Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||||||||
|
Vijesti
Na današnji dan, 5. aprila 1992., počela je opsada grada Sarajeva od strane srpsko-crnogorskog agresora DAN OPSADE SARAJEVA: NAJDUŽA OPSADA JEDNOG GRADA U HISTORIJI RATOVANJA Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva dr. Igor Gavrić i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka položili su jutros bijele ruže na spomen-obilježja povodom 5. aprila - Dana obilježavanja opsade Sarajeva 1992.-1995. godine. Ove godine Grad Sarajevo prvi put zvanično obilježava ovaj datum kao Dan opsade, u znak sjećanja na žrtve, branioce i stanovnike glavnog grada Bosne i Hercegovine. Sarajevo je preživjelo i pobijedilo najdužu opsadu jednog grada u historiji ratovanja. Gradonačelnik Skaka i predsjedavajući dr. Gavrić položili su cvijeće na spomen-obilježja na Mostu Suade i Olge, ubijenoj djeci Sarajeva i u Velikom parku. - Gradsko vijeće Grada Sarajeva je usvojilo odluku da 5. april bude Dan obilježavanja opsade Sarajeva 1992.-1995. Ove godine, u vanrednim okolnostima, prvi put zvanično obilježavamo 5. april kao Dan opsade. Zbog pandemije koronavirusa bili smo primorani prilagoditi program poštujući naredbe nadležnih tijela, ali sjećanje moramo čuvati, – poručio je dr. Gavrić. Gradonačelnik Skaka ističe da je dužnost i obaveza prema ovom gradu, prema žrtvama i braniocima i prema građanima koji su živjeli pod opsadom jeste da se, uprkos svemu, dostojanstveno obilježi 1.425 dana opsade. - Nikada ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da je Sarajevo preživjelo i pobijedilo najdužu i najtežu opsadu u historiji ratovanja tokom koje je ubijeno više od 11.000 naših sugrađana, od čega 1.601 dijete. Moramo čuvati sjećanje, moramo odati počast žrtvama, borcima i građanima, moramo znati i širiti istinu kako se zlo nikada i nikome ne bi ponovilo, – naveo je gradonačelnik Skaka, objavio je službeni site grada Sarajeva.
Za vrijeme opsade Sarajeva srpsko-crnogorski agresor je prosječno iz svih raspoloživih oruđa ispaljivao 329 granata dnevno. Rekord od 3.777 ispaljenih granata uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ova se opsada danas zna kao jedna od najžešćih poslije Staljingrada. Bitno je naglasiti, već tokom zime 1991/92. godine, Jugoslavenska narodna armija je rasporedila artiljeriju i drugo oružje na brdima oko Sarajeva. Oko 120 minobacača i 250 tenkova je bilo stacionirano na tim brdima. U martu 1992. godine u Sarajevu je došlo do sukoba između pripadnika Srpske Demokratske Stranke (SDS) Radovana Karadžića i policajaca pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine kad su srpske snage na Grbavici i Vracama postavili barikade. Dana 5. aprila 1992. godine održale su se demonstracije za mir. Pripadnici SDS-a su pucali sa krova hotela Holliday Inn na demonstrante. Nakon demonstracija održanih na Marijin Dvoru, okupljeni demonstranti su se uputili ka tadašnjem mostu Vrbanja. Snajperisti koji su bili pozicionirani u objektu naspram benzinske pumpe su otvorili vatru demonstrante i tu, na mostu su ubili Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Suada Dilberović i Olga Sučić su prve žrtve opsade Sarajeva, a most na kojem su ubijene danas nosi njihova imena i stih: Kap moje krvi poteče, i Bosna ne presuši. Poslije genocida u Srebrenici i poslije drugog masakra na Markalama 28. augusta 1995. godine gdje je ubijena 41 osoba, međunarodna zajednica je bila prisiljena da reagira. Krajem augusta 1995. godine NATO avioni su počeli bombardirati srpske položaje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Istovremeno "Rapid Reaction Force" Ujedinjenih nacija pod zapovjedništvom Velike Britanije i Francuske gađa srpske položaje oko Sarajeva minobacačima sa Igmana. U oktobru 1995. godine sklopljeno je primirje i kasnije te godine Dejtonski sporazum je Bosni i Hercegovini i Sarajevu donio mir. Tokom opsade ubijen je 11.541 građanin, od toga broja 1.601 dijete. Bilo je 50.000 teže i lakše ranjenih. |