Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne
Glosa: na času poezije
GEORGE LORD BYRON
Procitaj komentar

Autor: Šemso Agović
Objavljeno: 20. April 2021. 16:04:39
GEORGE LORD BYRON, PJESNIK: JEHOVA, UČINI MI OVU ZEMLJU JEVREJSKOM!

(Photo: edition-originale.com)


ŠEMSO AGOVIĆ: Skladno lošem pjesničkom pamfletu – što ova pjesma u stvari jeste –, on nas već u prvom stihu sučeljava sa bludnim kamilama Arapa, koje su tu uljezi, jer su arapske! Arapi su također tu uljezi, jer kao „žreci lažnog boga služe“! Tamo bi morao biti Jehova, dobri bog, i Jevreji, dobri Jehovin narod, zato Byron smjesta diže galamu upravo na Jehovu:

„Ti gledaš, o, Jehova, kako ti ime ruže,
pa zašto spavaju gromovi vječne slave tvoje?“
Još kao prvačićima nam predstaviše čarobni svijet poezije i pjesnike, za koje apriori znamo da nisu obični ljudi, već polubogovi. Kroz dalje školovanje se taj fenomen samo pojačava; mjesta sumnji u njih nema, ma ni u snu. Pa ipak, čas otrežnjenja jednom dođe: kao gimnazijalci dovoljno zreli i dovoljno kritični osjetimo užas sadržaja određene poezije ili proze, naložene nam kroz obaveznu školsku lektiru. Osupnuti se odazovemo šutnjom i povlačenjem u sebe, pritisnuti nevjericom: da li je ovo moguće! Zar pjesnici nisu časni heroji pisane riječi, pisane in bona fide za sve ljude? Zar može pjesnik nastupiti kao zlobni idiot? Zar može pisati za jedan narod protiv drugog, za jednu vjeru protiv druge? Zašto profesori ćute? Zašto nam se ove strašne kvalifikacije predstavljaju kao vrhunska umjetnost, čije ideale moramo prihvatiti, jer smo đaci?

Ne, tu odgovora nema. U stvari – nema ni pitanja, ona samo u obliku retorike vršljaju po našoj svijesti, bez šanse da budu artikulirana u usmenom ili pismenom obliku. Jer, zaboga, radi se o autoritetima, nekim stotinama godina obožavanim i slavljenim, kako udariti na njih? Ko će nam vjerovati? Ko će nas podržati? Ili, ko će nas kazniti ako progovorimo, ako se pobunimo? Ako poslušamo svoju savjest?

Osjećaj da smo duboko i žestoko napadnuti, ja i moj rod, a da se ne možemo braniti, ostavlja utisak potisnutog bijesa i ljutnje. Većina mojih školskih drugova mirno sjede u klupama: oni nisu pogođeni, ne pripadaju mom rodu ni mojoj vjeroispovijesti, oni pripadaju rodu autora, oni se lako i sa zadovoljstvom s njim identificiraju, kao i s njegovim stavovima. A ja to ne mogu. Jer ja sam Arap, ja sam Albanac, ja sam Bošnjak, ja sam musliman… Oni su drugo. A, čudno, profesor nije „drugo“ nego kao i ja, ali ćuti kao i ja.

Danas nam on predaje poeziju slavnog Georga Lorda Byrona. Obrađujemo pjesmu:

________________________________________

PO OBALAMA JORDANA

Po obalama Jordana kamile Araba blude,
na br'jegu Siona žreci lažnoga boga služe.
Pod st'jenam’ Sinaja Vaalove sluge hude
ti gledaš, o, Jehova, kako ti ime ruže,
pa zašto spavaju gromovi vječne slave tvoje?

Tamo gdje je prst tvoj ispisao tablice svete
i stopa osveštala pute narodu dobrom tvome;
tamo gdje su slave plamene siluete
pisane munjom tvojom, nijednom samrtnome
nije moguće prići po c'jenu života svoga.
Nek’ oko tvoje bljesne munjinim silnim sjajem
i nek’ padne koplje iz poraženih ruku tiranina!
O, da l’ će dugo tiran puniti zemlju vajem
i da li će narod jošte gledati mnogo dana
ostavljen od teb’ hram naš tužan, napušteni?


Meni je prvo jasno: baš divan naslov! U starodavnoj Palestini, na obalama Jordana očekujemo slikovite opise pejzaža i žubor svete rijeke, pa i ljubavnu priču, kakvih je Byron nanizao sijaset u svom kratkom a burnom ljubavnom i bjelosvjetskom vijeku. Ali ne! Skladno lošem pjesničkom pamfletu – što ova pjesma u stvari jeste –, on nas već u prvom stihu sučeljava sa bludnim kamilama Arapa, koje su tu uljezi, jer su arapske! Arapi su također tu uljezi, jer kao „žreci lažnog boga služe“! Tamo bi morao biti Jehova, dobri bog, i Jevreji, dobri Jehovin narod, zato Byron smjesta diže galamu upravo na Jehovu:

„Ti gledaš, o, Jehova, kako ti ime ruže,
pa zašto spavaju gromovi vječne slave tvoje?“


Vidim da je đavo odnio šalu i da je Byron dao svojoj ratnohuškačkoj pjesmi lažno ime. Pravo ime bi moralo glasiti – Jehova, uništi Arape i naseli Jevreje!, jer je ovdje to osnovni i jedini light-motiv. Kakva nevjerovatna slučajnost, razmišljam – dosad smo učili o dosta slučajeva kada autori svojim zlobnim djelima daju milozvučna i nevina imena: Gorski vijenac, Na Drini ćuprija, Stojanka majka Knežopoljka… Jaka i sjajna imena, a niko nam nije objasnio da su lažna i zašto su lažna. Ali nama je jasno i bez ičijeg objašnjenja zašto je to tako: čim se upoznamo sa sadržajem, znamo da su ga takav grozan morali maskirati ili prikriti. To lukavstvo je potvrda korisnosti bezobzirnog pragmatizma: već sami naslovi učine da đaci formiraju pozitivno mišljenje o djelu, kao i o fabuli koju nam prezentiraju. Niko tu ne nalazi ništa opako niti bizarno – uništavanje drugačijih je valjda normalna pojava, zadatak čak. I to se u praksi događalo, bogami prečesto.

Mi u razredu i dalje mirno slušamo i recitiramo oštra Byronova naređenja njemu podređenom Jehovi:

„Nek’ oko tvoje bljesne munjinim silnim sjajem
i nek’ padne koplje iz poraženih ruku tiranina!“


i nastavljamo tumačiti njegovu žudnju da Jevreji nasele od Arapa očišćene obale Jordana:

„O, da l’ će dugo tiran puniti zemlju vajem
i da li će narod jošte gledati mnogo dana
ostavljen od teb’ hram naš tužan, napušteni?“


Htio bih upitati profesora – o kakvim tiranima pjesnik pjeva kad znamo da tamo Palestinci i Jevreji žive u slozi i prijateljstvu, ali odustajem od namjere. Znam, reći će da je u pitanju poetica licentia, iako to nije pjesnička sloboda, već gruba insinuacija Arapima. Ali, nejse.

Čas prođe, profesor zaključuje predavanje izjavom da je Byron pjesnički prvak engleskog romantizma i da je stekao međunarodnu književnu slavu i obožavanje. Preveden je na bezbroj svjetskih jezika i podignuto mu je bezbroj spomenika po kugli zemaljskoj, ulice i naselja nose njegovo ime od Atine do Londona.

Ustajem i sa podignutim rukama prema profesoru – jer su đaci poustajali i počeli galamiti –, povičem: „Profesore, molim vas, ako je Byron pjesnički prvak engleskog romantizma i ako je stekao međunarodnu književnu slavu i obožavanje, i lord je, i tako dalje, odakle mu želja da Jehova pobije Palestince na obalama Jordana i tamo naseli Jevreje, profesore…?“ Ali, profesor me ne sluša. Sa dnevnikom ispod pazuha probija se između živahnih gimnazijalaca prema izlaznim vratima, kao da bježi iz pakla.

A imao sam i pitanje, baš me je zanimalo, da li i u arapskom svijetu postoji prevedeno Na obalama Jordana, ali ga ne stigoh postaviti.

Možda je i bolje tako, jer tu odgovora nema, i tačka. U stvari – nema i nije bilo ni pitanja; ona su samo u obliku retorike vršljala po mojoj svijesti, bez šanse da budu artikulirana u usmenom ili pismenom obliku. Jer, zaboga, radi se o autoritetima, nekim stotinama godina obožavanim i slavljenim, kako udariti na njih? Ko će mi vjerovati? Ko će me podržati? Ili, ko će me kazniti ako progovorim, ako se pobunim? Ako poslušam svoju savjest?

Niko, ljudi moji, niko.

VRH



Ostali prilozi:
» BOŠNJAK – IZMEĐU USPONA I PONORA
Mehmed Meša Delić | 06. December 2022 21:01
» DRAGAN STOJKOVIĆ PIKSI U TRIBALNOM TALOGU BALKANA
Šemso Agović | 05. December 2022 16:53
» KAKAV UČITELJ, TAKVI I UČENICI
Mr. Milan Jovičić | 05. December 2022 16:52
» VRIJEME JE DA BOŠNJACI POČNU HODATI USPRAVNI ISPOD ZVIJEZDA
Sead Zubanović | 04. December 2022 12:59
» NIKŠIĆEVA LAŽ I OBMANA NAŠE JAVNOSTI
Mr. Milan Jovičić | 02. December 2022 13:08
» UH, BAŠ SAM LJUTA!!!
Nada Starijaš Al Issa | 01. December 2022 15:12
» VEZANJE ZASTAVA: „OSMORKA“ - SDP I HDZ
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 29. November 2022 17:43
» MA, KONTAJU ONI!
Dr. Mesud A. Ramić | 28. November 2022 21:53
» ČEONI UDAR U SUDSKU PRAVDU I LJUDSKA PRAVA
Velija Murić | 28. November 2022 13:06
» IZ ZONE SUMRAKA ODJEKUJE: „SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!“
Mehmed Meša Delić | 26. November 2022 14:50
» DODIK OPET POLUPAO LONČIĆE
Eset Muračević | 26. November 2022 13:22
» POVIJEST (NI)JE UČITELJICA ŽIVOTA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 23. November 2022 20:05
» OSMORKA I VELIKO SRPSKO-HRVATSKE BAJE!
Mr. Milan Jovičić | 23. November 2022 19:53
» KONTAŠ?
Said Šteta | 23. November 2022 16:28
» ŠTA TO PORUČUJU I ŽELE NACIONALISTI IZ MOSTARA?
Mr. Milan Jovičić | 21. November 2022 01:09
» ESEJ O “G(L)ADNIM GODINAMA”
Dr. Harun Hadžić | 20. November 2022 14:55
» JETON NEZIRAJ – THE HANDKE PROJECT
Šemso Agović | 18. November 2022 13:56
Ostali prilozi istog autora:
» JETON NEZIRAJ – THE HANDKE PROJECT
18. November 2022 13:56
» STRAH ABDULAHA SIDRANA
16. July 2022 16:44
» SLUČAJ KARAĐUZOVIĆ
23. June 2022 19:15
» FERID MUHIĆ: PUTOVANJE U TAJAN
19. March 2022 11:59
» IVO, FAIZ I MILJENKO
18. January 2022 01:59
» NJEGOŠEVA SKUPŠTINA
28. December 2021 00:50
» BOJKOT ZIMSKE OLIMPIJADE
14. December 2021 21:49
» STARI MOST I GORSKI VIJENAC NA HTV1
08. November 2021 16:03
» MUANIS I NJEGOŠ
09. October 2021 01:48
» SUBVERZIVNA KNJIŽEVNOST
24. May 2021 18:58
fastvee.gif
banmuftija.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Taslidza Banner.jpg
Beharban.jpg
Kurtcehajicbanner45.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
bos-jezik.gif
NjegosMilo.jpg
almirhot.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
KDBH_Preporod.gif
Udruzenje Kultur Media banner.jpg
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif