Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||||||
|
Intervjui
BOŽENA JELUŠIĆ, magistrica opće književnosti i teorije književnosti, poslanica URA-e u Skupštini CG MOJ STAV O GENOCIDU U SREBRENICI JE PRIRODAN KAO DISANJE zbog ratnih zločina i zbog crnogorskog dijela odgovornosti za sukobe devedesetih
Bošnjaci.Net: Poštovana gospođo Jelušić, u ime preživjelih žrtava genocida i njihovih potomaka izražavamo zahvalnost zato što ste dali svoj glas u Skupštini Crne Gore da se Rezolucija o genocidu u Srebrenici uvrsti na dnevni red. Kakav je vaš osobni stav o genocidu u Srebrenici? BOŽENA JELUŠIĆ: Nema razloga za zahvalnost, jer je takav stav prirodan kao disanje. O genocidu u Srebrenici dosta znam, uglavnom iz kredibilnih izvora, svjedočenja žrtava... Nedavno smo u Crnoj Gori imali priliku da vidimo film Quo vadis, Aida. Strašne brojke često ne izazivaju emotivni odgovor kao prikazano stradanje jedne žrtve, zato je umjetnost moćno sredstvo same istine. Prije možda dvije godine mi je kćerka otkrila deklasifikovana dokumenta o satelitskom osmatranju i prisluškivanju od strane američkih snaga, iz čega se dosta jasno moglo shvatiti šta se sprema u Srebrenici, ali se nije djelovalo pravovremeno. Da će se strašne stvari događati naslutila sam u svojstvu delegata na posljednjem kongresu Saveza komunista Crne Gore 1989. Užasnule su me loše prikrivene ratničke najave; odgovorila sam žustrom diskusijom i - bila preglasana. Zato nisam ušla u novoformirani DPS i od tada do osnivanja URA-e nisam bila članica nijedne političke partije. Nažalost, crnogorsko društvo nije nikada prošlo kroz proces lustracije zbog ratnih zločina i zbog crnogorskog dijela odgovornosti za sukobe devedesetih. A to je bila temeljna obaveza za svako društvo koje teži ozdravljenju. Nažalost, slično je u cijelom regionu. Ne sporim važnost i srećna sam što su nekadašnji zagovornici rata u Crnoj Gori promijenili svoje izvorne stavove, upravo one sa kojima su došli na vlast. Drago mi je što je DPS potom prigrlio vrijednosti i nasljeđe časnog Liberalnog saveza, ali je mučna činjenica da to nikada nije bilo samoosvješćenje, već prilagođavanje novim zahtjevima na putu vlasti. Tako se dogodilo da oni koji su otvoreno pomagali počiniocima ratnih zločina postanu petrifikovana vlast gotovo trideset godina. i bez predrasuda suočimo sa zločinima devedesetih Bošnjaci.Net: Šta vas je konkretno motiviralo da sa svojim glasom za Rezoluciju stanete uz žrtve genocida? BOŽENA JELUŠIĆ: Strašno je što smo na ovim prostorima najčešće spremni da se identifikujemo sa nacijom, a ne sa patnjom nevine žrtve. Karl Poper je negdje rekao da prava istorija čovječanstva nikada neće biti napisana – istorija života i patnje običnih ljudi. Zvanična istorija je uglavnom
Ne prestajem da se nadam da ćemo jednom uspjeti da se pošteno i bez predrasuda suočimo sa zločinima devedesetih i to me je motivisalo. ali to za mene nije bio razlog da ne glasam za njihov prijedlog Bošnjaci.Net: Prijedlog Rezolucije je predat Skupštini od strane BS-a, međutim, oni su iznenada sa svojim partnerima napustili Skupštinu prije glasanja. Kako tumačite ulogu BS-a na tom spornom zasijedanju Parlamenta? BOŽENA JELUŠIĆ: Smatram da je u potezu BS bilo mnogo mučnog politikantstva, ali to za mene nije bio razlog da ne glasam za njihov prijedlog. Intimno, u najvećoj mjeri razumijem i dobre i loše poteze crnogorskih partija koje predstavljaju manjinske narode. Mogu da razumijem pragmatizam ostajanja uz vlast, ali mi teško pada neprincipijelnost. Čudno je da BS ovakav zahtjev nikada nije uputila svojim koalicionim partnerima, koji su bili na vlasti, već je naprasno odlučila da time testira novu vlast. Neprincipijelna i klijentelistička saradnja BS (ali i nekih drugih stranaka) sa DPS-om se događala uvijek, a naročito u prošlom četvorogodišnjem sazivu. Mislim da ispostavljeni klijentelistički „računi“ nisu doprinijeli društvenoj koheziji, već upravo narastanju animoziteta među nacionalnim zajednicama. Posljednji događaji svjedoče da se inercija takvog djelovanja nastavila. smije se imati samo STRANA Bošnjaci.Net: Mediji u regionu, kako u CG tako i u Bosni i Sandžaku, nakon zasijedanja Skupštine (28. dec. 2020.) su uradili klasičan spin: napadali su vas, a posebno vašu koleginicu Zoronjić, kao da ste glasale protiv Rezolucije. Vjerujemo da ste propratili šta se dešavalo. Kako ste sve to doživjeli? BOŽENA JELUŠIĆ: Bilo je svakako neprijatno, ali nije bilo neočekivano. Kod nas, naime, nije dozvoljeno imati STAV, smije se imati samo STRANA. Ako niste u svemu na toj strani – odstrijel može da počne, a dozvoljena su sva sredstva. Nažalost, cio svijet je počeo da politički ozbiljno skreće udesno, a digitalno okruženje i društvene mreže su multiplikovale opasnosti od ugrožavanja demokratije. Većina ljudi živi u eho-balonima, izložena samo onim argumentima koji podržavaju njihove stavove. Mnogo je revizija istorije i teorija zavjere, a u infodemiji caruju površnost i neznanje. Uostalom, ako se i u SAD-u moglo desiti da spinovana rulja provali na Kapitol, zašto bi kod nas bilo bitno drugačije. Pomenuli ste da sam pratila medije u regionu. Moram reći da jesam, ali i da nisam. Zapravo, nisam htjela da bilo koga zamrzim ili da se opteretim njegovom mržnjom. To je moj način mentalne higijene. Posebno sam se uzdržavala od čitanja anonimnih komentara, jer je i samo nekoliko njih bilo dovoljno da posvjedoče o zastrašujućem govoru mržnje. Imam dosta godina i u stanju sam da ono što znam i u šta vjerujem autonomno zastupam. I da iz svega izađem ako/kad shvatim da borba nema smisla. Uostalom, teže je bilo 1989. vratiti se kući sa kongresa SKJ i proći između „drugova“ koji su se razmicali i skretali poglede, jer ste se usudili da posumnjate i jer ste upozorili da počinje put u rat. Bošnjaci.Net: BS vam stavlja na teret fašizam, jer kao većina u parlamentu niste imali dovoljno političke snage da Rezoluciju uvrstite na dnevni red, na sada već spornom zasijedanju. BOŽENA JELUŠIĆ: Kad kažete „vam“ – pretpostavljam da mislite na sastav aktuelne parlamentarne većine, a ne na mene lično. Tačno je da nova većina u Parlamentu nije imala snage da izglasa jednu tako jednostavnu civilizacijsku rezoluciju, ali sam ja ipak vidjela mnogo uzdržanih, među njima i jednog predstavnika moje partije (koji je tako glasao upravo zbog očite političke instrumentalizacije genocida u Srebrenici). Moram reći da sam vidjela uzdržane i u redovima DF-a. Da je BS ostao u sali, a da su DPS i ostali poslanici/ce sadašnje manjine glasali ZA, Rezolucija bi bila izglasana. Ukoliko u raspravi ne bi došlo i do još više glasova, izvjesno je da bismo koleginica Zoronjić i ja bile dva glasa koja bi značila većinu. I tada i uvijek. Problem je u tome što bi to bio „kredit“ za URA-u, a on se ni po koju cijenu nije smio omogućiti, iako srebreničke žrtve takav pristup nisu zaslužile. Povremeno stičem utisak da bi pojedinci mirnije savjesti zapalili Crnu Goru, nego što bi krenuli u izgradnju njene društvene kohezije. i da smogne snage za sopstvenu lustraciju Bošnjaci.Net: Poslanički klub “Crno na Bijelo” će – na prijedlog vašeg koalicionog partnera SPP – na jednom od martovskih zasijedanja Skupštine staviti na razmatranje prijedlog Zakona protiv negiranja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti. Da li smatrate da je Skupština zrela da usvoji jedan takav zakon, obzirom da je u društvu i u samoj državi Crnoj Gori vidljiv porast retrogradnih velikonacionalističkih snaga, iako bi time Crna Gora postala vodilja na Balkanu? BOŽENA JELUŠIĆ: Tačno je i smatram da na ovome treba istrajati kao na civilizacijskom činu od koga počinje društveno ozdravljenje. Odgovornost je na svima, a u ovom slučaju parlamentarna manjina, koja barjači svojim evropskim vrijednostima, mora znati da URA nema dileme oko glasanja. Dobro je što pominjete Balkan, na kome se ovo nije ostvarilo kao konsenzus i što doprinosi da se na naš region sa Zapada gleda sa gotovo rasističkim predrasudama. Voljela bih da Crna Gora bude korifej drugačije prakse i da smogne snage za sopstvenu lustraciju. Bošnjaci.Net: Koalicija “Crno na Bijelo” je zajedno sa vašom partijom URA preuzela veliku historijsku odgovornost da Crnu Goru povede iz trodecenijske vladavine DPS-a i njenih istomišljenika – kako se ističe u javnosti – u demokratizaciju i smjenjivost vlasti. Recite nam, hoće li to moći uz pomoć partija i ideologija, koje pokazuju da su zarobljene fašističkom idejom tzv. “srpskog sveta”? BOŽENA JELUŠIĆ: Mislim da za URA-u situacija nije apokaliptična kako to pojedini mediji i centri moći plasiraju. Uostalom, upravo su ove partije koje su, kako kažete, zarobljene u ideji „srpskog sveta“ izrasle iz jedinstvenog stabla DPS-a. Vidite, kao profesorica književnosti, pod vlašću DPS-a sam morala zvanični jezik nazivati sprskim, a ne sprskohrvatskim, a danas ti isti „pogiboše“ što se navodno ugrožava Katedra za crnogorski jezik. A uvijek i bez izuzetka se traži ono što ljude treba da podijeli. Govorim u svoje ime i ne bih imala ništa protiv da URA bude neka vrsta kamikaze, ukoliko će se smanjiti moć bahatog DPS-a na jednoj, i retrogradne vrijednosti dojučerašnje opozicije na drugoj strani. Smatram da ima osnova da se već vidi i jedno i drugo, bez obzira što stvari uvijek mogu krenuti manje željenim tokom. na temeljima jednakosti i održivog razvoja Bošnjaci.Net: Vjerujete li da ste uprkos problemima na dobrom putu da izvršite obećanu političku misiju demokratizacije i promjena? BOŽENA JELUŠIĆ: Vjerujem da smo na dobrom putu, ali nisam uvjerena da na njemu neće biti stranputica. Ohrabruje me činjenica da su nezavisnost i suverenost Crne Gore neupitne i da samo jedan mali procenat građana pokazuje spremnost da to uopšte preispituje. Preko 85% građana je za ulazak u EU, a kumulativno je snažno porasla podrška NATO integraciji. Da svi imamo isti cilj – građansku Crnu Goru na temeljima jednakosti i održivog razvoja – ovo bi bilo i više nego dovoljno za iskorak. Nažalost, loša ekonomska situacija koju je kreirao DPS, a ojačala pandemija, biće pogodno tlo za snaženje nepovjerenja, za osjećaj nepravde, za spinove raznih vrsta. Vidite, već se pojavio nov posao među mladima – takozvani mimeri i komentatori na društvenim mrežama i u medijima zarađuju od raspirivanja mržnje i od napada na političke neistomišljenike onih koji ih plaćaju. U 2016. smo u Makedoniji imali lažne profile koji su bili plaćeni da utiču na izborni proces u Americi, a pojedinci su zarađivali na tome bez i najmanje etičke dileme. Ako uz takvo „etičko okruženje“ imate u vidu pristrasnost potvrđivanja i sklonost ljudi narativnim zabludama, ukoliko imate u vidu koliko su moćni plot i spin i strategije melodrame, kako se lako razgore sentimenti i pređe se na teren psihologije rulje – jasno vam je da može biti svega i svačega. Držim da je vrlo važno to što se na samom početku nova vlast jasno deklarisala oko temeljnih postulata crnogorske spoljne politike. Uostalom, DPS je na tom planu zaslužio priznanje, ali ne i na planu unutrašnje politke. Bošnjaci.Net: Za Vladu koju predvodi premijer Zdravko Krivokapić se ističe da je nastala na vašem ekspertskom modelu. Da li ste zadovoljni samom organizacijom Vlade, personalnim rješenjima, i da li je stvarno ekspertska? BOŽENA JELUŠIĆ: Činjenica da je prihvaćen naš model ne znači da je on ispunio naša temeljna očekivanja. Zapravo, nije ispunio ničija očekivanja, jer je ovoj vladi zaprijećeno smjenjivanjem samo četrdeset minuta nakon izglasavanja. Kada imate u vidu praksu bivšeg režima da ministre, bez ikakve ekspertize, „šeta“ iz jednog resora u drugi, kad imate u vidu da se za trideset godina iselila jedna petina vjerovatno najagilnijeg stanovništva ove države, kada znate kakav je obrazovni sistem, kakva je bila partitokratska praksa – teško se saglasiti i oko same definicije eksperta. U jedno sam sigurna i to mi je vrlo važno – ovakvu će vlast i vladu biti mnogo lakše smijeniti nego petrifikovani DPS. A nakon nekoliko krugova dobijanja i gubljenja vlasti, valjda demokratski sazrijemo i mi, „lijeni“ Crnogorci. Bošnjaci.Net: Da ste vi bili mandatarka, ili neko iz vaše partije ili koalicije, kako bi danas Vlada CG izgledala? BOŽENA JELUŠIĆ: U njoj bi svakako bilo manjina i bilo bi više žena. Stremila bih maksimalnoj društvenoj koheziji i onemogućavala opasno reprodukovanje naslijeđenih praksi. Da sam mandatarka, imala bih bolju komunikacionu strategiju i ne bih dozvoljavala „faulove i autogolove“ kakvim smo svjedočili.
dosadašnje unutrašnje ekonomske politike Bošnjaci.Net: Kako tumačite činjenicu da manjinski narodi nisu zastupljeni u Vladi CG, čime se ona oglušila o važan evropski demokratski standard, pa čak i dostignuti standard prethodne vlade? BOŽENA JELUŠIĆ: Vidim to kao problem i kao lošu poruku, koja upravo ide na ruku politikantskim spinovima. Na drugoj strani, kao neko ko je trideset godina kritički posmatrač vlasti, jasno mi je da su evropski standardi i politička korektnost bili sjajan paravan za preuzimanje ekonomskih resursa. Ima jedna naša izreka koja kaže: „Volju mu učini, posao mu ne završi.“ Da je bila u pitanju istinska posvećenost građanskim vrijednostima, a ne „burazerskom“ neoliberalnom kapitalizmu, ne bismo imali sada ovakvo stanje. „Evropejstvo“ je najmanje koštalo, a obezbjeđivalo je povjerenje međunarodne zajenice. Na svoj način je konzerviralo i strah manjina i identitetske podjele unutar većinskog stanovništva. Sve je, polako ali sigurno, vodilo privatnoj državi i ekonomskom kolapsu. Nova vlast, međutim, ima zadatak ne samo da prekine porazne efekte dosadašnje unutrašnje ekonomske politike, već i da sačuva evropske vijednosti i političku korektnost u punom kapacitetu i na korist svih građana/ki. Kao članica URA-e ću biti spremna da se za to borim na svaki način. Bošnjaci.Net: Iz DPS-a i njihovih političkih pratilaca vas optužuju da niste uspjeli dokazati i potvrditi početnu političku platformu, kojom garantujete evropski kurs Crne Gore, već da ste više jednonacionalna, srpska vlada. BOŽENA JELUŠIĆ: Ne znam kako se to može zaključiti nakon nepuna dva mjeseca od formiranja Vlade i nakon nedvosmislenih sporazuma koje je potpisao premijer. Istina je da u Vladi ima ljudi koji se smatraju na razne načine bliskim Crkvi, ali to ne znači da je vlada srpska. Ponavljam, ovdje se ne može imati stav, nego strana. Baci se varnica, a onda podjaruje vatra. Mislim da je i Crnogorcima koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi već dosta ovakvih podjela. Na drugoj strani, ne želim da umanjujem mogući uticaj i kontraobavještajne akcije spoljnih činilaca. I oni se koriste društvenim medijima za plasiranje određenih dezinformacija u ovom ratu „svih protiv svih“. Znam i da određenih problema može biti kada je u pitanju ekonomska situacija. Kao zemlja u kojoj turizam i usluge učestvuju sa 60% u GDP-u, doživjeli smo veliki ekonomski pad. Susjedna Srbija nije, budući da je većinski orijentisana na proizvodnju, i to može rezultirati nekom vrstom ekonomskog uticaja, na primjer kroz kupovinu akcija na berzi. Zato držim da su Vlada i Parlament dužni da čuvaju državne interese i da onemoguće bilo kakav neprimjereni ekonomski uticaj (kao što je u vrijeme DPS-a svojevremeno bio ruski kapital). ponudio uklanjanje spornih članova Zakona Bošnjaci.Net: Da li vjerujete da je Zakon o vjerskim slobodama trebao biti usaglašen na širem društvenom prostoru, kako ne bi proizvodio podjele koje se danas čine nepremostivim, posebno između srpskog i crnogorskog naroda? BOŽENA JELUŠIĆ: Smatram da jeste i da su bili loši i tajming i način njegovog izglasavanja. O tome sam jasno govorila na Glavnom odboru URA-e i u Parlamentu. Nažalost, nova većina nije imala kapacitet za istinski demokratski iskorak i to je olakšalo dodatno spinovanje i „zauizmanje strana“. Međutim, niko od pravnika me nije uspio ubijediti da su izmjene i dopune Zakona takve da na bilo koji način prijete integritetu sakralne baštine Crne Gore. Usvojena su i dva naša amandmana, a spremni smo da Zakon provjerimo pred Ustavnim sudom (što sa ranijim Zakonom nisu pokušali ni Crkva ni DPS). Uostalom i sam DPS je, kada je već bilo kasno, ponudio uklanjanje spornih članova Zakona. Opredjeljujući se kako da glasam, pravila sam jednu vrstu SWOT analize, poredeći moguće dobitke i gubitke u aktuelnom političkom trenutku, ali ne za mene lično, već za demokratsku smjenjivost vlasti. Više je nego jasno da je URA trebala da bude još jedan „pontonski most“ za DPS, partiju koja uporno odbija da se reformiše, koja hoće „sve ili ništa“. Ti su „mostovi“ nekada bili Liberalni savez, pa SDP, uvijek su to bile manjinske partije, potom Pozitivna... Zato je i kreirana atmosfera linča u odnosu na URA-u i njene članove/ce. Bošnjaci.Net: Da li je URA i na tom planu ušla u problematičan politički teren koji DPS već dobro koristi? BOŽENA JELUŠIĆ:Navodno se odmjerava ko je jači – Crna Gora ili Srpska pravoslavna crkva, a u najkraćem – uvijek je riječ o imovini – jednih ili drugih – i o manipulaciji javnim mnjenjem. Sve je stvar tumačenja i u ovom slučaju zamjene teza, pa se za društvenu koheziju sada zalaže partija koja ju je i razorila. Iza svega, opet, ne stoje ideološke vrijednosti, već interes i potreba da se vratimo u sistem u kojem se „znalo ko je ko“ i kome pripadaju resursi. moderna evropska država Bošnjaci.Net: Nakon svega što smo vidjeli, a što je rezultat promjene vlasti, kako ocjenjujete, da li Crna Gora sa novom vlašću može postati moderna evropska država, u kojoj će biti mjesta za sve njene narode i građane, ili se lagano resetuje na devedesete godine dvadesetog vijeka? BOŽENA JELUŠIĆ: Nekako se u kritikama stalno nameće poređenje sa devedesetim, a bilo kakav pokušaj identifikacije sa tim periodom nije vraćanje u devedesete nego je gore od toga, zato što podrazumijeva da ima onih koji i pored istorijske distance i posljedica koje je nacionalizam imao i dalje misle da je to bilo opravdano. Ne treba robovati ideji cikličnog vremena, jer onda ne možete problematizovati ni nacionalističke ideje koje su ovom prostoru nanijele toliko štete. Sve manje se nacionalni interesi mogu posmatrati izolovano od globalnih i regionalnih, i mislim da nova vlada treba da misli iz šire perspektive, da se orjentiše na ono što je strateški najbolje za državu, ne obavezno na ono što pojedincima lično godi. Ako se ne bude tako radilo, građani će je lako kazniti na izborima. Nema nikakvog razloga za pojačanom ulogom Crkve, jer to nije u ekonomskom i razvojnom interesu zemlje i učinilo bi crnogorsku perspektivu nerazumljivom, osim možda u nekom kontraproduktivnom bilateralnom odnosu. Vjerujem da će Crna Gora jednom postati moderna evropska država, ni bolja ni gora od ostalih, ali ne sa novom vlašću, nego sa novim vlastima, koje će se smjenjivati na izborima. Vjerujem da u njoj manjine neće biti zarobljenici svojih strahova niti će biti vulgarne političke korupcije. Do tada će se, valjda, i u svijetu kreirati načini regulacije i očuvanja javnog prostora od širenja mržnje i stvoriti mogućnost da se u medijima i na društvenim mrežama raspravlja o društvenim problemima i putevima razvoja, a ne da se presuđuje i „linčuje“ po kratkom postupku. |