Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti


Reakcija povodom hapšenja srpskog ratnog zločinca Darka Mrđe u Prijedoru
IGK: RATNI ZLOČINAC DARKO MRĐA JE SUDJELOVAO I U STRAVIČNOM POKOLJU VIŠE OD 200 BOŠNJAKA
Procitaj komentar

Autor: B.net
Objavljeno: 04. April 2020. 13:04:55


Zbog izvršenog genocida općina Prijedor je prva u BiH po veličini zločina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih predmeta na međunarodnim sudovima. Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine. Zašto govorimo o genocidu u Prijedoru? Zato što je u Prijedoru izvršeno svakodnevno organizovano, planirano, masovno, namjerno ubijanje i nasilno protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršeno uništenje tragova kulture, duhovnosti i vjerskih obilježja Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zločin namjernog i organizovanog mučenja u ubijanja u koncentracionim logorima smrti. U Prijedoru je izvršen masovni zločin silovanja. U Prijedoru je izvršen masovni zločin organizovanog i namjernog ubijanja bošnjačke i hrvatske inteligencije. Nauka o genocidu je sve navedeno naučno istraživački dokazala.

Decembra 2019. godine za ratnim zločincem Mrđom je bila raspisana potraga Suda BiH i međunarodna potjernica Interpola. Apelaciono vijeće Suda BiH u augustu 2019. godine je izreklo jedinstvenu kaznu Mrđi od 20 godina zatvora, objedinivši mu kaznu sa onom koja mu je izrečena u Haškom tribunalu.

Darku Mrđi je za krivično djelo zločini protiv čovječnosti utvrđena kazna zatvora od 15 godina, te ga je Sud BiH, uzimajući kao utvrđenu kaznu zatvora od 17 godina izrečenu presudom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 20 godina. U istom predmetu je na jedinstvenu kaznu od 35 godina dugotrajnog zatvora osuđen Zoran Babić, kojem su također, objedinjene ranije kazne za zločine na području Prijedora, dok je Radenko Marinović oslobođen krivnje. Babić i Mrđa, bivši pripadnici Interventnog voda pri Stanici javne bezbjednosti Prijedor, osuđeni su za zločin protiv čovječnosti zbog učešća u progonu bošnjačkog stanovništva u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske.

Mrđa je proglašen krivim da je 20. jula 1992. ubio dva nepoznata civila u zaseoku Sredice na području Prijedora, kao i da je s još dvije osobe istog dana iz naselja Tukovi odveo Saida Sadića, koji je ubijen dva kilometra od kuće. Vijeće je zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 6. augusta 1992., prilikom transporta zatočenika iz logora “Omarska” na “Manjaču”, Mrđa fizički zlostavljao četiri lica udarajući ih drvenim kolcem i šakama. Prema presudi, po dolasku pred “Manjaču”, Mrđa je iz autobusa izveo Dedu Crnalića i s drugim pripadnicima Interventnog voda ga tukao, usljed čega je ovaj zatočenik preminuo. Vijeće je zaključilo da je optuženi tada učestvovao u premlaćivanju još dva zatočenika. Mrđa je proglašen krivim i da je sljedećeg dana naredio zatočeniku Jasminu Ališiću da zadavi zatočenika Samira Đafića, što je ovaj i učinio. Kako se navodi u presudi, pripadnici Interventnog voda potom su tukli Ališića, a Babić ga je zaklao nožem.


Darko Mrđa uhapšen u Prijedoru

Darka Mrđu, osuđenog na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, za kojim je Sud Bosne i Hercegovine raspisao potjernicu, a za kojim je također raspisana i međunarodna Interpolova potjernica uhapsili su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, potvrdio je to za Radio Slobodna Evropa portparol SIPA-e Luka Miladinović.
U pravosnažnoj presudi navodi se da je Darko Mrđa kriv zato što je 20. jula 1992. ubio dva nepoznata civila u zaseoku Sredice na području Prijedora, kao i da je s još dvije osobe istog dana iz naselja Tukovi odveo Saida Sadića, koji je ubijen dva kilometra od kuće.
Sudsko vijeće Suda BiH zaključilo je da je van razumne sumnje dokazano da je 6. augusta 1992. prilikom transporta zatočenika iz logora "Omarska" na "Manjaču", Mrđa fizički zlostavljao četiri lica, udarajući ih drvenim kolcem i šakama. Vijeće je zaključilo da je optuženi tada učestvovao u premlaćivanju još dva zatočenika.
Mrđa je proglašen krivim i da je narednog dana naredio zatočeniku Jasminu Ališiću da zadavi zatočenika Samira Đafića, što je ovaj i učinio.
"Preduzimajući niz operativno-taktičkih mjera i radnji, policijski službenici SIPA-e locirali su osobu za kojim je bila raspisana potjernica Suda BiH i međunarodna potjernica NCB Interpola, nakon čega je i uhapšen", izjavio je portparol SIPA-e Luka Miladinović.
U skladu s naredbom Suda BiH, uhapšeni je predat Kazneno-popravnom zavodu Foča, u daljnju nadležnost.


Pred Haškim tribunalom je Mrđa osuđen na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu za učešće u ubistvima na Korićanskim stijenama. U oktobru 2013. pušten je na prijevremenu slobodu.

Mrđa se u novembru 2018. nije pojavio na izricanju prvostepene presude, a njegov branilac Ranko Dakić je ranije za BIRN BiH potvrdio da nije u kontaktu sa njim.

Ratni zločinac Darko Mrđa je sudjelovao i u stravičnom pokolju više od 200 Bošnjaka likvidiranih na Koričanskim stijenama na padinama Vlašića. Svjedoci koji su preživjeli stravični masakr na Koričanskim stijenama na planini Vlašić kada je ubijeno više od 200 Bošnjaka imenovali su ga kao jednog od izvršilaca ovog zločina.

Institut za istraživanje genocida, Kanada podsjeća da je zločinac Darko Mrđa bio komandir interventnog voda specijalne policijske jedinice koja je 21. augusta 1992. strijeljala više od 200 Bošnjaka na Koričanskim stijenama. Bošnjaci koji su tada pobijeni povedeni su iz logora Trnopolje uz objašnjenje da će autobusima biti prevezeni do Travnika i razmijenjeni nakon što su pod pritiskom međunarodne javnosti srpske vlasti bile prisiljene raspustiti logore. Konvoju logoraša koji su pratili pripadnici srpske vojske i policije pridružilo se više od hiljadu stanovnika sela Tukovi. Kolona je zaustavljena kod sela Smetovi na planini Vlašić kada je zločinac Darko Mrđa naredio da se izdvoje muškarci. Žene i djeca su nastavili putovanje do Travnika, a muškarci su prevezeni do planinskog lokaliteta Koričanske stijene. Dovedeni su do provalije i naređeno im je da kleknu licem prema ambisu. Darko Mrđa je izdavao zapovijedi i ispratio ih u smrt riječima: “Ovdje čemo obaviti razmjenu, živi za žive, a mrtvi… zna se”. Policajci su zapucali, njihove žrtve su padali niz strme ivice stijena. Ipak, šest zatvorenika je preživjelo da bi mogli svjedočiti o ovom stravičnom pokolju. Svoja svjedočenja preživjeli su ispričali haškim istražiteljima. Prema njihovim procjenama, tada je strijeljano više od 200 ljudi ali tačan broj još uvijek nije utvrđen.

Iz grada največih masovnih grobnica i največih koncentracionih logora smrti poslije Holokausta, iz Prijedora je nasilno protjerano 35.405 Bošnjaka. Nešto više od 8.000 ostalo je u BiH, a protjerano je i oko 6.300 prijedorskih Hrvata. Priča o prijedorskim koncentracionim logorima smrti obišla je svijet. Haški tribunal je još 1995. među prvim optužnicama podigao optužnice protiv nekadasnjih čuvara prijedorskih strašnih mučilista.

Porodice žrtava genocida u Prijedoru još traže istinu i pravdu, traže svoje nestale. Tijela nedužnih žrtava genocida u Prijedoru na najbolji način dokumentuju gorku istinu o zločinu genocida koga režimske vlasti manjeg entiteta i politički establišment Prijedora uporno negiraju i pokušavaju prikriti i predstaviti u drugom svjetlu. Institut za istraživanje genocida, Kanada upozorava svijetsku javnost da Prijedorom i danas marširaju četnički zločinci, a preživjele žrtve i svijedoci ne smiju ni cvijeće položiti mrtvima. I sve to po kriterijima licemjerja nije genocid. U Prijedoru se dogodio genocid, i to treba otvoreno priznati i javno reći. Žrtve genocida moraju biti obeštećene a počinioci adekvatno kažnjeni.

Danas se kontinuitet fašističke ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu sezahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin. U Prijedoru je izdan ljudski rod – i ta izdaja još traje.

Genocid protiv Prijedorčana traje u kontinuitetu. Patnjom je branjen Prijedor, danas se Prijedor brani istinom o toj patnji, zapisom o patnji. Zašto Prijedorčani moraju još uvijek podnositi pogled pun mržnje i podsmijeha od strane zločinaca koji se slobodno kreću gradom? Preživjele žrtve genocida u Prijedoru su obavezne svjedočiti istinu, zbog vlastite budućnosti, budućnosti njihove djece, budućnosti njihovog grada i budućnosti BiH, piše u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.

VRH



Ostali prilozi:
» PODJELA LAPTOPA NAJUSPJEŠNIJIM UČENICIMA I STUDENTIMA
Bošnjaci.Net | 14. March 2024 13:32
» VUJIĆ JE PUTINOV ČOVJEK U SJEDIŠTU UN-A U ŽENEVI
Bošnjaci.Net | 13. March 2024 20:34
Ostali prilozi istog autora:
» ANELA FETIĆ: USPOMENE
13. March 2024 13:12
» 20 NAJROMANTIČNIJIH GRADOVA U BIH
08. February 2024 20:15
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif