Autor: Emir Ramić

EMIR RAMIĆ: Na žalost u BiH svijet nije izvukao poruke i pouke holokausta jer je legalizovan kako genocid, tako i segregacija naroda na nacionalnoj, kulturnoj, vjerskoj i jezičkoj osnovi. Samo u BiH je oduzeto pravo da budemo građani vlastite države. U BiH se zabranjuje pravo na maternji jezik i nacionalnu tradiciju. I to se toleriše.

Sjećanje na žrtve Holokausta i Bosanskog genocida je naša obaveza. Žrtve su nam svojim životima omogućili život dostojan čovjeka.

Međunarodni dan sećanja na žrve Holokausta 27. januar je prilika da konstatujemo stalnu moralnu dužnost i obavezu da se sjećamo Holokausta i Bosanskog genocida u kolektivnom institucionalnom pamćenju, kako bi se uklonila mogućnost pojave novih genocida. Istovremeno treba istaći baš povodom Dana sjaćanja na žrtve Holokausta da su Bošnjaci prvi narod u Evropi koji je digao svog glas za zaštitu Jevreja pred nacističkim zločinima. Svjedoče tome bošnjačke rezolucije iz 1941. godine, kao prvi antifašistički dokumenti u Evropi. Naš motiv borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog, nego oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture pamćenja, a u ime bolje budućnosti. Jer oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture pamćenja je ljudsko i božije pravo koje traži kaznu zločincima, a svim dobrim ljudima trasiranje puta kao boljem, sretnijem, humanijem životu. Na žalost u BiH svijet nije izvukao poruke i pouke holokausta jer je legalizovan kako genocid, tako i segregacija naroda na nacionalnoj, kulturnoj, vjerskoj i jezičkoj osnovi. Samo u BiH je oduzeto pravo da budemo građani vlastite države. U BiH se zabranjuje pravo na maternji jezik i nacionalnu tradiciju. I to se toleriše. U vremenu rastuće antibosanske koalicije, u vremenu kada se bosanaskohercegovački politički faktor sve slabije suprostavlja udruženim i organizovanim napadima na državu, u vremenu slabe bosanskohercegovačke diplomatije koja u najvažnijim svijetskim političkim centrima ima antibosanske diplomate, sloboda bosanskohercegovačke države se brani pravosnažnim presudama međunarodnih sudova koje su presudile agresiju i genocid na državu BiH, članicu UN. I moralnom snagom Armije RBiH koja je odbranila svoju bosanskohercegovačku državu i kojoj se zbog toga svijet divio. To su najbolje brane antibosanskom djelovanju i ponižavanju žrtava agresije i genocida. Odbranjena sloboda države BiH je tako omeđena pravosnažnim presudama največih pravnih autoriteta u svijetu i herojskom borbom Armije RBiH koja je odbranila bosanskohercegovačku zemlju, odbranila slobodu, čast i obraz Bosanaca i Hercegovaca. Ove dvije konstante bosanskohercegovačke slobode i opstojnosti države, njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta se veoma malo koriste u borbi protiv udružene antibosanske koalicije. Ne može se sa smetlišta historije iskopati progres, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od beznađa.

Dužnost odgovornih intelektualaca je da govore u ime nevino ubijenih žrtava, da podsjećaju na njihove patnje i boli i da potiskuju strah od zaborava koji je prisutan. Zadatak odgovornih istraživača da naučno istražuju genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, na čemu se temelji istina i pravda i maksimalno sužava prostor za sve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Zadatak izabranih političkih lidera je političko jedinstvo u borbi za istinu i pravdu. To političko jedinstvo će uskoro biti provjereno na pitanju potrebnih promjena za bolju državu BiH. BiH je višestruko historijsko svjedočanstvo da je dvadeseto stoljeće - stoljeće genocida. Njega je obilježila monstruozna neljudska težnja da se istrijebe Bošnjaci, da im se onemogući nacionalni, biološki, kulturni, socijalni i ekološki opstanak.