Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

BOSANSKI DID
Autor: Mesud A. Ramić
Objavljeno: 22. August 2020. 13:08:52
Danas misli pamte brutalno ubijene na Korićanskim stijenama. Oteti, istrgnuti, odvedeni i ubijeni. Bili smo tu kada su ih odvojili. Ubrzo nakon toga smo čuli da su pucali po njima i bombe bacali na njihova tijela. Mnoge krajiške porodice, pa je tako i naša porodica na tim Vlašićkim stijenama osvjedočene žrtvom, krvlju i suzama da su dobri i nedužni ljudi ubijani. Sada svjedočimo pismom i riječima.


MESUD A. RAMIĆ: Tako naša porodica pamti i svjedoči dobročinstvo našeg dida, hadžiju Ibrahima Ramića rođenog prvih godina dvadesetog stoljeća, tačnije 15. februara 1909. od oca Husejina i majke Šahe kao prvo od šestero djece u mjestu Grabovac kod Prijedora. Bosna je tada bila u Carevini Austro-Ugarskoj. Rastao je did Ibrahim među planinama Kozarom i Grmečom u mirnom mjestu nadomak grada, bogatim vodom, grabovim drvećem i rijekom Sanom.
Nastupi i Nova hidžretska 1442. godina. Izmješanih osjećaja posmatram izoštrene konture svijetlećeg mlađaka na nebu koje su toliko oštre, jarke i jasne da i presijavanje u očima posmatrača poprima kristalni sjaj. Tu igru i ljepotu jasnih linija i blještavosti, povremeno prekine odlutala misao. Danas misli pamte brutalno ubijene na Korićanskim stijenama. Oteti, istrgnuti, odvedeni i ubijeni. Bili smo tu kada su ih odvojili. Ubrzo nakon toga smo čuli da su pucali po njima i bombe bacali na njihova tijela. Mnoge krajiške porodice, pa je tako i naša porodica na tim Vlašićkim stijenama osvjedočene žrtvom, krvlju i suzama da su dobri i nedužni ljudi ubijani. Sada svjedočimo pismom i riječima. Svjedočanstva i pamćenja bošnjačkih porodica o proteklim zbivanjima, njihovim članovima, osobenostima i angdotama je veoma važno. Toliko važno, baš kao što je velikoj krošnji potrebna vitalnost stabla, koje svoju stabilnost veže za duboke korijene.

Tako naša porodica pamti i svjedoči dobročinstvo našeg dida, hadžiju Ibrahima Ramića rođenog prvih godina dvadesetog stoljeća, tačnije 15. februara 1909. od oca Husejina i majke Šahe kao prvo od šestero djece u mjestu Grabovac kod Prijedora. Bosna je tada bila u Carevini Austro-Ugarskoj. Rastao je did Ibrahim među planinama Kozarom i Grmečom u mirnom mjestu nadomak grada, bogatim vodom, grabovim drvećem i rijekom Sanom. Nosio je ime kao i prvi naseljenik mjesta Grabovac kod Prijedora, koji je zabilježen kao Ibrahim sin Husejina u popisu domaćinstava Vrbaške nahije iz 1604. godine. Did Ibrahim je bio nepristrasni svjedok tri rata koja su poharali njegov zavičaj.
Mnogo je anegdota iz života hadžije koje inspirišu pamćenja na našu ali vjerujem i na druge bošnjačke porodice. Iako je živio u veoma teškom periodu između ratova, imao je veliku porodicu. Otac sa sedmero djece, četiri sina i tri kćeri vile sa kojima do ovog trenutka ostavi potomstvo od dvadesetpet unuka, četrdesetosam praunuka i devet prapraunuka, i svi kao ruže.

Bio je hadžija materijalno obezbjeđen na osnovu svoje poduzetnosti i rada, a pun životnog zadovoljstva. Ibrahim je bio zemljoposjednik i marljivi poljoprivrednik, poduzetnik stolar i priznati majstor, samouk i edukator. Za platu koju je primao kao poslovođa u rudniku Ljubija, mogao je tada kupiti dva tovarna vola. Preko trideset duluma zemlje, sa avlijom i bosanskom kućom na sprat, sa radionicom i svim pratećim objektima su krasile njegovo vlastitim snagama izgrađeno gazdinstvo. Obavio je i Hadž i posjetu najvrijednijim mjestima u Mekki i Medini. Posebno je vrednovao stvarčice koje je donio sa Hadža i sa suzama i ponosom ih pokazivao nama unucima.
Did Ibrahim je uvijek imao pčelinjak sa dvadesetak košnica iz kojih je vadio med. Med nije nikada prodavao, već ga je isključivo dijelio. Ako se uzme rentabilnost dvadesetak košnica od prodaje meda, koja danas može pokriti finansijske potrebe jedne četveročlane obitelji, porodično svjedočanstvo bilježi da je Ibrahim držao pčele da bi imao i dijelio med, a ne da bi finansijski ostvarivao prihode. Često je donirao u dobra djela, a obzirom da je bio zadužen za prikupljanje članarine Islamske zajednice za svoj džemat, nekad bi svojim prilozima pokrivao tuđe izostanke redovnih uplata. Bio je sa svojim rođacima pokretač obilježavanja Hidžretske nove godine u njegovom Grabovcu i izgradnje džamije u Ćeli, u doba kada je to bilo teško podržati. Ta manifestacija obilježavanja Hidžretske nove godine i danas postoji, podsjeća na skoro osamdeset godina tradicije, na naše pretke i na njihovo zalaganje. Nažalost je manifestacija ove godine izostala zbog epidemije i vanredne situacije.

Mi kao porodica dida Ibrahima smo odlučili da zabilježimo, oživimo i nastavimo dobra djela na koja bi naš did i generacije drugih dobrih ljudi, koji su bili svjedoci jednog vremena, bili ponosni. Inicirali smo i ponosni na uspostavu "Fondacije Rijeka dobrote Ibrahim hadžija Ramić" koja treba da bude porodični ponos i zavičajni svetionik oštrih i svjetlećih kontura poput mlađaka kojeg spomenu na početku teksta.


Iako okupiran poslom, radionicom, poljoprivredom, Ibrahim je samostalno naučio čitanje, pisanje i računanje. Volio je čitati i volio je da mu drugi čitaju. Njegova ljubav prema učenju i poslu je bila prepoznatljiva, tako da je prije drugog svjetskog rata bio predložen od strane čelnika u Prijedoru da, kao uzoriti građanin, ide na školovanja u Beograd što je odbio iz samo njemu poznatih razloga. Njegova građanska nepristrasnost za vrijeme drugog svjetskog rata je bila javno priznata. Kada je nedužno optužen i poveden na strijeljanje, komšije pravoslavci i katolici su stali u njegovu odbranu i nisu dozvolili da bude odveden.

Did Ibrahim je umro 24.08.1999. Didova djeca, poštujući oporuku da se ukopa pored kabura svog oca, su organizovala njegov ukop u rodnom mjestu. Tako je Ibrahimovim povratkom u mezarje predaka pokrenut i intenzivan povratak izbjeglih svojim kućama u Grabovac i Ćelu.

Mi kao porodica dida Ibrahima smo odlučili da zabilježimo, oživimo i nastavimo dobra djela na koja bi naš did i generacije drugih dobrih ljudi, koji su bili svjedoci jednog vremena, bili ponosni. Inicirali smo i ponosni na uspostavu "Fondacije Rijeka dobrote Ibrahim hadžija Ramić" koja treba da bude porodični ponos i zavičajni svetionik oštrih i svjetlećih kontura poput mlađaka kojeg spomenu na početku teksta. Nadamo se da ćemo ustrajati i uspjeti u misiji širenja dobrote te da ćemo pronaći i zabilježiti i mnoge druge dobre ljude koji će nas inspirisati dobrotom poput našeg bosanskog dida, hadžije Ibrahima.



Ostali prilozi:
» SANDŽAKLIJE I ALBANSKA NACIJA
Dr. Harun Hadžić | 28. February 2021 15:30
» IZJAVA ZA RIPLIJA DOLAZI NAM OD SUSJEDNE HRVATSKE ZA BOSANSKI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 28. February 2021 15:29
» INSTITUCIJE DRŽAVE RUŠE ZEMLJU OD KOJE PRIMAJU PLATU
Eset Muračević | 28. February 2021 15:15
» ZAPIS O DANU NEZAVISNOSTI RBIH
Elmedina Muftić | 28. February 2021 14:55
» NEZABORAVNA POSJETA: „BIJEG OD SLOBODE“ U DRETELJU
Avdo Huseinović | 27. February 2021 20:35
» NIJE HIĆE U EUROPU UĆI
Željko Milićević | 27. February 2021 20:01
» OTMICA ŠTRPCI - LICEMJERNO I VIŠE OD TOGA
Velija Murić | 27. February 2021 14:48
» HODŽALIJSKI GENOCID - TRAGEDIJA XX VIJEKA
Božidar Proročić | 26. February 2021 15:28
» MOJ OMAŽ NEDŽIBU ŠAĆIRBEGOVIĆU: BIO JE DOAJEN BOSANSKOG PONOSA I SLOBODE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 25. February 2021 15:06
» METAMORFOZA LJUDSKOSTI
Mr. Milan Jovičić | 22. February 2021 14:58
» NIJE GENOCID U PRIJEDORU SAMO HAUSTOR “CRVENOG SOLITERA”
Samir Hadzalić | 21. February 2021 14:33
» ZAPISI O SALIMU ŠABIĆU - UZ 20. GODIŠNJICU PRESELJENJA NA AHIRET
Dr. sc. Ibrahim Kajan | 20. February 2021 23:49
» NAKON IZDAJE U MOSTARU „PRAVAC POTOČARI!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 20. February 2021 18:42
» SEKULARIZAM SRBIJANSKIH ‘GEOGENETIČARA’
Amir Telibećirović | 19. February 2021 18:10
» KO LI JE POŽELJAN, A KO NEPOŽELJAN U MOSTARSKOM OKRUŽENJU?
Mr. Milan Jovičić | 18. February 2021 18:18
» SMRT FAŠIZMU, SLOBODA IBRAHIMU!
Zaim Čelebić | 18. February 2021 14:33
Ostali prilozi istog autora:
» MARKALE
04. February 2021 15:46
» HAIRLI NOVI POČETAK
29. November 2020 16:32
» PROMJENE ILI TRANSFORMACIJA?
09. November 2020 21:30
» UDRUŽENI KOMŠIJSKI PODUHVAT
14. October 2020 14:57
» SARAJEVO LUČONOŠO!
17. September 2020 17:42
» VRIJEDNOSTI KOMPROMISA
01. September 2020 15:25
» KORONA ĆE PROĆI!
26. March 2020 19:49
» PORUKA IVANU PERNARU
06. March 2020 14:57
» BOSANSKE VREDNOTE
17. February 2020 18:06
» BOSANSKI POLITIČKI MARATON
31. January 2020 16:44