Slobodno možemo kazati da i danas imamo diskriminaciju Bošnjaka, možemo navesti primjer Čapljine i Stoca koji su bili poligon za razvijanje te paradržavne tvorevine. Kako su dokazane i presuđene činjenice uključenosti političkog vrha Republike Hrvatske devedestih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, danas sa oprezom pratimo svaku od izjava hrvatskih zvaničnika.

U jednom dijelu Bosne i Hercegovine, u jednom dijelu grada Mostara u slavljeničkoj atmosferi obilježava se 30. godišnjica formiranja samoproglašene paratvorevine Herceg-Bosna. Uprkos činjenici da su svi akti o njenom osnivanju proglašeni neustavnim njenu ideju na razne način pokušavaju oživjeti brojni politički faktori među bosanskohercegovačkim Hrvatima. Herceg-Bosna već je ostavila duboke ožiljke i na osobe rođene i stasale nakon njenog formiranja.

Iz ugla svoje generacije i naslijeđenim posljedicama s kojima se susreću u svakodnevnom životu u intervju za Anadolu Agency (AA) govorio je Harun Kurtović, predsjednik Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije Mostar. Kurtović je rođen 1993. godine, u vrijeme najtežih ratnih dejstava između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike BiH.

AA: Šta za vas predstavljaju događaji koji su se odvili sa 18. novembrom 1991. godine, danom osnivanja tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i nakon toga?
Kutrović: Kao osoba koja je odrasla u Mostaru i koju sva iskustva vežu za ovaj grad, iz današnje perspektive, gledano na slike, snimke, priče iz godina agresije u Mostaru, rušenje simbola grada i države, Starog mosta, zatim formiranje logora, različiti oblici maltretiranja, mogu reći da sve to ukazuje na veliku potrebu da se nauka i struka mnogo ozbiljnije i sistematičnije pozabavi ovim periodom. S druge strane ti nam događaji govore o herojstvu Armije Republike Bosne i Hercegovine kao i žilavosti našeg naroda. To su zaista inspirativni momenti koji mi daju volju i motiv za još veći angažman u svom radu. Moje tretiranje tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne jeste kroz analizu same presude i činjenice da su nekadašnji politički i vojni lideri te tvorevine osuđeni na 111 godina zatvora, a njihova borba presuđena sa karakterom udruženog zločinačkog poduhvata.

AA: Šta 18. novembar kao datum predstavlja za Grad Mostar?
Kurtović: Poznato je kroz šta je sve prošao Mostar u toku agresije, a i nakon agresije dugo je nosio stigmu da je grad slučaj. Evo, danas smo u situaciji da je grad ipak kako tako profunkcionisao i nadati se da će život ići nabolje. S druge strane, svi znamo da se u jednom dijelu grada i danas veličaju ratni zločinci, znamo kakva imena nose neke ulice, kakvi se oslikavaju murali, pitanje je šta i kako učiniti da se i taj dio grada upristoji. Mislim da se u rješavanje tog problema trebaju uključiti mnoge sfere društva od političkih partija, škola, fakulteta, porodice jer ako se tome ne stane u kraj Mostar će nažalost opet biti svojevrsni grad slučaj.

AA: Da li i danas žive politike i ideologije tzv. HZ Herceg-Bosne?
Kurtović: Linije djelovanja i zločini, spram kojih je presuda donesena, znamo da nisu bili samo u Mostaru. Mnoge druge općine su pretrpjele velika razaranja i podnijele bolnu žrtvu, a u mnogome se izmijenila i etnička struktura stanovništva. Slobodno možemo kazati da i danas imamo diskriminaciju Bošnjaka, možemo navesti primjer Čapljine i Stoca koji su bili poligon za razvijanje te paradržavne tvorevine. Kako su dokazane i presuđene činjenice uključenosti političkog vrha Republike Hrvatske devedestih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, danas sa oprezom pratimo svaku od izjava hrvatskih zvaničnika. Nažalost, u posljednje vrijeme sve češće njihove izjave ne liče na izjave nekog ko se predstavlja nositeljem evropskih vrijednosti. Ostavljam javnosti da stvori sud o tome da li politike i ideologije tzv. HZ Herceg-Bosne i danas žive, uzevši u obzir sveopće stanje života naroda nehrvatske nacionalnosti u mjestima gdje su Hrvati većina. U nekim stvarima ne treba praviti kompromise, posebno ako je uvrjedljivo i diskriminirajuće. Potrebno je jasno staviti crtu preko koje se ne treba prelaziti, jer svima nam je cilj da se mostarsko društvo uredi po najvećim evropskim i svjetskim standardima.

AA: S obzirom da ste predsjednik Asocijacije mladih SDA Mostar, kažite nam nešto više o aktivnostima kojim se bavi i koje realizuje organizacija kojom rukovodite.
Kurtović: Asocijacije mladih SDA Mostar, svojim aktivnostima radi na edukaciji novih političkih kadrova, njeguje i gaji najljepše tekovine iz historije Bosne i Hercegovine, sa posebnim akcentom na Mostar. Trudimo se okupiti što veći broj kvalitetnih mladih ljudi, sa željom da unaprijedimo rad Stranke demokratske akcije, ali i razvoj grada Mostara.

AA: Imate li neku poruku za mlade iz Mostara, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine?
Kurtović: Raduje me činjenica da se Mostar oporavio i ide naprijed. Mogao je i trebao i brže, ali je činjenica da je svim simbolima grada vraćen stari sjaj, a na nama mlađima je da se izborimo i pravimo bolji ambijent za život u svim sferama shodno vremenu i globalnim kretanjima, ali ne zaboravljajući historijski bitne činjenice koje su ostavile trajne posljedice na Bošnjake i Mostar. Živimo na prostoru koji se redovno susreće sa ozbiljnim političkim izazovima i svojevrsnim krizama, ali je isto tako ovo prostor na kojem je privilegija živjeti i koji je vrijedan truda. Zbog toga nastojim biti što odgovorniji i spreman sam podržati svaki projekat koji doprinosi poboljšanju života i kreiranju ugodnije ukupne atmosfere u gradu. Mislim da je veoma važno da se svaki građanin u svakom dijelu grada osjeća komotno.