Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui


ELNUR ALIJEV, izvršni direktor, “Nizami Gandžavi Međunarodni Centar i ROVŠAN MURADOV, generalni sekretar
DA BI DOŠLI DO ČVRSTOG RJEŠENJA JERMENSKE ORUŽANE SNAGE TREBA ODMAZH DA SE UKLONE SA TERITORIJA AZERBEJDŽANA
Procitaj komentar

Autor: Božidar Proročić, književnik i publicista
Objavljeno: 23. October 2020. 21:10:50



Nakon pune tri decenije od okupacije Nagorno-Karabaha, državne teritorije Republike Azerbejdžan od strane Jermenije, čije su vojne snage već mjesec dana u istoj zoni pokrenuli ratna djestva, selektirano gađajući civilne ciljeve. Pored granatiranja stambenih objekta među desetinama ubijenih su i djeca, žene, starci… dok je više stotina teže i lakše ranjeno. Kako su javili mediji, uz posredništvo Rusije, i iz humanitarnih razloga od subote u podne po lokalnom vremenu nastupilo je primirje, kojeg se ne pridržava jermenska agresorska strana. Božidar Proročić je obavio duo razgovor sa Elnurom Alijevim, izvršni direktor “Nizami Gandžavi Međunarodni centar” i Rovšanom Muradovim, generalni sekretar “Nizami Gandžavi Međunarodni centar”, čije odgovore možete pročitati u nastavku.


Uprkos privremenom prekidu vatre, dogovorenom između Azerbejdžana i Jermenije uz posredništvo Rusije, i iz humanitarnih razloga od subote u podne po lokalnom vremenu, svjetski mediji su izvijestili o nekim prekršajima. Koja je izjava vaše države nakon sporazuma i primjene primirja? Može li se održati prekid vatre i pod kojim uslovima?
Republika Azerbejdžan je skoro tri decenije obavezana na svoju poziciju o mirnom rješavanju konflikta oko Nagorno-Karabaha. Ipak, međunarodno priznate teritorije Azerbejdžana i dalje su okupirane od strane jermenskih oružanih snaga. Govoreći o nedavnoj izjavi u Moskvi, prekid vatre nije jednostrani proces. Uprkos jermenskim provokacijama, Azerbejdžan poštuje međusobno dogovorene uslove od njegovog donošenja. Ali nismo optimisti u pogledu trajnog prekida vatre. Nekoliko minuta nakon usvajanja privremenog sporazuma, oni su izvršili raketne napade na stambena područja koja su van zone sukoba. Iste noći lansirali su raketu na grad Gandža, koji je udaljen 100km od okupiranih teritorija. Ovo je jasan teroristički akt i nastavak državne terorističke politike Republike Jermenije. Jermenski terorizam potvrđuje Rezolucija 1416 Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope usvojena 2005. godine. Ova rezolucija potvrđuje da je Republika Jermenija izvršila etničko čišćenje. Svako etničko čišćenje je teroristički čin. Jermensko granatiranje stambenog područja nastavak je iste politike.

Opšte je poznata činjenica da je konflikt u Karabahu etničke, a ne vjerske prirode. Napad na katedralu Svetog Spasa grada Šuši dva puta usmjerava konflikt u vjerski, otežavajući mogućnost postizanja mirnih rješenja.
Da, za Azerbejdžan to nije ni etničko ni vjersko pitanje. Ali kao što sam gore pomenuo, Jermenija se bori protiv mirnih Azerbejdžanaca. Što se tiče katedrale, to je prije svega bila provokacija jermenske strane. Nažalost, crkva katedrale Svetog Spasa postala je žrtva jermenske terorističke propagande. To mi nikada nismo uradili, imamo jermensku crkvu u centru Bakua. Danas u Azerbejdžanu postoji 2250 džamija, 14 crkava i 7 sinagoga, dok je više od 400 vjerskih i istorijskih spomenika pod okupiranim teritorijama.

Nekoliko dana nakon izbijanja rata između Azerbejdžana i Jermenije, Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana izjavilo je da Jermenija „organizuje“ međunarodnu štampu za posjetu vojnim oblastima, ugrožavajući živote stranih novinara i kršeći međunarodno humanitarno pravo. Novinari obično nose kartice za štampu kako bi mogli da izvještavaju o ratnim vijestima?
Prije svega, da vas podsjetim da Jermenija ne može nikoga da pozove na azerbejdžanske teritorije. To su okupirane teritorije što je potvrđeno Rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 822, 853, 874 i 884 koje zahtijevaju hitno i bezuslovno povlačenje jermenskih snaga sa okupiranih teritorija. Dozvolite mi da naglasim da je Vijeće sigurnosti ovlašćen da nameće obavezujuće i obavezne obaveze svim državama članicama UN-a. Republika Jermenija je država članica UN-a i odbija da se pridržava ovih rezolucija, čime podriva sistem UN-a i međunarodno pravo. Pozvao bih sve da pročitaju ove dokumente.

Dakle, kada Jermenija pokušava da organizuje bilo šta na okupiranim teritorijama, to je po definiciji nezakonito. Ovime Jermenija pokušava da uključi novinare u svoje kriminalne politike.

Jermenija targetira strane novinare tako što ih poziva na okupirane teritorije Azerbejdžana. Posjete ovim teritorijama bez dozvole Azerbejdžana su nezakonite. Stoga Azerbejdžan ne snosi odgovornost za njihovu bezbjednost.



Na nekoliko sastanaka azerbejdžanskih i turskih zvaničnika, obje države složile su se da su jedna nacija, jedna kultura i govore jedan jezik, te je Turska naglasila punu podršku Azerbejdžanu. S druge strane, u jednom od intervjua Vaše ekselencije na međunarodnom TV kanalu izjavili ste da Turska Azerbejdžanu pomaže samo oružjem, a ne borcima. Nekoliko video-snimaka na društvenim mrežama postalo je viralno, prikazujući kako sirijski plaćenici bježe, govoreći o svom iskustvu na sirijsko-arapskom dijalektu, da ih je Turska prevarila u međusobnom sporazumu koji je imao za cilj učešće u borbi oko Nagorno-Karabaha sa azerbejdžanskim snagama. Molimo vas da pojasnite izvještaje o ulozi Turske u borbi protiv Jermenije oko karabaškog regiona.
Turska nas podržava, ali u obliku političke i diplomatske podrške. Turska igra stabilizujuću ulogu u regionu, a posebno u situaciji u vezi sa jermensko-azerbejdžanskim konfliktom oko Nagorno-Karabaha. U globalizovanom svijetu svaka država može sebi priuštiti da ima partnera i saveznika. A Azerbejdžan i azerbejdžanski narod su srećni što imaju takvog partnera, takvog saveznika i takvog brata poput Turske. Ne protivimo se jer Jermenija smatra Francusku svojim saveznikom, a Francuska je zemlja koja u ovom trenutku najviše podržava Jermeniju. Pominjanje stranih plaćenika koji se bore sa azerbejdžanske strane, provokacija je Jermenije da podcijeni azerbejdžanski potencijal, uključujući i vojno-tehnički, pokušaj uvođenja stvari kao da je Turska ili neko pod uticajem Turske riješio vojno pitanje.

Azerbejdžan je bogata zemlja, tokom godina je izgradio snažnu i dobro opremljenu vojsku. Tako dobro finansiranoj i organizovanoj vojsci kakvu imamo u Azerbejdžanu nisu potrebni nikakvi plaćenici koji jednostavno nisu kompatibilni sa regularnom vojskom. Ovim optužbama Jermen pokušava da opravda svoje gubitke na bojnom polju. Istovremeno, ovakvim optužbama, Jermenija takođe pokušava da opravda svoju otvorenu upotrebu plaćenika. Jermenski predsjednik je nekoliko puta zvanično priznao da su doseljavali Jermene iz različitih dijelova svijeta na okupirane teritorije.

Sami smo oslobodili svoje zemlje. Mit o takozvanoj pobjedničkoj jermenskoj vojsci se srušio. Nikad nije ni postojala.

Prema jermenskoj strani, Nagorno-Karabah je od 4. vijeka bio naseljen uglavnom jermenskim stanovništvom. Takođe, od tada postoji desetine jermenskih crkava unutar teritorija. Na osnovu čega vaša zemlja naglašava da Karabah pripada Azerbejdžanu, dok Jermeni kažu da je Azerbejdžanska Republika postojala prije samo jednog vijeka, tokom sovjetske ere.
Da li očekujete da će jermenska vlada koju Vijeće Evrope optužuje za etničko čišćenje reći istinu? Jermeni ne govore istinu. Naseljavanje Jermena na tom području započelo je krajem 18. i početkom 19. vijeka nakon što su sporazum iz Kurekčaja potpisali Azerbejdžanac Ibrahim Kan i ruski general. Kao rezultat tog sporazuma Karabaški kanat je postao dio carističke Rusije. Tada su više od 60 procenata stanovništva u Karabahu bili muslimani. Jermenski migranti namjenski su se preselili u ovaj region kako bi promijenili njegovu demografsku kartu. Tako su Jermeni došli u Nagorno-Karabah.

Po vašem mišljenju, koja su diplomatska rešenja koja mogu pomoći u rješavanju sukoba između Republike Azerbejdžan i Jermenije oko Nagorno-Karabaha? Koje opcije predlažete osim nasilja?
Već smo predložili naše rješenje. Republika Jermenija treba da prizna teritorijalni integritet Azerbejdžanske Republike u skladu sa sistemom UN-a i njegovim pravnim normama. Drugo, jermenska vlast treba da odmah i bezuslovno povuče oružane snage sa okupiranih teritorija Azerbejdžana, što je uključeno u rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Mislim da je ovo način ispunjavanja međunarodne pravde i sprovođenje uslova međunarodnih principa. Ukratko, razrješenje se može zasnivati samo na međunarodnom pravu.

Kako vidite ulogu posrednika u pronalaženju rješenja konflikta? Jermenija je zatražila međunarodno priznanje Nagorno Karabaha. Kako vi to vidite?
Mi imamo međunarodno posredovanje decenijama. Nažalost, ovo posredovanje nije dovelo ni do čega. Ovo posredovanje dovelo je do onoga što se danas događa. Uloga posrednika nije bila dovoljna da pritisne Jermeniju da napusti teritorije koje im ne pripadaju. Što se tiče priznavanja Nagorno-Karabaha, to nikada nije bilo pitanje na pregovaračkom stolu. Naš stav je bio vrlo jasan, da Azerbejdžan nikada neće priznati nezavisnost Nagorno-Karabaha, jer je to naša zemlja po zakonu i istoriji. Sastavni je dio Azerbejdžana. Čak ni međunarodno pravo ne priznaje Nagorno-Karabah kao stranu u sukobu. Sukob je između dvije države, Jermenije i Azerbejdžana. To je potvrđeno i prošle subote u Moskvi.

Vaša Ekselencijo, da li ste optimista kada je u pitanju povratak takozvane zone bezbjednosti? Kako mislite da se ovo može ostvariti?
Od 27. septembra azerbejdžanska vojska oslobodila je od jermenske okupacije važne teritorije, uključujući nekoliko gradova i sela i strateški vrhove i planini Murov. U potpunosti kontrolišemo ove teritorije. Odlučni smo da oslobodimo sve naše zemlje. Radije bismo to učinili na miran način. Nedavna agresija Jermenije i njihov dekonstruktivni stav u rješavanju konflikta ne dozvoljavaju mi da budem optimista po ovom pitanju. Mi smo bili i vrlo smo jasni u svom stavu o rješavanju konflikta. Da bi se došlo do čvrstog rješenja konflikta, postoji samo jedan način, da se jermenske oružane snage odmah uklone sa teritorija Azerbejdžana.

Tokom rata koji je u toku da li baratate podacima o umrlim, ranjenim vojnicima i brojem civila koji su izgubili život?
Jermenska vojna provokacija protiv Republike Azerbejdžan koja je započela 27. septembra 2020. godine već je prouzrokovala 63 civilni život, uključujući djecu i starije ljude, a 292 je ranjeno.

VRH



Ostali prilozi:
» BROJNE SU POUKE I PORUKE BITKE NA BEDRU
MINA | 26. March 2024 14:14
» ”NIGDJE LJILJAN NIJE PRIGRLJEN KAO U BOSNI”
Anadolu Agency (AA) | 29. February 2024 14:16
» ŠOKIRAN SAM DVOSTRUKIM STANDARDIMA ZAPADNIH VLADA PREMA PALESTINCIMA
Anadolu Agency (AA) | 27. February 2024 14:39
» USPRAVNO I DOSTOJANSTVENO HODITI KROZ ŽIVOT
MINA | 24. February 2024 12:59
» SLANJE ORUŽJA U IZRAEL JE DIREKTNO SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU
Anadolu Agency (AA) | 22. February 2024 14:40
» ŽELIM UČINITI LJUDE U BIH PONOSNIMA
Anadolu Agency (AA) | 16. February 2024 20:12
Ostali prilozi istog autora:
» MOSKVA JE POČINLA GENOCID
09. December 2023 05:18
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif