Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Povod ovog teksta je današnja izjava premijera Republike Kosova Albina Kurtija, poslije sastanka u vezi dijaloga u Briselu
POTREBNO JE SUŠTINSKO UKLJUČIVANJE I BOŠNJAKA KOSOVA
Autor: Ćerim Bajrami
Objavljeno: 15. June 2021. 20:06:01
Međudržavni pregovori Republike Kosova i Republike Srbije u Briselu: Premijer Kurti i predsjednik Vučić uz posredovanje visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i sigurnost Josepha Borella i njegovog izaslanika za dijalog Miroslava Lajčaka (Foto: Facebook Albin Kurti)


ĆERIM BAJRAMI: Inače bošnjački nacionalni opći interes jeste da se ni njihova ni pozicija drugih nevećinskih zajednica u ustavu i predmetnim zakonima Republike Kosova - suštinski ne mijenja u slučaju 'otvaranja' Ustava R. Kosovo ili promjena odredbi nekih zakona.
Jedino što Bošnjaci zahtjevaju - jeste da se ispravi greška u članu 5. ustava i da se bosanski jezik upiše na trećem, a ne kako je sad na četvrtom mjestu!
Prije par godina, tokom šire rasprave u Vladi, Skupštini i po medijima u Republici Kosovo u vezi dijaloga Kosovo - Srbija, objavio sam tekst u više medija i na bosanskom i na albanskom jeziku s naslovom: "Neophodno je učešće i Bošnjaka Kosova u procesu dijaloga".

U međuvremenu, kao izabrani predstavnici bošnjačke nacionalne zajednice iz Koalicije Vakat, angažirani u institucije Republike Kosova, u pisanoj formi i direktnim obrazloženjem zatražili smo i od tadašnjeg premijera Haradinaja i od Kancelarije EU, naše učešće u dijalogu.

Također smo iznosili svoje sugestije i premijeru Avdullahu Hotiju oko nekih (publiciranih) detalja iz dijaloga, tokom kratkog mandata prethodne vlade.

Na početku, tokom naprijed spomenutog mandata vlade premijera Haradinaja, načelno je iskazana dobra volja za prihvatanjem učešća i Bošnjaka, međutim, nešto kasnije u Skupštini, to nije decidno nacrtom zakona bilo predviđeno, te je samo našom (DSB) direktnom intervencijom i traženjem od poslanika “Vakat“ Bahrima Šabanija, koji je bio šesdeset i prvi (61.) poslanik za neophodan natpolovični kvorum za izglasavanje Zakona o državnoj delegaciji za dijalog. U posljednjem momentu prije glasanja usvojen je naš zahtjev i u zakonskom tekstu oko sastava delegacije je dodato i izglasano: "... i predstavnik bošnjačke zajednice."

Taj Zakon je kasnije Ustavni sud proglasio da nije u skladu s ustavom, ali je bitno ono što je - ostvareno.

A postignuto je to da se u ondašnjem političkom vrhu Kosova shvati potreba za uključivanjem i Bošnjaka u dijalogu, iz prostog razloga što to nije bio nikakav naš zahtjev tipa "hajd Alija, nek je više vojske", već zbog konkretne potrebe, pored ostalog, radi nepovoljnog položaja i ugroženih prava pripadnika bošnjačke zajednice u opštinama na sjeveru Kosova.

Da samo navedemo da tamo uz nekoliko neriješenih ubistava i teških ranjavanja Bošnjaka, od 2010. g. i nešto kasnije, Bošnjaci još nemaju pravo na školovanje na bosanskom jeziku, dok se veliki broj njih u međuvremenu nastanio u Novom Pazaru, Sarajevu ili, većina njih, u dijaspori, pogotovo iz opština Mitrovice i Leposavić, a ništa nije bolje ni u Zubinom Potoku i Zvečanu.

U tom dijelu Kosova pripadncima bošnjačke nacionalnosti ugrožena je i sloboda govora - u punom smislu riječi, a da se ne govori o slobodi glasanja i biranja, koje je direktno kontrolisano i dirigirano na svim minulim izborima, pogotovo na zadnjim.

U vezi s ovim, potrebno je da i premijer Kosova i EU posrednici i ambasade, komuniciraju sve legitimno izabrane bošnjačke predstavnike, pogotovu one koji su pobjednici u bošnjačkoj zajednici, te da se pomogne bošnjačkim kompetentnim institucijama i pojedincima da urade kratki elaborat koji će dati realni presjek stanja o nacionalnom, političkom i pravnom položaju bošnjačke populacije u ove četiri općine na sjeveru, od ulaska Kfor-a na Kosovu, juna 1999., do dana današnjeg. Tekst elaborata treba da ponudi i rješenja u skladu sa općim bošnjačkim intencijama, ustavom Kosova i pozitivnom praksom.

*****

U ovih četiri tačke koje je neposredno poslije današnjeg susreta u Briselu istakao u svojoj postiranoj izjavi kosovski premijer Kurti, predložene srbijanskoj delegaciji, zanimljiva je, između ostalih (i za nas Bošnjake i za druge nevećinske zajednice), tačka o ... 'formiranju zasebnog nacionalnog vijeća / savjeta srpske zajednice..."

Dakle ima se šta i pratiti i radu čega (suštinski) učestvovati u dijalogu.

Naravno, učešće Bošnjaka u dijalogu ne podrazumijeva da oni budu direktno prisutni s kosovskim premijerom i pratiocima u Briselu ili negdje drugdje, ali je važno da dijalog redovno prate i da budu redovno uključeni i informisani od kosovskih predstavnika.

Još jednom napominjem: legitimitet za ovo učešće u ime Bošnjaka Kosova prije svih imaju oni koji su od ovog manjinskog naroda većinskim glasovima izabrani (i na zadnjim izborima.)

(Ova napomena je bitna, jer mi Bošnjaci znamo da su nam prije 1999. 'tamo neki' birali "predstavnike", što je realni rizik i sada, samo s druge strane.)

*****

Inače bošnjački nacionalni opći interes jeste da se ni njihova ni pozicija drugih nevećinskih zajednica u ustavu i predmetnim zakonima Republike Kosova - suštinski ne mijenja u slučaju 'otvaranja' Ustava R. Kosovo ili promjena odredbi nekih zakona.
Jedino što Bošnjaci zahtjevaju - jeste da se ispravi greška u članu 5. ustava i da se bosanski jezik upiše na trećem, a ne kako je sad na četvrtom mjestu!

To je bio jedan od većih propusta ondašnjih bošnjačkih poslanika u 2008. godini, tokom donošenja i izglasavanja Ustava Republike Kosovo, odnosno veoma nekorektan postupak onih drugih koji su tim nacrtom ustava redoslijed prepustili turskom jeziku. U ovom slučaju, uz nepravde koje se veoma često čine prema bosanskom jeziku, odnosno Bošnjacima, u publiciranju mnogih zvaničnih vladinih dokumenata i natpisa, (uz ''pravdanje na slovo ustava''), očita je i kontradiktornost u samom ustavu, odnosno postoji elemenat njegove zlouptrebe u ovom "pravdanju", jer se, pored toga što se i tokom pisanja ovog ustava i uvijek znalo da su Bošnjaci brojnija nacionalna zajednica na Kosovu, što je članom ustava na drugom mjestu to jasno i potvrđeno - preko odredbe za broj poslanika u Skupštini Kosova na rezervisana / garantirana mjesta, gdje stoji - tri (3) za bošnjačku zajednicu u odnosu na broj dva (2) poslanika na ovim mjestima za tursku zajednicu. (?!)

*****

Isto tako je nešto ranije u odnosu na vrijeme donošenje ustava, od ondašnjih bošnjačkih poslanika učinjen krupniji propust i tokom donošenja Zakona o upotrebi jezika, gdje je samo turskom jeziku dat status "tradicionalnog" i to jedino za općinu Prizren, što je svakako dobro, jer je to sljedstveno uzrokovalo pravnu povlasticu da se ne uzima u obzir broj stanovništva ove zajednice od pet (5) procenta, za priznanje zvaničnog statusa turskog jezika u općini Prizren.

A bilo je, naime, i te kako prostora i za da upisivanje i bosanskom jeziku kao "tradicionalnog", i to ne samo za općinu Prizren, već i u drugim općinama, pogotovo za Mitrovicu, koja je znana historijska destinacija i bošnjačkog naroda.

I ovaj nepovoljni status bosanskog jezika, treba promijeniti u pozitivnom pravcu, u slučaju eventualne izmjene i dopune Zakona o upotrebi jezika, za što su, svakako, potrebni i glasovi nevećinskih zajednica, samim tim i troje poslanika na bošnjačka garantirana mjesta.

Pošto smo spomenuli Mitrovicu, kao jedan od gradova u kojem vjekovima žive i Bošnjaci uz većinske Albance, za razliku od nekoliko drugih općina u Republici Kosovo - u kojima je njihovim statutima regulisana upotreba bosanskog jezika u skladu sa spomenutim zakonom, bosanski jezik u statutu općine u južnom dijelu Mitrovice, gdje je i sad neosporno albanska većina, još nema jasni pravni status 'jezika u upotrebi', iako smo par puta na ovo ukazivali.

Također, Bošnjaci Kosova nemaju namjere da odustanu od decentralizacije općine/a, pogotovo Rečane, koje se obećavaju i redovno prolongiraju od svih kosovskih vlada od 2008. godine naovamo, jer je to, na bošnjačku žalost, izbjegnuto da se direktno upiše u Ahtisarijevom planu u Beču, koji je bio osnova ustavnog i zakonskog poretka Republike Kosovo.

I taj (aktuelni) bošnjački zahtjev za decentralizacijom - koji je legalan i legitiman i životno bitan, niti je imao niti pak išta ima - s bošnjačke strane - sa (ne)formiranjen bilo kakvih i čijih asocijacija općina!



Ostali prilozi:
» U LAŽI SU KRATKE NOGE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 20. January 2022 13:02
» BOŠNJACI SU POBIJEDILI U RATU, BOŠNJACI ĆE I ODBRANITI DRŽAVU!
Akademik dr. Ferid Muhić | 19. January 2022 18:45
» CRNA GORA - RASPLET
Omer Šarkić | 19. January 2022 16:18
» RAJA POBIJEDILA U RATU, INTELEKTUALCI GUBE DRŽAVU
Akademik prof. dr. Aleksandar Knežević | 18. January 2022 23:53
» FUNDAMENTALISTI SEKULARIZMA
Amir Telibećirović | 18. January 2022 16:24
» DOBRO JE NE UMIRATI PONEDJELJKOM
Said Šteta | 18. January 2022 14:47
» IVO, FAIZ I MILJENKO
Šemso Agović | 18. January 2022 01:59
» MOSTARSKI SPORAZUM, SDA-HDZ, GRAD TRAJNO PODIJELJEN?
Mr. Milan Jovičić | 17. January 2022 17:44
» SRPSKO ZATAŠKAVANJE ISTINE O GENOCIDU
Mehmed Meša Delić | 17. January 2022 04:57
» ULTIMATUM EU: PRIMITE NAS U EU ILI IDEMO RUSIMA
Zijad Bećirević | 13. January 2022 13:05
» PROSTATITIS MARŠIRA BANJA LUKOM
Said Šteta | 12. January 2022 13:15
» REFLEKSIJE O HRVATSKO-BOSANSKIM ODNOSIMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 11. January 2022 19:30
» ZAR OPET “SINE BAKIRE“!
Mr. Milan Jovičić | 11. January 2022 16:56
» GDJE TI JE HARUN, DOBRI MOJ BAKIRE?
Muhamed Mahmutović | 11. January 2022 15:27
» KRIZA JE PRILIKA DA SE ČUJE KREATIVNI I HUMANISTIČKI BOSANSKI GLAS U DOMOVINI I SVIJETU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. January 2022 12:43
» DUŽNOST NAM JE PREPOZNATI I POŠTOVATI PREGAOCE MEĐU NAMA
Dr. Mersim Ziljkić | 10. January 2022 01:50
Ostali prilozi istog autora:
» TEŠKI SASTANCI
03. December 2019 01:49
» BOŠNJACI U POSTIZBORNOM KOSOVU
28. October 2019 18:38