ljudima koji žive u islamu. Sudeći po tome, profesionalni fotografi malo kaskaju za kolegama iz filma. Zato jedan ovakav konkurs može, i treba, da izraste u veću manifestaciju i ohrabri fotografe kako profesionalce, tako i amatere, i putnike da prave i objavljuju značajne fotografske radove na ovu temu džamija kao materijalnim spomenicima islama.
U toku agresije na Bosnu od 1992-1995, strani i domaći fotografi su napravili historijske snimke. Sjećam se jedne fotografije koju je napravio Danilo Krstanović, na kojoj je uslikao čovjeka kako pada na sedždu pored srušene džamije i oborene munare, i to tako kao da je i minaret pao na sedždu zajedno sa vjernikom. Sjećam se i fotografije iz Bužima, na kojoj hodža uči ezan tako što se popeo na džamijsku kupolu koja je pala na zemlju. Sve te fotografije imaju posebnu vrijednost i zaista bi ih trebalo izdvojiti ili sakupiti u jednu veliku monografiju o Bosni, koliko god to bilo komplikovano ili skupo. Takve fotografije ukazuju na ljude Bosne, na Kur'an, islam, na vrijeme otpora agresiji. Ne zaboravimo da jedna fotografija može imati snagu od milion riječi.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini možda ne pridaje dovoljnu važnost filmu i fotografiji. Takav odnos treba popravljati ne samo radi toga što je fotografski aparat ovom svijetu donio upravo islamski učenjak Al Hajtam prije deset vjekova, nego i radi toga što muslimani moraju stalno napredovati kroz učenje. Riječ "ikre - uči" je prva riječ spuštena vjernicima od njihovog Gospodara. Danas bi je morali više koristiti i svima reći učite ljudi više o medijima, internetu, filmu i fotografiji. Živimo u velikom iskušenju ogoljavanja istine i dunjaluka putem mas medijia gdje nevjerovatnom brzinom posmatramo ili dobijamo poruke, fotografije, video isječke. Kur'anski ajeti koji su objavljeni u doba kada su se vijesti iz mjesta u mjesto slale sa kamilama, ili golubovima pismonošama. Danas se to radi slanjem elektronskog signala jednim običnim klikom na mobitelu ili kompjuteru. Kao rezultat te lakoće, danas imamo pravu najezdu fotografija i prašumu video snimaka o svemu i svačemu. Zato je dobro sugerisati teme koje vrijede, i zato treba raditi ovakve konkurse fotografija, selektirati radove, ukazivati na snagu fotografije, poučavati mlade o tome, ali i učiti od mladih. Nadamo se da će ovakva aktivnost ICC Behar otvoriti vrata daljeg angažovanja Islamske Zajednice Bosne i Hercegovine u kategoriji fotografije i filma.

Fotografiju nikada nisam gledao kao komercijalnu šansu za zaradu ili informativnu bombu koja prodaje novine i slično. Za mene je fotografija način posmatranja dunjaluka oko čovjeka, bilježenje trenutaka kojima se vjeruje. Fotografijom nedvosmisleno ukazujemo na ljepotu, na dobrotu, ali i na zlo ili zulum. Bilo je u Bosni više genocida, ali ovaj zadnji ima najviše fotografija i video zapisa koji su uz izjave preživjelih svjedoka doprinijeli da međunarodni sud u Hagu donese presudu za genocid. Tolika je vrijednost fotografije i filma. I zato treba te historijske snimke, fotografije, video zapise svjedoka cijeniti i čuvati jer su dio Bosne, danasnje ali i buduce, a i treba danas ohrabrivati ljude da se bave fotgrafijom kako bi i oni mogli svjedočiti o vremenu u kojem žive.

ICC Beharov konkurs ukazuje o potencijalu ovakve aktivnosti sakupljanja fotografskih radova. Sama ideja da džamija bude tema, a džamija i islam su danas svjetska tema, je dovoljan razlog da se ovoj fotografskoj temi pristupi još dublje, profesionalnije i organizaciono ozbiljnije. Volio bih kad bi ovaj naum oko konkursa prerastao u jednu veliku internacionalnu smotru fotografije koja bi pomogla ljudima da shvate islam u pravom svijetlu. Takva fotografska djela bi se mogli postavljati u muzejima i galerijama svijeta, za sve ljude sa svih kontinenata. Možda je ovaj ICC Behar konkurs za fotografiju mali korak ka tome cilju, ali je sigurno značajan i treba ga pozdraviti i podržati kako bi se nastavio. Posebno je lijepo da je ovogodišnja nagrada nazvana po našem Nedžidu Vučelju koji je skoro preselio u Bužimu, a koji nas je zadužio svojim neumornim radom upravo na polju medija.

Četiri rada koje izdvajamo od 41 prispjelih fotografija su:

1. nagrada, plaketa “Nedžib Vučelj” uz US $300:
- Drvena Džamija. Fotograf: Samir Zahirović, Tuzla, BiH




Dvije druge nagrade, plaketa “Nedžib Vučelj” uz US $200.

2.1 Šarena Džamija u Travniku. Fotograf: Almedin Mehonjić, Sarajevo, BiH



- 2.2 Predvorije džamija u Hataju. Fotograf: Mehmet Nejat Akar, Ankara, Turska



Treća nagrada, plaketa “Nedžib Vučelj” uz US $100:

- Dvije džamije u Plavu. Fotograf: Mirza Župljanin, Novi Pazar, Sandžak



Predsjednik žirija za fotografiju
Šahin Šišić

Mart 4, 2020



Šesti literarni Natječaj ICC Behar 2020, za priču, sliku: Nagrade "Isnam Taljić" i "Nedžib Vučelj"

OBRAZLOŽENJE DODJELE NAGRADA ŽIRIJA LITERARNOG KONKURSA ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”
Piše: Ibrahim Osmanbašić
Na Šestom literarnom konkursu za nagradu „Isnam Taljić“ u kategorijama kratka priče, poezija i esej na konkurs je stiglo 55 radova na Bosanskom jeziku i to: a) Kratka priča, 28 radova; b) Poezija, 15 radova; c) Esej, 10 radova.

Žiri je radio u sastavu:
1. Ibrahim Osmanbašić, Sarajevo, BiH – predsjednik žirija
2. Nadija Rebronja, Ph.D. / Novi Pazar, Sandžak, Srbija – član
3. Mehmed Meša Pargan, Ma. / Tuzla, BiH – član
4. Prof. Edip ef. Makić / Grand Rapids, Michigan, SAD – član
Žiri je razmotrio sve pristigle radove i odlučio da se za dodjelu nagrade isključivo uzmu u obzir radovi pistigli u kategoriji “kratka priča” a da ove godine nema radovi iz druge dvije kategorije koji ulaze u katgoriju za nagradu.

Odluka žirija o izboru najuspješnijih radova za Šesti literarni konkursa i dodjelu nagrade „Isnam Taljić“ donesena je jednoglasno i glasi:

Prva nagrada (plaketa uz US $1.000):
I) „Šehidski emanet“, MIRNA SMAJIĆ / Zenica, BiH

Druga nagrada (plaketa uz US $700) – djele dva rada:
II/1) „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“, MUBINA SALKIĆ / Zenica, BiH
II/2) „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvjek“, SAFET BERBIĆ / Banovići, BiH

Treća nagrada (plaketa uz US $500) – djele dva rada:
III/1) „Drina u venama“, AMELA ISANOVIĆ / Gothenburg, Švedska
III/2) „U snovidu jedne dove“, KEMAL LJEVAKOVIĆ, Tešanj, BiH

OBRAZLOŽENJE NAGRADA ŽIRIJA:


Prva nagrada (plaketa ($1.000):
„Šehidski emanet“,
MIRNA SMAJIĆ

Elegična intonacija priče „Šehidski emanet“ i poenta koja budi bošnjački ponos pri sjećanju na žrtve brutalne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ostavlja snažan opći dojam koji u najvećoj mjeri oslikava ciljeve koje je ispred sebe postavio ŠESTI LITERARNI KONKURS ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”, te je opredjelio žiri da je proglasi pobjedničkim radom.
Tema priče je, nažalost, veoma rasprostranjeno ratno i postratno iskustvo bošnjačke djece jer su mnogi očevi postali šehidi tokom neravnopravne, ali herojske borbe protiv daleko naoružanijeg neprijatelja koji je na najsvirepiji način uništavao sve pred sobom – ne libeći se da počini i zločine čije posljedice i nakon skoro tri decenije vidimo i duboko osjećamo. U priči je opisano potresno iskustvo ostanka bez babe iz perspektive djeteta koje se bori sa teškom traumom i emotivnim hendikepom. Očeva briga, toplina i ljubav nije moguće da se nadoknadi na bilo koji način, a o čemu priča „Šehidski emanet“ govori kroz neposredno iskustvo djevojčice koja na sve načine pokušava izbjeći suočenje sa istinom. U momentu kada više nije moguće samozavaravanje djevojčica u trenutku spoznaje da njen babo nikada neće doći iz njenih snova – a ona odjedno sazrijeva, raspada se dječiji svijet, te postaje zavjetovana osoba kojoj je životni cilj da svojim uspjehom osvjetla obraz svoga voljenog babe, koji se herojski žrtvovao za njenu budućnost, tako što će nastaviti očevo islamsko opredjeljenje a simbolčno odbaciti druga koja su se se nudila ali su završila ražočarenjem. Spoznaja da Deda Mraz nije babo, u prvom momentu zaboli, ali nakon toga ta spoznaja oslobađa i otvara novu perspektivu i za djevojčicu, a i za čitaoca. Na taj način priča najdirektnije odgovara na temu ovogodišnjeg konkursa.
Sama ideja priče veoma je upečatljiva i inspirativna a svakog onoga ko Bosnu i Islam nose u srcu ne može ostaviti ravnodušnim, te je žiri jednoglasno odlučio da se autorici Mirni Smajić za prvonagrađenu priču „Šehidski emanet“ dodjeli literarna nagrada „Isnam Taljić“. Time Mirna Smajic postaje prvi autor koji je dobio ICC Behar nagardu „Isnam Taljić“.

Druga nagrada (plaketa uz US $700) – djele dva rada:
II/1) „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“ / MUBINA SALKIĆ
Potresna priča o neobičnoj sudbini građanina Bosne i Hercegovine koji je kao dijete preživo ratnu golgotu, odškolovao se u Čikagu/SAD-u i vratio se u Vlasenicu, u rodni gradić, da radi kao ljekar.
Dramaturški vrhunac priča dobija nakon saobraćajne nesreće, kada ga kao ljekara na dužnosti pozivaju da hitno interveniše, a što je opisano u priči: „Preda mnom poznato zvjersko lice. On je. Zar je moguće da sudbina na tako okrutan način zatvara krug?! Je li to pravda ili je test čovječnosti?! Zar je moguće da ruke dželata koje su me otrgnule iz naručja moga babe u moje ruke predaju svoje dijete?! Nikad nisam proklinjao. Nikad o osveti razmišljao. Tome me nisu učili.“
Navedini opis je čudesan splet okolnosti i ljudskih sudbina koji tvore jedinstven sociološki kontekst koji postaje moguć samo u Bosni i Hercegovini. Ispod površine nevjerovatnih koincidencija nalaze duboka moralna dilema. Poenta priče je dobro poznata fraza, međutim, u kontekstu ove priče ona dobija grandiozne dimenzije dubine i širine; dobija volumen u značaju kolektivnog bošnjačkog iskustva; te ukazuje na moralnu snagu što Bošnjake uzdiže kontinuirano kroz turbulentnu historiju iznad zvjerstva u visine humanizma: „Teška saobraćajna nesreća usud je koji je zlog doveo pred svoju žrtvu da mu pokaže da mi nismo i nikada nećemo biti isti.“
Dakle, autor uspjeva da kroz dramatičnu sudbinu glavnog lika opiše dvije bitne karakteristike preživljenog rata, a koje se kao posljedice agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u prenesenom značenju odnose na kompletan Bošnjački narod: a) Zvjerska brutalnost agresora je obuhvaćala i stradanje djece; b) Bošnjaci nisu na zvjerstva koja su im činjena odgovorili istom mjerom već su dostojanstveno stali u odbranu civilizacije kazavši javno – nećemo se osvećivati ali nećemo ni zaboraviti.
Vrijednost priče „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“ primarno se ogled u spisteljskom umijeću da u sklopu priče, kao književno-umjetničke izražajne forme, literarno se kreira sadržaj veoma bogat obrtima i sa poentom koja ima simboličnu snagu da kroz individualnu tragediju i moralnu stamenitost predstavi razmjere kolektivnog stradanja i moralne jačine i vitalnosti – pretvarajući bol, tugu i muku u trajni ponos bošnjačkog naroda – što ovu priču čini uspješnom i izuzetnom.

II/2) „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvjek“, SAFET BERBIĆ
„Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvijek“, – briljantan je prikaz proznog umijeća gdje je naracija maksimalno ukonponovana u kontekst fabule, sa tematskim utemeljenjem u bošnjačkom senzibilitetu. Značajan segment priče predstavlja višegeneracijski kontinuitet u vjerskom odgoju koji se manifestuje kroz prelazak u nasljeđe starog izdanje Kur'ana, a što plete snažnu duhovnu nit koja služi kao životna vodilja. Ova priča još jednom manifestuje izuzetan talenat Bošnjaka za proznu kreaciju, potvrđujeći kolektivno bošnjačko duhovno bogatstvo koje se harmoniziralo sa univerzalnim prirodnim principima i pokazuje osoben karakter u turbulentnim društvenim procesima pod bosanskim nebom.

Treća nagrada (plaketa uz US $500) – djele dva rada:
III/1) „Drina u venama“, AMELA ISANOVIĆ
„Drina u venama“ ima izuzetno poučnu priču o uspjehu Bošnjakinje Nure u Švedskoj, a iza čega stoji čvrsto utemeljenje u islamskoj vjeri i kućnom odgoju, baziran na bošnjačkoj višestoljetnoj tradiciji. Fabula je vrlo jednostavana a čini je kraća pauza Bošnjakinje između radnih obaveza. U trenucima relaksacije evociraju se uspomene na djetinjstvo, odrastanje i vaspitanje, te ulogu i značaj rijeke Drine u životima ljudi koji su nastanjeni duže njenog toka, a koja svojom ljepotom i zanosom na tajnovit način za cijeli život nastavlja žuboriti kroz duhovni svijet onih koji su je zavoljeli i nose u srcu. Priča oslikava duhovnu i emotivna linija Bošnjakinje koja se napajajući sa bistrih i čist izvora svoje vjere i tradicije uspjeva uspješno nosi sa svim životnim izazovima, ma gdje je sudbina odnijela.

III/2) „U snovidu jedne dove“, KEMAL LJEVAKOVIĆ
„U snovidu jedne dove“ je virtuozni spisateljski rad koji na najbolji način prezentuje ljepotu, snagu i širinu bosanskog jezika, ima izuzetnu literarnu vrijednost jer širok narativni spektar sjedinjuje u jedinstven kontekst. U pojedinim dijelovima iskaz prelazi u poetsku prozu iz koje milozvučno provejavaju filozofske misli, zaodenute u sugestivne slike, a što odašilje sjaj mudrost, kao što se prepoznaje u izdvojenom fragmentu: „Vjeruj u išarete što naokolo zrcaju i iskrom zasjaje, vjeruj i slamku kada dodaju i kada duša mastilom prokrvari, i kada rana na srcu stoji i kada ništa po dobru ne ide, i tada spasenje postoji. Vjeruj i kada dušu vade, i tada, život se ne dvoji.“
Dubokomislenost koja uspjeva da zahvati sa dubokih vrela čistu vodu životnog nadahnjuća, zaista, zavređuje da se istakne kao izuzetno vrijedna književna kreacija – ako uz to uspjeva da održi osnovni kontekst i ideju priče. Imajući na umu složenost teme konkursa „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvijek“, može se konstatovati da rad „U snovidu jedne dove“ u punom smislu neposredno odgovara na prilično zahtjevan literarni izazov. Koncizna prozna refleksija inspirisana islamom i bošnjačkim historijskim iskustvom i tradicije – a što je okvir ovog literarnog konkursa – s tim da izabrana teme je više determinirana duhovnim nego književnim aspektom, tako da se kreativan rad „Usnovidu jedne dove“ može promatrati kao osoben produkt koji opravdava izabrani način kreativne komunikacije sa piscima specifičnog literarnog senzibiliteta.

ODKUPNE NAGRADE

Imajući u vidu kvalitet pristiglih radova na konkurs organizator manifestacije i žiri su se usaglasili da se otkupnom nagradom izdvoji još sedam radova:

1.“Grlica profesora Muradifa N.“ - Dželal Ibraković / Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2. „Hasanove papuče“ – Said Šteta / Zenica, Bosna i Hercegovina
3. „Priča o Jusufu“ – Snježana Mulić-Softić / Sarajevo, Bosna i Hercegovina
4. „Prijatelj“ – Amela Halilović / Sarajevo, Bosna i Hercegovina
5. „U potrazi za bajramom“ – Ivan Gaćina / Zadar, Hrvatska
6. „Maslačak“ – Enes Topalović / Bergen, Norway
7. „Abida“ – Erol Hadžialijagić / Novi, Michigan, USA
Zahvaljujemo se svim učesnicima koji su svojim radovima obogatili ovogodišnju manifestacije, a neki od njih bit će dodatno uvršten u zajedniču zbirku koja se priprema.

----------------------------------------------------
Samo jedan rad na engleskom je predložen za odkupnu nagradu od selektora Harisa Alibašića, Ph.D. i Mirsada Kriještorca, Ph.D, koji su razmatrali radove na Eegleskom jeziku. Rad na engleskom jeziku koji je selektiran za odkupnu nagradu je:
„The founding of Bosniaks in Islam, now and forever“, Belmin Krhan / Mostar, BiH.
----------------------------------------------------
Ove godine nije bilo prispjelih radova na njemačkom i na turskom.
----------------------------------------------------
Ovim se naš šesti natječaj završava. Organozator će kontaktirati sve nagradjene pojedinacno i dogovriti se sa njima o pojedinostima oko dodjela nagrada na kraju mjeseca Ramazana.
Organozator smatra da je konkurs ostvario svoju namjeru i zadovoljio očekivanja. Nadamo se da će se naš projekat nastaviti i da će se već od idućeg puta proširiti tekstovima iz drugih krajeva regiona i svjeta gdje Bošnjaci danas žive.

Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije:
Mirsad Kriještorac, Ph.D.
ICC Behar, Grand Rapids, Michigan, SAD



Ostali prilozi:
» PLETAČ SNOVA
Said Šteta | 07. August 2020 14:40
» HASANOVE PAPUČE
Said Šteta | 22. July 2020 15:54
» RASPETO DJEVIČANSTVO
Enes Topalović | 13. July 2020 18:54
» SEHARA LJUBAVI
Eset Muračević | 29. May 2020 14:13
» SJAJNIJI OD ZLATA
Bošnjaci.Net | 20. May 2020 15:38
» ZRNO
Enes Topalović | 09. May 2020 17:30
» „ČOVJEK ŽIVI DOK GA PO DOBRU POMINJEMO“
Senada Đešević, prof. | 15. April 2020 19:00
» SREBRENICA: MIRIS SMRTI OSJETIO SE DANIMA!
Ramzija Kanurić-Oraščanin | 12. April 2020 17:45
» KNJIGA ISTINE, HRABROSTI I PLEMENITOSTI
Akademik dr. Ferid Muhić | 29. March 2020 03:28
» SVOJ NA SVOME
Sefadin Korać | 23. March 2020 13:10
» PRESLIKANA STVARNOST
Ferhat Korajac | 29. February 2020 12:54
» KNJIGA FUADA A. SEFERAGIĆA OČIMA BIVŠEG KRŠĆANINA
Emin Marić | 02. February 2020 19:42
Ostali prilozi istog autora: