Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui


DAMIR GRUDA u povodu izlaska knjige „Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)“
POZNAVANJE HISTORIJE BOSNE I SANDŽAKA POMAŽE NAM DA RAZUMIJEMO SADAŠNJOST
Procitaj komentar

Autor: Mr. Hasna Ziljkić
Objavljeno: 19. June 2020. 15:06:12

Damir Gruda, rođen u Novom Pazaru 1974. godine, profesor je engleskog jezika i književnosti – studirao u Izmiru, u Turskoj, pri Ege Univerzitetu, i na Univerzitetu u Prištini. Od 1999. do 2002. godine radi pri Institutu za strane jezike u Malmeu, u Švedskoj. Od 2002. do 2008. radi na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru kao asistent na predmetima Savremeni engleski jezik i Sintaksa engleskog jezika. Doktorand je anglistike na Univerzitetu u Kragujevcu. Godine 2006. bio je učesnik programa „International Visitor Leadership Program“ u SAD-u. Danas radi u Srednjoj Ekonomsko-trgovinskoj školi u Novom Pazaru kao profesor engleskog jezika. Govori engleski, švedski i turski jezik i, osim lingvistike, bavi se proučavanjem i istraživanjem historije Sandžaka i Bosne i Hercegovine.


„Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878 – 1918)“


Pripovijetka „Izgubljeni Sandžak“ engleskog pisca Sakija motivisala je Damira da istraži koliko su karikatura, ilustracija i satirična poezija doprinijele aktuelizaciji političkog pitanja Sandžaka i Bosne i Hercegovine krajem XIX i početkom XX vijeka

Čuveni Sinan Gudžević je, u Novom Pazaru 2007. godine, na promociji svog prijevoda knjige „Noćno putovanje poslanika Muhammeda“ sa latinskog originala: „Liber Scale Machometi“ na bosanski jezik, koja ima više kultorološki značaj nego teološki jer se radi o srednjovjekovnom tekstu koji je u Evropi zabunom vjekovima smatran fundamentalnim tekstom islamske duhovnosti, rekao da je o ovoj temi slušao u djetinjstvu od lokalnog imama, u svom rodnom mjestu koje se nalazi nadomak Novog Pazara, te da će se s ovom temom susresti mnogo kasnije i daleko od roditeljskog doma, u kući svog prijatelja, italijanskog pjesnika Đakoma Trinčia, u Pistoji (u Toskani) – kod njega će pronaći italijanski prijevod "Il libro della Scala di Maometto" i odlučiti da istraži original, što ga je dovelo do saznanja da postoji čitava jedna biblioteka o toj knjizi.
Ove Sinanove priče sjetila sam se tokom razgovora sa Damirom Grudom, vođenog povodom objavljivanja njegove knjige „Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)“, jer je i on, govoreći o začetku ideje da istraži temu navedenu u samom naslovu, rekao da se ona javila daleko od njegovog rodnog Novog Pazara, dok je boravio u Turskoj za vrijeme studentskih dana, kada je pročitao pripovijetku „Izgubljeni Sandžak“, iz 1910, engleskog pisca Hektora Hugha Munroa – Sakija. Od tada će početi da sakuplja građu iz svjetskih humorističko-satiričnih listova, da bi na kraju nastala monografija koja jasno svjedoči koliko je ovaj dio svijeta – Sandžak i Bosna i Hercegovina – bio popularan u svijetu u periodu od održavanja Berlinskog kongresa do završetka Prvog svjetskog rata. Svojevremeno je Teodor Ruzvelt rekao: „Nije me briga za tekstove u novinama; moji glasači ionako ne znaju čitati; brinu me karikature, jer ih ne mogu spriječiti da gledaju slike.“
Do čega je još autor došao tokom istraživanja ove teme saznaćemo i iz intervjua koji u nastavku prenosimo. Reći ćemo još to da je knjigu „Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)“ izdao novopazarski muzej „Ras“ krajem 2019. godine. Recenzetni su: dr. Redžep Škrijelj, profesor historije, i Muhamed Đerlek Max, nagrađivani karikaturista, dok je urednik izdanja mr. Hasna Ziljkić, kulturni radnik i novinar.
Dr. Redžep Škrijelj, između ostalog u recenziji, navodi da autor u ovoj knjizi predstavlja seriju karikatura i ilustracija koji doprinose boljem razumijevanju nekadašnje evropske politike prema Balkanu i Osmanskom carstvu, koje je prikazano kao glavna prepreka na osvajačkom putu evropskih velesila. „Sadržaj i njena poruka, materijalizirana prilozima svjetske dnevne periodike i časopisa, koja ilustrira fragmente iz društveno-političke i ratne prošlosti i apostrofiranog prostora, ubjedljiv je pokazatelj da je rad na polju istraživanja naše burne prošlosti veoma isplativ artefakt“, konstatuje on.
Muhamed Đerlek Max, navodeći da su karikature nastale u periodu od Berlinskog kongresa pa do kraja Velikog rata vrijedan dokument, kaže da politička situacija u svijetu, a i kod nas, mnogo liči na onu od prije 150 godina. „Desne snage, pod plaštom lažnih demokrata, su u ekspanziji, a velike sile i sada imaju prema ovim prostorima neskrivene pretenzije. Mi i sada čekamo da se nešto desi pa da, ne daj Bože, opet uđemo u karikaturu i da iz nje nikada ne izađemo“, završava svoj osvrt na knjigu Damira Grude karikaturista Max.
Traganje za nepoznatom historijom
Sandžaka i Bosne

