Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

DR. HFZ. SENAID ZAJIMOVIĆ, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH
VAKUF JE IMOVINA I ODGOVORNOST SVIH NAS
Autor: MINA
Objavljeno: 16. September 2020. 19:09:02
Odluka reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazovića, da razriješi dužnosti muftiju Islamske zajednice Bošnjaka za Evropu izvan domovinskih zemalja Osmana ef. Kozlića izazvala je veliku pažnju javnosti u našoj, ali i evropskim zemljama za koje je kao muftija bio nadležan.
Muftija Kozlić dužnosti je razriješen zbog utvrđenih propusta koji su nastali u okviru procesa transformacije vakufske imovine u Banjoj Luci, a koji su se događali dok je obavaljao dužnost muftije banjalučkog.
S obzirom na to da je riječ o vakufskoj imovini, Muslimanska informativna agencija (MINA) obavila je razgovor sa direktorom Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. hfz. Senaidom Zajimovićem, kako bi javnosti što transparentnije predstavili hronologiju događaja i utvrđene činjenice tokom spomenutih procesa u Banjoj Luci.


DR. HFZ. SENAID ZAJIMOVIĆ: U Banjoj Luci su se, u periodu 2014. do 2017. godine, nažalost, desile radnje koje kao posljedicu imaju elemente krivične i moralne odgovornosti, u kojima su zajedno učestvovali predstavnici nekih privrednih društava iz Banja Luke i predstavnici organa Islamske zajednice iz Banja Luke. Ustavom IZ u BiH, kao i drugim normativnim aktima, regulisano je pitanje upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom u BiH.


Upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom

MINA: Vi ste na poziciji direktora Vakufske direkcije već deset godina i tokom rada ste se suočavali sa raznim problemima. Neki su od ranije naslijeđeni, neki zasigurno dolaze u svakodnevnom radu. Možete li nam pojasniti precizne nadležnosti Direkcije, čime se ona bavi i koje su Vaše projekcije najboljih rješenja koja bi trebalo implementirati?
Zajimović:
Vakufska direkcija je ustanova Islamske zajednice u BiH čiji je rad reaktiviran Odlukom Sabora IZ u BiH broj 2486/96 od 14.06.1996. godine. Vakufska direkcija je registrovana u skladu sa Zakonom o ustanovama Federacije BiH kod Općinskog suda Rješenje broj UF/I 2240/96 od 28.06.1996. godine. Vakufska direkcija ima punu pravnu sposobnost. Prema Ustavu Islamske zajednice, a na osnovu Člana 31, vakufskom imovinom u Bosni i Hercegovini upravlja Vakufska direkcija. Titular vakufske imovine u Bosni i Hercegovini je Islamska zajednica.
Vakufska imovina je dobro Islamske zajednice koju je vakif vakufnamom, shodno šerijatskim propisima, uvakufio i koja služi u svrhu određenu vakufnamom. Budući da se u većini slučajeva radi o imovini koja je uvakufljena u određenu svrhu, Vakufska direkcija je članom 13. i 18. Statuta Vakufske direkcije pravo raspolaganja i upravljanja tom imovinom prenijela na medžlise i druge ustanove IZ-a u BiH. Dakle, svi medžlisi IZ u BiH, kao i druge institucije, imaju pravo i obavezu da se brinu i upravljaju vakufima na svom području. Aktivnosti Vakufske direkcije su regulisane Odlukom o osnivanju i Statutom Vakufske direkcije. Osnovne aktivnosti Vakufske direkcije mogu se grupisati u sljedeće radne zadatke:
- popis i registracija cjelokupne vakufske imovine u Bosni i Hercegovini i dijaspori
- poduzimanje aktivnosti na zaštiti vakufske imovine na području cijele Bosne i Hercegovine te afirmaciji vakufa kao trajnog dobra
- unapređenje i revitalizacija vakufske imovine
- pokretanje i praćenje aktivnosti na donošenju zakona o restituciji
- rad na povratu oduzetih, uzurpiranih i na bilo koji drugi način otuđenih vakufa
- iznalaženje novih vakifa putem uvakufljenja nekretnina, pokretne imovine i novčanih sredstava te izrada vakufnama vakifima
- pružanje pravne pomoći medžlisima Islamske zajednice u vezi s pitanjem vakufske imovine
- pokretanje i vođenje sporova za zaštitu vakufa pred nadležnim domaćim sudovima i međunarodnim pravnim institucijama
- praćenje postupka pri izdavanju vakufske imovine u zakup pri medžlisima Islamske zajednice
- nadzor i praćenje legalnosti postupka u poslovima transformacije vakufa (zamjena vakufskih nekretnina za druge nekretnine i investiranje sa drugim pravnim i fizičkim licima u korist vakufa) i sl.
- realizacija projekta identifikacije i uknjižbe vakufske imovine u BiH
- evidencija podataka o vakufima u jedinstvenu bazu podataka − informacijski sistem
- saradnja sa srodnim institucijama u svijetu
- obezbjeđivanje donacija za vakufske i vjerske objekte
Osim ovih aktivnosti Vakufska direkcija je ustanova koja na neki način kontroliše i indirektno upravlja vakufskom imovinom. Vakufska direkcija provodi kompletnu proceduru uvakufljenja, izdaje vakufname, daje saglasnost na zakup vakufske imovine, priprema prijedloge za transformaciju vakufske imovine, pruža pravnu pomoć medžlisima kod upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom.
Prilikom radne posjete Medžlisu IZ Banja Luka, krajem 2014. godine, Vakufska direkcija je saznala da su predstavnici Muftijstva banjalučkog i Medžlisa IZ Banja Luka 21.10.2014. godine (bez provedene procedure) potpisali notarski obrađen ugovor kojim se vrši prijenos nekretnine označene kao k.č. broj 2165/3 u površini od 3563 m2 u korist firme Sintex d.o.o. Prema tom potpisanom ugovoru Sintex d.o.o. je bio dužan Medžlisu IZ Banja Luka ustupiti poslovni prostor površine 300 m2 i stambeni prostor površine 150 m2 nakon izgradnje objekta i to u roku od dvije godine od dana dobijanja pravosnažne građevinske dozvole. Odmah nakon saznanja informacije o potpisanom ugovoru, Vakufska direkcija je reagovala prema Medžlisu IZ Banja Luka i Muftijstvu banjalučkom u smislu ukazivanja na činjenicu da nemaju pravo potpisivati bilo kakve ugovore o zajedničkom investiranju bez saglasnosti Vijeća muftija i da je ugovor koji su oni potpisali štetan i nesiguran u smislu obeštećenja za vakuf.
Sve su ovo aktivnosti koje svakodnevno radimo i u svakodnevnoj smo komunikaciji sa svim organima i ustanovama IZ u BiH. Redovno smo prisutni na terenu. Posebnu pomoć u ovim aktivnostima pružamo povratničkim i medžlisima koji administrativno nisu u mogućnosti da samostalno rješavaju određene probleme. U suštini, Vakufska direkcija se brine da upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom bude vršeno u skladu sa normativnim aktima IZ u BiH.
Pitanje upravljanja vakufskom imovinom regulisano je normativnim aktima kao što su: Statut Vakufske direkcije, Pravila o izdavanju vakufske imovine, Odluka o transformaciji vakufske imovine, Pravila o uvakufljenju i dr. Navedenim normativnim aktima jasno je određena nadležnost svih organa koji upravljaju vakufskom imovinom. Sistem normativnih akata je urađen na takav način da jedan organ samostalno ne može donijeti bilo kakvu odluku kada je u pitanju vakufska imovina bez saglasnosti organa viših nivoa. Ovo znači da džemat ili medžlis ne mogu samostalno donijeti odluku kojom će raspolagati ili opterećivati vakufsku imovinu. Ovaj sistem se pokazao dobrim i treba ga zadržati, uz određene korekcije u skladu sa društvenim kretanjima i potrebama u datom vremenu. Potrebno je uvesti veću kontrolu ili reviziju poštivanja normativnih akata. Također, smatramo potrebnim, za početak, da pri svakom muftijstvu treba postojati koordinator za vakufe, koji bi usko sarađivao sa Vakufskom direkcijom i drugim organima IZ.

MINA: Brojni realizirani projekti su iza vas. Šta smatrate najznačajnijom aktivnošću koja je realizirana u proteklom periodu?
Zajimović:
Vakufska direkcija nema dovoljno vlastitih prihoda iz kojih bi finansirala realizaciju projekata revitalizacije i unapređenja vakufske imovine. Međutim, uslijed uspostavljanja dobre saradnje sa prijateljskim srodnim institucijama u svijetu, u posljednjih deset godina smo uspjeli realizirati veći broj projekata koji za cilj imaju unapređenje i razvoj vakufske imovine. Nastojali smo da realiziramo projekte u skladu sa stvarnim potrebama i zahtjevima medžlisa i drugih organa IZ u BiH, ravnomjerno na području cijele BiH. Također, važno je napomenuti da smo prilikom realizacije projekata nastojali jednako razvijati sve vrste vakufa - kako vjerske i obrazovne, tako i ekonomske i socijalno humanitarne.
Posebno bih izdvojio projekat uknjižbe i evidencije vakufskih nekretnina i uspostavljanje informacionog sistema i baze podataka, odnosno registra vakufskih nekretnina na području cijele BiH i dijaspore. Iz područja ponovne izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i konstituisanja novih vakufa izdvojio bih velike projekte koji su obilježili deceniju našeg rada. Među njima su ponovna izgradnja Aladže džamije, restauracija Šarene džamije u Travniku, dovršetak izgradnje Upravne zgrade Rijaseta IZ u BiH, dovršetak izgradnje Studentskog doma Fakulteta islamskih nauka, revitalizacija i rekonstrukcija vakufskog kompleksa Tekije u Blagaju, Obnova i restauracija Isa-begovog hamama u Sarajevu, izgradnja poslovnog centra Bazar u Mostaru, izgradnja stambeno-poslovnog objekta Odobašina u Sarajevu, izgradnja vakufsko-administrativnog centra (zgrada Medrese) u Fojnici, kao i desetine drugih vrijednih vakufskih projekata širom Bosne i Hercegovine.
U toku je izgradnja Arnaudije džamije u Banjoj Luci, Kizlaragine džamije u Mrkonjić Gradu, Sinan-begove džamije u Čajniču, kao i brojnih drugih projekata iz sve četiri vrste vakufa. Sve ove projekte smo realizirali u saradnji sa ostalim institucijama i organima Islamske zajednice, kao i sa našim vrijednim džematlijama. Smatramo da smo u ovom periodu pomogli medžlisima u razvoju vakufa i poboljšanju njihove ekonomske stabilnosti.

Upozoravali smo Medžlis IZ Banja Luka i Muftijstvo banjalučko
o našim saznanjima do kojih smo došli

MINA: Šta se tačno dogodilo s vakufskom imovinom u Banjoj Luci?
Zajimović:
U Banjoj Luci su se, u periodu 2014. do 2017. godine, nažalost, desile radnje koje kao posljedicu imaju elemente krivične i moralne odgovornosti, u kojima su zajedno učestvovali predstavnici nekih privrednih društava iz Banja Luke i predstavnici organa Islamske zajednice iz Banja Luke. Ustavom IZ u BiH, kao i drugim normativnim aktima, regulisano je pitanje upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom u BiH. Tim normativnim aktima je utvrđeno da su u određenim okolnostima i pod određenim uvjetima moguće transformacija i zamjena vakufske imovine, kao i zajedničko investiranje. U Članu 60. Ustava IZ u BiH određeno je da Vijeće muftija može donijeti odluku da se određeno vakufsko dobro zamjeni za drugo dobro ukoliko se utvrdi da je ova transformacija ili zamjena opravdana i u interesu vakufa. Po zahtjevu medžlisa i drugih organa, Vakufska direkcija provodi proceduru transformacije i zamjene i predlaže Vijeću muftija da istu odobri. Nakon što Vijeće muftija donese zaključak po određenom zahtjevu za transformaciju, tek tada strana koja je tražila transformaciju/ zamjenu može realizirati istu. A nakon realizacije je dužna Vakufskoj direkciji podnijeti izvještaj o realizaciji zaključka.
Prilikom radne posjete Medžlisu IZ Banja Luka, krajem 2014. godine, Vakufska direkcija je saznala da su predstavnici Muftijstva banjalučkog i Medžlisa IZ Banja Luka 21.10.2014. godine (bez provedene procedure) potpisali notarski obrađen ugovor kojim se vrši prijenos nekretnine označene kao k.č. broj 2165/3 u površini od 3563 m2 u korist firme Sintex d.o.o. Prema tom potpisanom ugovoru Sintex d.o.o. je bio dužan Medžlisu IZ Banja Luka ustupiti poslovni prostor površine 300 m2 i stambeni prostor površine 150 m2 nakon izgradnje objekta i to u roku od dvije godine od dana dobijanja pravosnažne građevinske dozvole. Odmah nakon saznanja informacije o potpisanom ugovoru, Vakufska direkcija je reagovala prema Medžlisu IZ Banja Luka i Muftijstvu banjalučkom u smislu ukazivanja na činjenicu da nemaju pravo potpisivati bilo kakve ugovore o zajedničkom investiranju bez saglasnosti Vijeća muftija i da je ugovor koji su oni potpisali štetan i nesiguran u smislu obeštećenja za vakuf.
Vakufska direkcija je u tom kontekstu od Medžlisa IZ Banja Luka tražila da, ukoliko žele izvršiti transformaciju, prvo ponište potpisani sporazum, a zatim se obrate Vakufskoj direkciji i traže pokretanje procedure transformacije koju u konačnici odobrava Vijeće muftija. Vakufska direkcija je uputila Muftijstvo i Medžlis da pokrenu redovnu proceduru i povuku svoje potpise sa već potpisanog štetnog sporazuma.

Vijeće muftija je 06.04.2015. godine donijelo zaključak kojim se daje saglasnost za transformaciju pod sljedećim uvjetima:
- Nakon izgradnje zgrade dati u vlasništvo i posjed Medžlisu IZ Banja Luka 450 m2 poslovnog prostora u prizemlju i 150 m2 stambenog prostora po sistemu “ključ u ruke”
- Rok za izgradnju i predaju u posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina jeste dvije godine i šest mjeseci
- Ukoliko u roku od dvije godine i šest mjeseci Sintex d.o.o. ne izgradi zgradu i ne ustupi navedene poslovne i stambene prostore Medžlisu, obavezuje se Sintex d.o.o. da će na ima kašnjenja Medžlisu IZ Banja Luka svakog mjeseca i to najkasnije do 10. datuma tekućeg mjeseca uplaćivati na ime izgubljene dobiti za zakup iznos od 10.500,00 KM
- Klauzula o penalima gore navedena mora biti izvršnog karaktera i da notarski ugovor ima svojstvo izvršne isprave u smislu člana 90. Zakona o notarima a u vezi sa članom 23. Zakona o izvršnom postupku, da Medžlis može da naplati prinudno svoja potraživanja iz ugovora i to po dospjelosti, u vezi sa svim obavezama plaćanja penala za kašnjenje koje je Sintex d.o.o. preuzeo na osnovu ugovora
- Sintex d.o.o. se obavezuje da će prilikom regulacije kanalizacije, vode i električne energije obezbjediti mogućnost priključenja buduće zgrade Islamskog centra koju će muftijstvo ili medžlis graditi na susjednoj parceli (za vrijeme muftije Edhem ef. Čamdžića na ovoj parceli je planirana izgradnja Islamskog centra u čijem sastavu bi bila i medresa).
- Obzirom da je Sintex d.o.o. nova firma u notarski ugovor ugraditi odredbu garancije na način da će notarski ugovor kao garant ispunjenja potpisati lično Kobilj Armin te da on cjelokupnom svojom imovinom garantuje ispunjenje obaveza firme Sintex d.o.o.
- Ukoliko u roku od četiri godine ne budu ispunjene sve odredbe ugovora, obavezuje se Sintex d.o.o. i Kobilj Armin da solidarno isplate Medžlisu IZ Banja Luka novčani iznos od 1.455.000,00 KM bez PDV-a na ime naknade za poslovni i stambeni prostor. Ova klauzula u ugovoru također mora biti izvršnog karaktera u skladu sa Zakonom o notarima i 23. Zakonom o izvršnom postupku.

Ovaj zaključak Vijeća muftija je dostavljen Muftijstvu i Medžlisu IZ Banja Luka na postupanje, što znači da je Medžlis IZ Banja Luka morao sačiniti novi ugovor sa firmom Sintex d.o.o. u kojem će biti ugrađeni svi elementi iz zaključka Vijeća muftija. Novi ugovor i obaveze iz ugovora su trebale biti upisane u teret vakufske nekretnine kako bi se spriječilo eventualno prometovanje i otuđivanje nekretnine. Ustvari uvjeti koje je Vakufska direkcija predložila Vijeću muftija, a koji su sastavni dio zaključka, su trebali biti mehanizmi zaštite imovine od eventualnog otuđenja, i bili bi da su ispoštovani. Dobili smo čvrsta obećanja da će se postupiti po zaključku Vijeća muftija, međutim Medžlis IZ Banja Luka nikad nije pristupio izradi novog ugovora. Vakufska direkcija kontinuirano od predstavnika Medžlisa IZ Banja Luka zahtjeva da dostave izvještaj o poduzetim radnjama što oni ne čine ili nam pošalju informaciju kako je provođenje zaključka u toku. Poslali smo nekoliko takvih upita. Nikada nam nisu dostavili dokaz o provedbi zaključka Vijeća muftija. Ali su nas i pismeno i usmeno uvjeravali da su aktivnosti u realizaciji provedbe zaključka Vijeća u toku. Dakle, na sceni je bilo svjesno obmanjivanje nadležne ustanove.
S obzirom na to da Medžlis IZ Banja Luka nije dostavljao informacije o poduzetim radnjama, Vakufska direkcija je počela da sumnjati u aktivnosti vezane za ovu nekretninu.
Početkom 2017. godine, putem nekih izvora, Vakufska direkcija saznaje da je Sintex d.o.o. prvo bespravno otuđio, a potom krajem 2016. godine prodao vakufsku nekretninu fizičkom licu. Od tog trenutka Vakufska direkcija pokreće aktivnosti na prikupljanju svih mogućih informacija vezanih za predmet. Pošto od Medžlisa nismo uspjeli dobiti redovnim putem, do kopije notarskog ugovora kojim firma Sintex d.o.o. prodaje fizičkom licu vakufsku nekretninu za novac bez ikakvih ograničenja i spominjanja obaveza koje Sintex ima prema Medžlisu IZ Banja Luka, dolazimo drugim kanalima. Vakufska direkcija obavještava nadređene o nelegalnim radnjama u Banjoj Luci. Dobivamo instrukcije da upozorimo Medžlis i da tražimo od Muftijstva i Medžlisa da se stvari poprave ili vrate u pređašnje stanje, odnosno da se ispoštuju doneseni zaključci Vijeća muftija. Iz Banje Luke ponovo dobivamo uvjerenja i garancije da će sve biti urađeno po zaključku Vijeća muftija i da nema potrebe za paniku. Odnosno, da će zaključak Vijeća muftija u potpunosti biti ispoštovan. U to vrijeme Vakufska direkcija organizira i sastanak sa predstavnicima muftijstva i Sintex d.o.o. i traži da se potpiše aneks ugovora u koji će se ugraditi sve odredbe koje do sada nisu bile ugrađene. I na tom sastanku sve se strane obavezuju na poštivanje dogovorenog. Vakufska direkcija je ovaj usmeni dogovor pretočila i u pisani dokument koji je dostavljen Muftijstvu i Medžlisu. Međutim, mi u tom trenutku ne znamo da je određeni broj vakufskih čestica već otuđen i da je za isti potpisan određeni broj štetnih ugovora.
Da bi slika bila jasnija vakufska parcela k.č. broj 2165/3 u površini od 3563 m2 je dio parcele 2165/1 u površini od 6891 m2. Znači na ovom dijelu je bila jedinstvena vakufska parcela u ukupnoj površini od 6891 m2. Medžlis IZ Banja Luka je 2014. godine bez saglasnosti nadležnih organa cijepao ovu parcelu na dvije parcele i to k.č. broj 2165/1 u površini od 3328 m2 i k.č. broj 2165/3 u površini do 3563 m2. Ovo cijepanje je urađeno 2014. godine, prije potpisivanja štetnog ugovora, ponavljam, mimo saglasnosti nadležnih organa.
Prilikom istraživanja i uviđaja u stanje vakufske imovine u Banjoj Luci, mi dolazimo do još saznanja. Želim napomenuti da je bilo veoma teško dobiti bilo koji dokument koji će potvrditi naše sumnje. Uporedo sa prikupljanjem informacija upozoravali smo Medžlis IZ Banja Luka i Muftijstvo banjalučko o našim saznanjima do kojih smo došli. Ne znajući da su neke ilegalne radnje već sprovedene, mi ponovo ukazujemo Medžlisu IZ Banja Luka na štetnosti poslova koje radi i tražimo od istih da se sačuva vakufska nekretnina na taj način što će se sa firmom Sintex d.o.o. potpisati novi ugovor. U jednom takvom dopisu, sredinom 2017. godine, jasno smo ukazali na posljedice radnji koje se obavljaju i tražili od Medžlisa IZ Banja Luka ispravljanje tih radnji. Dopise koje smo slali Medžlisu uvijek smo proslijeđivali i na adresu Muftijstva banjalučkog.
Nadalje, vakufska parcela 2165/2 u površini od 1817 m2 cijepa se 2016. godine na dvije parcele i to na parcelu broj 2165/2 u površini od 1228 m2 i parcelu broj 2165/4 u površini od 589 m2. Ove radnje se provode mimo znanja i saglasnosti nadležnih organa IZ u BiH. Šta se dalje dešava? Formira se firma pod nazivom Verizon d.o.o. čiji je vlasnik isti kao vlasnik firme Sintex d.o.o, a kao suvlasnik te firme pojavljuje se tadašnji glavni imam. Medžlis IZ Banja Luka odnosno tadašnji predsjednik IO Medžlisa IZ Banja Luka, tačnije 21.04.2016. godine, potpisuje notarski obrađeni ugovor kojim Medžlis IZ Banja Luka ustupa firmi Verizon vakufsku parcelu broj 2165/2 u površini od 1817 m2 i to bez naknade. Naravno mimo saglasnosti nadležnih organa. Kasnije firma Verizon ustupa ovu parcelu firmi Sintex d.o.o. koji se knjiži kao vlasnik i na ovoj parceli.
Na ovaj način firma Sintex d.o.o. na ilegalan način i uz saradnju sa određenim ljudima iz rukovodstva Medžlisa IZ Banja Luka stiče vlasništvo na dvije vakufske nekretnine i to na nekretnini označenoj kao k.č. broj 2165/3 u površini od 3563 m2 i k.č. broj 2165/2 u površini od 1228 m2 što ukupno čini površinu od 4791 m2, a kasnije ovu nekretninu prodaje fizičkom licu za novčani iznos. Dakle sve je rađeno samostalno i bez saglasnosti nadležnih organa Islamske zajednice u BiH.
Nakon saznanja o ovim radnjama Vakufska direkcija informiše nadležne organe IZ u BiH. Nadležni organi formiraju Komisiju koja je još detaljnije izvršila istražne radnje i utvrdila konačno činjenično stanje što je rezultiralo i izvještajem, prvo na Rijasetu, a potom i na posljednoj sjednici Vijeća muftija. Ovdje još jednom naglašavam da je veoma teško bilo doći do informacija i dokumentacije što od notara što od nadležnih organa putem kojih smo nastojali doći do podataka o promjenama vlasništva na vakufskoj imovini. Dokumentacija je od nas namjerno skrivana. Uporedo smo i kontinuirano bili izloženi pritisku određenih ljudi iz javnosti u smislu i našeg učešća u ovim radnjama. Nismo željeli ići u javnost sve dok ne budemo imali jasne dokaze i dok i ne budemo sigurni u naše sumnje. Pokušavali smo riješiti problem unutar institucija Islamske zajednice, kako nam i nalažu normativni akti.
Nekoliko pojedinaca, koji zasigurno trebaju odgovarati za svoje radnje, su se udružili i na smišljen način kroz cijepanje, a kasnije i prebacivanje vakufskih parcela bez naknade sa jedne na drugu firmu, namjeravali uništiti vakuf i sebi pribaviti protupravnu imovinsku korist.
Međutim prilikom rada Komisije i Vakufske direkcije dolazi se do novih informacija koje ukazuju na to da ovo nisu jedine vakufske nekretnine kojima su određeni ljudi iz Medžlisa IZ Banja Luka svojim nesavjesnim i neodgovornim radom nanijeli ogromnu štetu.
Kada je u pitanju predmet vezan za vakufsku imovinu, odnosno vakufsku kuću u ul. Meša Selimović koja je u naravi vakuf Ferhat-pašine džamije na ovom lokalitetu, egzistirao je stambeni objekat koji je bio u posjedu vakufa Ferhat-pašine džamije.
Medžlis IZ Banja Luka i Muftijstvo banjalučko su 14.04.2016. godine potpisali notarski obrađeni ugovor broj 244/16. Navedenim Ugovorom Medžlis IZ Banja Luka ustupa odnosno osniva pravo građenja u korist Muftijstva banjalučkog na nekretninama označenim kao k.č. broj 42/58 površine od 157 m2 i k.č. broj 42/75 u površini od 97 m2 upisane u ZK uložak broj 13381 KO SP Banja Luka. Pravo građenja je uspostavljeno u korist Muftijstva banjalučkog u cilju izgradnje poslovnog objekta površina cca 846 m2. (Po+P+3+M)
Pravo građenja je uspostavljeno bez naknade sa rokom izgradnje objekta do 01.01.2017. godine. Uspostava prava građenja je uspostavljena na period od 10. godina. Na ovaj ugovor Vijeće muftija je dalo saglasnost. Ta suglasnost odnosi se samo na regulisanje međusobnih odnosa između Medžlisa i Muftijstva i istim nije dopušteno uvođenje trećih lica.
Međutim, Komisija će utvrditi da su Muftijstvo banjalučko i firma Sintex d.o.o. još 10.12.2015. godine potpisali Ugovor o izvođenju radova na način da Muftijstvo banjalučko naručuje izvođenje radova na predmetnom objektu za iznos od 1.693.527,61 KM. Dakle, Ugovor o izvođenju radova je potpisan prije Ugovora između Medžlisa i Muftijstva o uspostavi prava građenja. Odnosno prije nego što se Muftijstvo i formalno moglo pojaviti kao investitor odnosno pravno lice na koga će glasiti građevinska dozvola.
Nakon ovog ugovora Medžlis IZ Banja Luka, Muftijstvo banjalučko i firma Sintex d.o.o. Banja Luka su 13.07.2016. godine potpisali notarski obrađeni ugovor broj 482/16 i to ugovor o zajedničkom ulaganju.
Navedenim ugovorom definiše se vrijednost radova i to u iznosu od 1.693.527,61 KM a koji će biti finansiran na način da Investitor – Muftijstvo će finansirati radove u iznosu od 443.527,61 KM, a suinvestitor - Sintex d.o.o. u iznosu od 1.250.000,00 KM. Važno je napomenuti da Medžlis i Muftijtsvo bez saglasnosti nadležnih organa firmu Sintex d.o.o. uvode u posao kao suinvestitora. Firma Sintex. d.o.o se sada pojavljuje kao suinvestitor, a ne kao izvođač radova. Svi ovi ugovori su potpisan bez saglasnosti nadležnih organa IZ u BiH.
Ovim ugovorom je određeno da nakon izgradnje objekta dio objekta, 3. sprat u površini od 262 m2, pripada Investitoru - Muftijstvu, a preostali dio 501 m2 pripada suinvestitoru - Sintex u površini do 501 m2 na način da je isti koristi u trajanju od 5 godina od dana pravosnažnosti. Nakon isteka perioda od 5 godina Muftijstvo i Medžlis su se u ugovoru obavezali da će Sintexu isplatiti novčani iznos koji je uložio i to 1.250.000,00 KM plus pripadajuće kamate na ovom iznosu u skladu sa bankovnim kamatama. Ovo znači da Sintex d.o.o. ulaže svoja sredstva u objekat tačnije 1,25 miliona KM i nakon izgradnje koristi najveći dio objekta u trajanju od 5 godina, a nakon tih 5 godina Muftijstvo i Medžlis će njemu isplatiti uložena sredstva plus pripadajuće kamate.
Ovo u praksi znači da bi po ugovoru Sintex d.o.o trebao dobiti na korištenje objekat 5 godina i da mu se vrate sve pare, plus pripadajuće kamate po osnovu pravila o poslovanju banaka. Naravno ovo je izuzetno štetan ugovor za vakufsku imovinu i rezultat svega toga jeste da svi ovi ugovori, koji su potpisani, su bili bez saglasnosti nadležnih organa.
Slične radnje desile su se i u Laktašima gdje je Medžlis IZ Banja Luka 2016. godine prenio na firmu Verizon sve vakufske nekretnine, da bi firma Verizon te nekretnine prenijela na kćerku od vlasnika a koja bi potom vratila nekretnine Medžlisu uz određenu kupoprodajnu cijenu. Kada uporedimo raniji posjed i vlasništvo sa sadašnjim stanjem možemo vidjeti da jedan dio te nekretnine nedostaje što će, također, u sudskom postupku biti predmet utvrđivanja.
Evidentno je da se radilo o jednom dobro osmišljenom kriminalnom projektu otuđenja vakufske imovine u kojem su nažalost učestvovali određeni predstavnici Medžlisa IZ Banja Luka i Muftijstva banjalučkog.
Sve ove aktivnosti su provođene bez saglasnosti nadležnih organa IZ u BiH i prije nego što smo uspjeli saznati o tim radnjama.

Problem nastaje kada se neko odvaži da samostalno donosi odluke bez saglasnosti nadležnih organa

MINA: Ono što se dogodilo poslije toga svakako predstavlja snažnu poruku javnosti i članovima Zajednice. Koliko je zaista teško brinuti se o vakufima?
Zajimović:
Izuzetno teško, prije svega zbog osjetljivosti ove oblasti, a onda i zbog činjenice da se ljudi olahko usude da nanesu štetu vakufu koja rezultira uzurpacijom i otuđenjem. Sistem upravljanja vakufskom imovinom je dobro definisan i uređen i, ukoliko se poštuje, mogu se donositi kvalitetne odluke. Ja ću navesti samo jedan primjer koji je najosjetljiviji, a to je transformacija. Transformacija je dozvoljena samo u slučaju kada je šerijatski opravdana i ispravna i kada je ta transformacija u interesu vakufa. Da bi jedan predmet transformacije bio odobren, potrebno je da prođe skoro sve instance IZ u BiH a to su džemat, Izvršni odbor medžlisa, komisija, Vakufska direkcija, muftijstvo, nadležna Uprava Rijaseta i Vijeće muftija. Svi oni moraju dati pismenu saglasnost da bi transformacija bila moguća. Bez saglasnosti svih instance, transformacija neće biti odobrena. Ovaj sistem je uveden zbog sigurnosti i osjetljivosti materije. Slična je situacija sa iznajmljivanjem vakufske imovine, promjenom namjene i dr. Dakle, sve ove instance odlučuju i sve dijele odgovornost.
Gdje nastaje problem? Problem nastaje kada se neko odvaži da samostalno donosi odluke bez saglasnosti nadležnih organa. Onda nam se dešavaju situacije kao što su Banja Luka i slučaj Islamskog kulturnog centra u Grazu. Mi kontinuirano upozoravamo medžlise o nužnosti poštivanja pravila i procedura. S druge strane, medžlisi direktno upravljaju vakufskom imovinom na terenu. Nismo u mogućnosti u svakom slučaju znati šta neki medžlisi rade sa vakufskom imovinom. Mi prema njima postupamo sa aspekta povjerenja.
Postoje i drugi problemi, a ogledaju se u čestim pokušajima uzurpacije vakufske imovine od strane trećih lica kao i od strane nekih lokalnih zajednica. Tu, također, vodimo veliku borbu. Česti su slučajevi na terenu gdje loklane zajednice uzurpiraju vakufsku imovinu i ne traže saglasnosti. Ukoliko nismo budni, može se desiti da takva imovina trajno bude otuđena. Trenutno se takva situacija odvija u Maglaju, Visokom i još nekim općinama. Koliko možemo, mi pomažemo našim medžlisima da zaštite i spriječe otuđenje vakufske imovine. BiH je u jednom tranzicijskom periodu vlasništva imovine i bojimo se da tu ima dosta lova u mutnom, naročito na području RS-a. O svemu tome valja voditi računa.
A kada se dese određene neregularne radnje sa kojima Vakufska direkcija nije bila upoznata ili u tim aktivnostima nije učestvovala, doživljavamo strašan pritisak javnosti, jer u javnosti slovi da je Vakufska direkcija ustanova koja upravlja vakufskom imovinom. Ovom prilikom žeklim da zahvalim našim džematlijama koji ljubomorno čuvaju vakufsku imovinu i Vakufskoj direkciji prijavljuju sve pokušaje neregularnog postupanja sa vakufima. Veliki broj prijava vezano za vakufsku imovinu svakodnevno dobijamo od naših ljudi, džematlija. Svaku prijavu uredno provjeravamo i informišemo osobu koja je prijavila o statusu predmeta odnosno rezultatima provjere.
U narednom periodu valja nam više raditi sa javnom upravom, odnosno službama koje provode određene promjene. Mi smo u prethodnim godinama obavili veliki broj razgovora sa notarima, ZK uredima, advokatima, i nastojali im objasniti način poslovanja i rada sa vakufskom imovinom. To stanje se popravlja i danas imate veliki broj notara koji uopće ne žele praviti ugovore vezano za vakufsku imovinu ako strana u ugovoru nema saglasnosti nadležnog organa, što mi pozdravljamo i što je vid sigurnosti za vakufsku imovinu. Danas u nekim gradovima imate situaciju da lokalne zajednice neće dati rješenje o početku obavljanja djelatnosti u vakufskom prostoru ako medžlis nema saglasnost na ugovor o zakupu. Veliki smo napor uložili dok smo postigli navedeno i nadam se da će svi ti koji obnašaju službene poslove i vode službene pravne radnje postupati kao što postupaju određene lokalne zajednice, notari i advokati. Međutim, isto tako želim reći da ima notara i službenika koji su, da li zbog pritiska ili utjecaja druge strane, radili stvari koje nisu smjeli raditi i koje su suprotne zakonskim propisima.
Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica je odredio da svaka vjerska zajednica može imati imovinu i da samostalno uređuje propise poslovanja sa tom imovinom. IZ u BiH je uredila propise poslovanja sa svojom odnosno vakufskom imovinom pa želimo poručiti svima iz javne uprave, bez obzira o kojem dijelu javne uprave je riječ, da poštuju takve odredbe i ne zaključuju neke štetne ugovore po vakufsku imovinu bez saglasnosti nadležnog organa unutar IZ u BiH. Valja nam raditi na informiranju javnosti o načinu rada sa vakufskom imovinom.

MINA: Situacija sa pandemijom virusa COVID-19 je zasigurno imala utjecaja i na rad i planove Vakufske direkcije. Odgođena je manifestacija Dani vakufa i niz drugih događaja, kao što je svečanost otvaranja obnovljene Čaršijske džamije, odnosno Džamije Havadže Duraka na Baščaršiji u Sarajevu. Šta su aktuelni projekti Direkcije i koliko ih je teško realizirati u ovim okolnostima?
Zajimović:
Nažalost, mi smo zbog trenutne situacije morali odgoditi ovogodišnju manifestaciju, međutim nismo odgodili realizaciju aktivnosti. Baščaršijska džamija je završena i otvorena za vjernike. Objekat Divanhana je završen i ovih dana smo, zajedno sa Medžlisom, okončali postupak dobijanja upotrebne dozvole. Vakufski administrativni poslovni centar u Fojnici se završava ovih dana i to će biti jedan od najljepših objekata u Fojnici. Nastavljeni su radovi na Upravnoj zgradi Rijaseta, izgradnji Kizlar-agine džamije u Mrkonjić Gradu, izgradnji Arnaudije u Banjoj Luci i Sinan-begove džamije u Čajniču, radimo na pripremi dokumentacije za Arnaudiju u Rogatici, i veliki broj drugih projekata uprkos pandemiji smo nastavili.
Nastavili smo i sa svim aktivnostima na zaštiti vakufske imovine. Ovih dana se priprema protokol koji će biti potpisan sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske o izgradnji sahat-kule u Banjoj Luci. Sljedeće godine treba da započne rehabilitacija Morića Hana, ponovna izgradnja Dugalića džamije u Nevesinju, izgradnja ili rekonstrukcija džamija u Mostaru koje su porušene u bivšem sistemu ili tokom Drugog svjetskog rata. Mnogo je aktivnosti koje u saradnji sa svim institucijama i organima IZ u BiH realiziramo.
Nesporno je da je u ovom periodu pandemije teže realizirati projekte, naročito projekte koje realiziramo sa prijateljskim zemljamam u svijetu, zbog nemogućnosti kretanja ljudi. Pandemija je utjecala na poslovnu stabilnost velikog broja fizičkih i pravnih lica. Vakuf je ostvarivao jedan dobar iznos prihoda direktno ili indirektno od turizma, grane koja je najviše pogođena posljedicama pandemije. Mi to u svom poslovanju osjetimo i nastojimo svakodnevno premostiti probleme sa kojima se surećemo.
Mnogo je lakše prevazići bilo koji problem kada postoji jedinstvo. Kada svako od nas poštuje propise neće se desiti greške o kojima smo govorili. Naravno uvjek će biti kritika na naš rad. Mi ćemo uvijek prihvatati dobronamjerne kritike i prihvatit ćemo savjete svake osobe koja te savjete pruža u dobroj namjeri. Nažalost, ima određenih ljudi koji iskorištavaju određene prilike koje im se pruže i u potpunosti na pogrešan način nastoje informirati javnost. I mi smo za to da javnost ima pravovremene, ali isto tako pravovaljane informacije. Vakuf je imovina svih nas. Islamska zajednica upravlja vakufskom imovinom, ali su vakufi transgeneracijska misija. Nadživjeli su mnoge generacije, nadživjet će i nas. Na nama je da vodimo brigu da li ćemo u historiji biti upamćeni kao dobri upravitelji ili ćemo biti upamćeni kao uzurpatori. Emanet velikih vakifa je obaveza koju moramo dosljedno poštovati.

Razgovarao: Adnan Muminović



Ostali prilozi:
» MNOGO JE NERVOZE, ALI ĆE BITI VLADE
Vijesti.me | 05. October 2020 16:26
» VAKUF JE IMOVINA I ODGOVORNOST SVIH NAS
MINA | 16. September 2020 19:39
» NE SA CRKVENO-ČETNIČKO-RUSKOM FORMACIJOM
RadioSarajevo.ba | 01. September 2020 12:09
» KNJIŽEVNI ZLOČIN
Bošnjaci.Net | 09. August 2020 18:20
» TABLETE PROTIV KAŠLJA „BISOLVON“ ILI „BISOLEX“ LIJEČE KORONU
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 27. July 2020 14:03
Ostali prilozi istog autora: