Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)

Bosna ponosna što je prkosna od sna dobila svog prvog redovnog aktivnog člana Europskoj akademiji nauka i umjetnosti iz oblasti umjetnosti u liku i djelu akademika Mehmeda Akšamije. Posebna vrijednost je i u tome što Akšamijev izbor istodobno predstavlja i prvog ustoličenog redovnog člana iz oblasti medija fotografije. Na taj način, akademik Mehmed Akšamija je otvorio vrata Europske akademije nauka i umjetnosti tako što je primljen u redovno aktivno članstvo naučnika, istraživača, filozofa i umjetnika iz Europe, Azije i SAD-a, uključujući i 32 dobitnika Nobelove nagrade.

Nema nikoga u Bosni ko je iole akademski i umjetnički obrazovan a da nije čuo za prezime Akšamija, kao i za imena Alija i Mehmed - Akšamija. Rahmetli otac Alija bio je jedan od najvećih umjetnika ikad rođenih u Bosni. Bio je revolucionarni fotograf evropske fotografije koji je redefinirao portretnu fotografiju kao umjetnički oblik, a njegov rad doprinio je uvrštavanju bosanske fotografije u svjetske tokove kreativnog umjetničkog izraza. Rahmetli Alija Akšamija cijeli svoj život i rad posvetio je Bosni, zemlji u kojoj je rođen, u kojoj je živio i u kojoj je preselio na Drugi vječni svijet. Zahvaljujući fotografijama Alije Akšamije sačuvano je ne samo najvrijednije fotografsko-umjetničko bosansko nasljeđe, već sâm bosanski život kroz vrijeme. Rahmetli Alija je svojom kamerom bilježio naizgled beznačajne trenutke, trenutke koji su zahvaljujući Alijinom oku postale trajna bosanska i svjetska vrijednost.

Kakav otac, takav i sin Mehmed Akšamija. Rođen je u pjesmi opjevanom Višegradu, živi u Sarajevu i radi za Bosnu u Europi. Nije lahko nabrojati sve Akšamijine umjetničke i majstorske sposobnosti, već je moguće spomenuti samo neke, kao što su: fotograf, dizajner, grafičar, teoretičar medija fotografije i univerzitetski profesor.

Dovoljno je reći da je Mehmed Akšamija jedini Bošnjak / Bosanac iz bivše Jugoslavije koji je u cijelosti završio studij, magistrirao i odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti Opće teorije umjetnosti na temu: Teorija fotografije - teorija komunikacija na prestižnoj praškoj FAMU (Fakultet filmskih i televizijskih umjetnosti pri Akademiji lijepih umjetnosti / Filmová a televizní fakulta Akademie múzických umění).

Dakle, Mehmed Akšamija je jedino bosansko ime, koje od druge polovine prošlog stoljeća stoji rame uz rame sa eurospkom fotografskom avangardom (Tausk, Petr: Photography in the 20th Century. London 1980.), poput Jana Šmoka, Pavela Štecha, Clifford Seidlinga, Jaroslava Krejčija, Fred Kramera. To su, u stvari, Akšamijini profesori, koji su u vrijeme Akšamijinih studija (1974-1983) predavali na svjetski najznačajnijim visokoškolskim ustanovama za umjetsnost.

Mehmed Akšamija je dobitnik više nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu. Aktivno sarađuje sa Univerzitetima u Bazelu i Grazu. Od 2012. god. je jedan od osnivača i redovni je član BANU-a (Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti), kao i više strukovnih udruženja evropske i svjetske reputacije (EUROPHOT, USUF, FEP, WCPP, PPofE...).

Kao što rekoh, Mehmed Akšamija je rođen u Bosni i radi za Bosnu u Europi. To je ovih dana zapazila i Europska akademija nauka i umjetnosti^[1][Academia Scientiarium et Artium Europaea / European Academy of Sciences and Arts - EASA^[2].

Naime, Europa je prepoznala taj umjetnički genij Mehmeda Akšamije pa ga je, stoga, u znak priznanja prošle hefte (4-7. marta 2020) u Salzburgu (Austrija) primila u svoje akademske redove.



Tako je Bosna ponosna što je prkosna od sna dobila svog prvog redovnog aktivnog člana Europskoj akademiji nauka i umjetnosti iz oblasti umjetnosti u liku i djelu akademika Mehmeda Akšamije. Posebna vrijednost je i u tome što Akšamijev izbor istodobno predstavlja i prvog ustoličenog redovnog člana iz oblasti medija fotografije. Na taj način, akademik Mehmed Akšamija je otvorio vrata Europske akademije nauka i umjetnosti tako što je primljen u redovno aktivno članstvo naučnika, istraživača, filozofa i umjetnika iz Europe, Azije i SAD-a, uključujući i 32 dobitnika Nobelove nagrade.

Ima li ikoga od Bošnjaka / Bosanaca ko se ne osjeća ponosnim što Bosna ima oca Aliju i njegovog sina Mehmeda Akšamiju iz Višegrada, koji svojim umjetničkim radom pronose ponos bosanske nacije i obraz bošnjačke čast?

Nema, ne može biti i neće biti dok god ima Bosne i dok god ima Bošnjaka, koji znaju da genijalni, časni i pobjednički pojedinci čine neprocjenjljivu vrijednost nacije. Tu vrijednost pojedinaca zrele i odgovorne nacije znaju da čuvaju, njeguju i da je prenose na buduće generacije.

Zato moji Bošnjaci / Bosanci hoću da vas vidim kako ste ponosni na vašeg / našeg akademika Mehmeda Akšamiju. Ali, nije sve u daru genija, već ima nešto što je i u časti obraza.

Stoga, kad se dar genija i čast obraza spoje, onda se to zove “al-insan al-kamil” (“savršeni čovjek”), kojeg je Ibn Arebi definirao kao najsvršenije ljudsko biće. Zar ima čovjek koji tome ne teži? Zar ima čovjek koji nema srca da prizna to stvojstvo dara i časti kod drugoga ako ga taj ima, kao što ga ima naš akademik Mehmed Akšamija? Nema tog insana ako je insan! I nema tog Bošnjaka/Bosanca, koji nije počašćen prijemom akadameka Mehmeda Akšamije u redovno članstvu u Europsku akademiju nauke i umjetnosti! ^[3]

Stoga, dragi moji, pridružite mi se u čestitkama našem akademiku Mehmedu Akšamiji s dovom Milostivom Allahu da mu podari zdravlje i dug život kako bi još dalje i još glasnije pronosio svijetom ponos bosanske nacije i čast bošnjačkog imena!

Amin!

---

^1] Evropska akademija nauka i umjetnosti međunarodna je, nevladina i neprofitna organizacija posvećena promociji naučnog i društvenog napretka. Osnovana je u Salzburgu 1990. godine, a osnivači su bili Prof. Dr. Felix Unger, Franz Kardinal König i Prof. Dr. Nikolaus Lobkowicz. Članovi EASA su vodeći naučnici, umjetnici i poslovni stručnjaci, koji su posvećeni inovativnom istraživanju, interdisciplinarnoj saradnji kao i razmjeni i širenju znanja. Članstvo je u osnovi otvoreno za naučnike i umjetnike koji - u naučnoj ili kulturnoj ustanovi ili kao pojedinačne osobe - uživaju izuzetan položaj u društvu kao rezultat obavljenog istraživanja, publikacija ili iz sličnih razloga, a koji su voljni aktivno i efikasno podržavati ciljeve Akademije. Članovi Akademije se biraju bez obzira na nacionalnu pripadnost, spol, lokaciju ili disciplinu. Proces izbora uključuje sistem ocjene kandidata na tri nivoa i izbor Senata na osnovu preporuka svake razine. Izabrani kandidati se tada pozivaju da prihvate čast članstva u Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti. Svi redovno aktivni članovi dodijeljuju se jednoj od sljedećih klasa (razreda) kojima predsjedava dekan: Humanističke znanosti, Medicina, Umjetnost, Prirodne znanosti, Društvene znanosti, pravo i ekonomija, Tehničke i ekološke znanosti, Svjetske religije i Korporativno i javno upravljanje.

^2] Naravno, to nije i neće prepoznati Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBIH) sve dok u Bosni ima mirisnog cvijeća za branje. ANUBIH zna samo to - brati cvijeće po Bosni, jer ih drugo ništa ne zanima, ni nacija, ni država, ni vrhunska umjetnost Bošnjak/Bosanaca, poput Akšamije i drugih. I, još nešto, njih zanima samo to kao da se kutarišu Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), jer im to smeta više nego išta drugo, smeta im sistem vrijednosti, koji BANU zastupa zato što je njihova pamet kratka da to shvati. Jazuk!

^3] Nemojte obraćat pažnju na glavne bosanske elektronske i printane medije, kojima bosanski ponos nacije i čast bošnjačkog imena već odavno nije na listi prioriteta. Umjesto toga, njima je važno šta pričaju, šta jedu, zašto se sikiraju i čemu se vesele Vučić i Dodik, Dodik i Vučić!