– Vi ste po zanimanju i profesiji profesor engleskog jezika i književnosti, otkud interesovanje za historiju?
Damir Gruda:
Historija je u mom fokusu još od rane mladosti, pored ljubavi prema stranim jezicima i književnosti. Poznata definicija historije, „Historia magistra vitae est” (Historija je učiteljica života), jedna je od najmudrijih i najkonciznijih opisa smisla ove divne nauke. Ona to doista jeste, ali samo za one koji znaju da uče, čitaju i razmišljaju, a na prvom mjestu za one koje historija zanima. Ma koliko voljeli ili ne voljeli historiju, njenu bitnost možemo sagledati u tome što pomoću njenog proučavanja možemo naučiti koje su razlike u načinu života nekada i sada, tj. jesmo li i koliko smo napredovali, a to nam pomaže da shvatimo sadašnjost i pokušamo izgraditi ljepšu budućnost.
S druge strane, možda se uoče i neki obrasci koji se ponavljaju, što dovodi do još jedne poznate maksime: historija se ponavlja. Balkan ima veoma kompleksnu i interesantnu historiju. Bila bi prava šteta ostaviti samo profesionalnim historičarima da se bave ovim područjem. Mislim da tu svako može dati jedinstven doprinos, bio historičar ili ne.

– Vaša knjiga „Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)“, nedavno izašla iz štampe, na jedan poseban, do sada neviđen, način predstavlja koliko je sandžački i bosansko-hercegovački kraj bio u žiži interesovanja stranih medija u periodu kada se Otomansko carstvo povlačilo iz ovih krajeva. Zašto je to tako?
Damir Gruda:
Knjiga „Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878–1918)“ bavi se nedovoljno istraženim i nedovoljno rasvijetljenim periodom iz prošlosti Sandžaka i Bosne. Nastavak takvog istraživanja je i obrada pjesme „The Sanjak of Novi Pazar“, objavljene 1973. godine u knjizi „Duga gravitacije“, američkog pisca Thomasa Pynchon-a, može se pogledati video clip:



Dok se treći dio istraživanja tiče izrade dokumentarnog filma o temi „Sandžak u svjetskim ratovima“. Upravo je period od Berlinskog kongresa do kraja Prvog svjetskog rata znatno uticao na događanja u sljedećih 100 godina u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku. Čak je i naša sadašnjost uveliko oblikovana nekim od ovih događanja. To su godine izuzetno burnih društveno-političkih promjena, kada su Bosna i Novopazarski sandžak na Berlinskom kongresu, 1878, diktatom Velikih sila praktično predati na upravu Austro-Ugarskoj monarhiji. Sandžak je 1878. godine ušao u svjetske leksikone i imao je staus „corpus separatum“ stavljanjem pod međunarodni protektorat. Ishod ponuđenih rješenja još jedan je u nizu pokušaja da se instrumenatalizacijom malih naroda stvori jedan novi evropski poredak u kojemu je primat u rukama Velikih sila. Prikazom karikatura, poezije, propagandnih razglednica sa fokusom na Bosnu i Sandžak iz preko 150 magazina, časopisa, dnevnih novina iz Austro-Ugarske, Osmanlijske imperije, Poljske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rumunije, Njemačke, SAD-a i mnogih drugih zemalja, knjiga doprinosi boljem razumijevanju nekadašnje evropske politike prema Balkanu i Osmanlijskom carstvu, koje je prikazano kao glavna prepreka na osvajačkom putu evropskih velesila.
Pored velikog broja karikatura i do skora nepoznatih umjetničkih prikaza ovog dijela svijeta u tom periodu, knjiga sadrži poeziju na različitim jezicima o Bosni, a naročito Novopazarskom sandžaku, objavljivanu u tom periodu u različitim časopisima i periodici. Posebno mjesto je dato poeziji o Novopazarskom sandžaku iz američke periodike i dnevnih novina u periodu od 1908. do 1918. godine. Ovdje se jasno ogleda povezanost između historije i angloameričke književnosti, što može biti nastavak odgovora na Vaše prvo pitanje.
Većina karikatura i satirična poezija predstavljeni u ovoj knjizi su objavljene u kontekstu veoma poznatih historijskih događanja: Berlinskog kongresa – 1878, austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine i Aneksione krize, proglašenja Kraljevine Crne Gore, te Prvog i Drugog balkanskog rata i Prvog svjetskog rata.

– Kakva su Vaša iskustva tokom istraživanja ove teme i smatrate li da je knjiga postigla cilj koji ste postavili na početku istraživanja?
Damir Gruda:
Ideja je krenula upravo od traganja za nepoznatom historijom Sandžaka i Bosne i kako su nas drugi poimali i predstavljali u tadašnjim medijima. U knjizi sam se više fokusirao na Sandžak, jer i sam dolazim iz tog dijela svijeta, a kasnije sam tokom istraživanja prešao i na Bosnu i Hercegovinu, u okviru čije teritorije se nalazio i Sandžak. Bilo je potrebno nekoliko godina da uklopim prvobitnu ideju i materijal do kojeg sam došao tokom istraživanja.
Ideja je začeta još kada sam tokom studiranja engleske književnosti pročitao pripovijetku „Izgubljeni Sandžak“, zabilježene 1910, engleskog pisca Hektora Hugha Munroa – Sakija. Sam naslov pripovijetke me je motivisao na razmišljanje, a kasnije i proučavanje historije Sandžaka iz angloameričkih i drugih izvora. Cilj cijele priče je, dakle, pronaći taj izgubljeni Sandžak prema kome je historija bila odviše okrutna i dati jednu jasniju i zaokruženiju sliku njegove prošlosti, a samim tim i sadašnjosti.



– Postoje li još neki projekti na kojima ste radili a koji su značajni za zajednicu?
Damir Gruda:
Pored projekata koji su vezani za historiju regiona Sandžak i nekoliko edukativnih projekata školskih partnerstava između srednjih i osnovnih škola u Republici Srbiji i Republici Turskoj, radio sam na akademskom projektu koji je podrazumijevao izradu strategije za razvoj turizma u Sandžaku za period od 2020. do 2030. godine, u okviru koga sam angažovao nekoliko univerzitetskih profesora sa Univerziteta u Istanbulu, predvođenih šefom katedre za turizam prof. dr. Halukom Tanriverdijem. Projekat je podržao Grad Novi Pazar, na čelu sa gradonačelnikom Nihatom Biševcem. Ideja je bazirana na tome da se, izradom ove strategije, na akademski način trasira put ka masovnijem dolasku turista iz Republike Turske u Sandžak, što bi mnogo značilo za ekonomiju Sandžaka. U okviru projekta, Novi Pazar je planiran da bude sljedeći domaćin Internacionalnog kongresa turizma, biznisa i ekonomije, koji se prethodne godine održao u turskom gradu Sivasu, na kome su profesori sa Istanbulskog univerziteta koji su bili naši gosti predstavili regiju Sandžak i njegove ekonomske i turističke potencijale.

– Na čemu sad radite?
Damir Gruda:
Intenzivno radim na nekoliko dokumentarnih projekata koji sadrže čak nove historijske činjenice u vezi sa Novopazarskim sandžakom tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i na jednom projektu kojem je cilj da na poseban način mapira Novi Pazar u interesantnu turističku destinaciju.

– Kakvo je Vaše mišljenje, da li se Bošnjaci dovoljno i na adekvatan način bave pitanjima koja su bitna za njih, njihovu kulturu, očuvanje identiteta i bolji život? Ko je danas odgovoran da se bavi ovim pitanjima?
Damir Gruda:
Kultura je osnova, jezgro, temelj i čuvar nacionalnog identiteta. Očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta najbitniji je cilj svakog naroda koji ne želi da nestane u vrtlogu historijskih promjena tipičnih za savremenu civilizaciju. Nažalost, živimo u historijskom trenutku i prostoru kada ljudi nemaju dovoljno vremena ili ne žele da se bave pitanjima kulture i historije već je većina njih fokusirana na svakodnevne ekonomske probleme i gdje kič i šund preovladavaju na medijima, šireći ideje koje obezvrjeđuju prave vrijednosti. Preovladavajuća intelektualna, politička, moralna i kulturološka klima ovog vremena u cijelom svijetu je pod jakim pritiskom medijske propagande čiji je cilj duhovna intoksikacija i kontaminacija bezvrijednostima današnjeg čovjeka, naročito omladine. Ipak smatram da to nije dovoljan razlog da većinu Bošnjaka ili bilo kojeg naroda ta pitanja manje interesuju i da uvijek postoji mnogo prostora za svakoga koga bi moralo da interesuju ova bitna pitanja koja se tiču naše sadašnjosti i budućnosti. Za ovo pitanje smo odgovorni mi sami, počevši od porodice i institucija koje nas predstavljaju. Bogatstvo naslijeđa na našim prostorima je ogromno i zadatak svakoga od nas je da ga i dalje istražujemo i trajno čuvamo od zaborava.

VRH



Ostali prilozi:
» BROJNE SU POUKE I PORUKE BITKE NA BEDRU
MINA | 26. March 2024 14:14
» ”NIGDJE LJILJAN NIJE PRIGRLJEN KAO U BOSNI”
Anadolu Agency (AA) | 29. February 2024 14:16
» ŠOKIRAN SAM DVOSTRUKIM STANDARDIMA ZAPADNIH VLADA PREMA PALESTINCIMA
Anadolu Agency (AA) | 27. February 2024 14:39
» USPRAVNO I DOSTOJANSTVENO HODITI KROZ ŽIVOT
MINA | 24. February 2024 12:59
» SLANJE ORUŽJA U IZRAEL JE DIREKTNO SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU
Anadolu Agency (AA) | 22. February 2024 14:40
» ŽELIM UČINITI LJUDE U BIH PONOSNIMA
Anadolu Agency (AA) | 16. February 2024 20:12
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif