Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


RUSIJA NAPALA UKRAJINU
Procitaj komentar

Autor: Zijad Bećirević
Objavljeno: 26. February 2022. 12:02:08
ZIJAD BEĆIREVIĆ: Rusija širi svoj teritorij i dovodi u opasnost sve države…jer želi prisvojiti sve prostore na kojima su Rusi…Sukladno modelu “Srpski svet”. U tom cilju zahtjeva potpunu demilitarizaciju Ukrajine, bez ikakvog oružja za Ukrajinu.
U odgovoru na takve zahtjeve, zvaničlni Kijev poručuje da je spreman za razgovore sa Moskvom o neutralnom statusu zemlje, kad je u pitanju NATO. Po izjavi Potparola Kremlja Dmitrija Peskova i Rusija je spremna za razgovore sa Ukrajinom u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, uz zahtjev da Ukrajina proglasi “status neutralnosti” koji bi uključivao i demilitarizaciju. Možda je u ovim najavama šansa za smirivanje tenzija i prestanak ratnih dejstava, prestanak bratoubilačkog ubijanja.
Nakon nekoliko sedmica neuspješnih diplomatskih pregovora, u kojima je jedan od posljednjih posrednika u ime međunarodne zajednice bio francuski predsjednik Macron, Rusija je napala Ukrajinu. Napad je počeo 25.2. u ranim jutarnjim satima. Nakon pandemije Covid-19, kojoj se još ne nazire kraj, svijet je zahvaćen agresijom Rusije na Ukrajinu- novom vrstom pandemije nesagledivih razmjera i posljedica. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nakon napada Rusije proglasio je ratno stanje i objavio poziv za opštu mobilizaciju. Po ocjeni mnogih, koji duže prate tok ovih zbivanja, nije to samo rat između Ukrajine i Rusije, već produžetak šireg sukoba Rusije sa Zapadom, u kojem posebnu ulogu imaju SAD-e. Rusija se ne obazire na sve veće pritiske iz vana da zaustavi ubijanje…Po izjavama iz Kremlja vojna operacija protiv Ukrajine trajat će koliko bude trebalo, ovisno o rezultatima. Čovječanstvo se brani u Ukrajini. Agresija na Ukrajinu se mora zaustaviti.

Putin je 22 godine na vlasti. Ovo je njegov rat.

Mnogi misle da još nije kasno zaustaviti rat. Ukrajinci su naoružani voljom i hrabrošću da brane domovinu.

Ratovaće se konvencionalnim oružjem i zato taj rat Rusija ne može dobiti.

Ukrajina i Rusija

Raspadom Sovjetskog saveza nastalo je 15 država. Jedna od njih je Ukrajina, koja je po veličini druga u Evropi, a 26. u svijetu. Smještena je uz Crno i Azovsko more. Graniči sa Rusijom, Bjelorusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunijom i Moldavijom. Ima 46 miliona stanovnika, od kojih su 77,8% Ukrajinci, 17,3 % Rusi ( pretežno na Krimu i Istočnom dijelu države), 0,6% Bjelorusi, 0,5% Moldavaci, 0,5% Tatari. Glavni grad Ukrajine je Kijev, a veći gradovi su: Harkov, Odessa, Dnjepar, Donjeck, Zaporožje, Lavov… Predsjednik države je Volodimir Zelenski.

Do 12 stoljeća Ukrajina je bila najveća i najmoćnija država u Evropi. U sovjetskom razdoblju posjedovala je 20% industrije SSSR-a, davala od 25% do 40% poljoprivredne proizvodnje i učestvovala sa 25% u BDP SSSR-a. Potpunu nezavisnost Ukrajina stiče 1991.g. raspadom Sovjetskog saveza. Tada postaje članica Zajednice neovisnih država, okupljenih radi sigurnosti oko Rusije, a zbog istupanja iz te Zajednice i približavanja Evropskoj uniji i NATO 2014.g. dolazi do Rusko-ukrajinskog rata, koji se ni time ne završava. Odnose s Rusijom dodatno pogoršava odvajanje Ukrajinske pravoslavne crkve od Moskovske patrijaršije.

Ruska federacija je najveća zemlja svijeta. Zauzima 11,5% zemljina kopna. Ima 142.856.536 stanovnika i 9-ta je po broju stanovnika u svijetu. Strukturu stanovništva čine 80% Rusi, 3,8% Tatari, 1% Čečeni, 2% Ukrajinci, 10,3% ostali. Putin je već 22 godine neprikosnoven vladar Rusije.

Rusija je druga a Ukrajina 22 vojna sila na svijetu.

Povod za agresiju

Rusija po svaku cijenu želi da spriječi ulaz Ukrajine u NATO i onemogući raspoređivanje NATO snaga na teritoriji Ukrajine, jer smatra da širenje NATO-a prema istoku stvara tenzije i predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti i sigurnosti. Rusija traži novi europski bezbjedonosni sistem, s kojim želi Ukrajini nametnuti demilitarizaciju i prisiliti Ukrajince da se odreknu svoje nacije. U tom cilju nastoje svrgnuti aktuelnu vlast i postaviti na čelo države ruske marionete. Uz to Rusija ulazi u Ukrajinu da pomogne novim državama u Donbasu, Donjecku i Lugansky, koje je priznala samo dan prije početka agresije. Pored toga, cilj Rusije je odvojiti Njemačku i Francusku od SAD, na čemu istrajno radi. Putin opravdava napad na Ukrajinu i nagovještava ruski odgovor kakav do sada nije viđen u istoriji…Putin je rekao “ko god pokuša da ih zaustavi, imaće posljedice koje nisu viđene u istoriji”…

Početak agresije na Ukrajinu

Uz granice sa Ukrajinom Rusija je već ranije rasporedila blizu 200.000 vojnika. Napad na Ukrajinu izvršen je sa zemlje, mora i zraka…Ovo je agresija jakog protiv slabijeg. Počelo je razaranjem vojnih, infrastrukturnih i drugih objekata. Ratovaće se konvencionalnim oružjem, ali se ne smije zaboraviti da Rusija raspolaže sa desetinom hiljada bojevih glava, koje bi se vođene ludom glavom mogle u nekom kritičnom momentu pokrenuti.

Agresija Rusije na Ukrajinu po mnogo čemu podsjeća na srpsku agresiju na Hrvatsku 1991. i BiH 1992, jer se pokreće i vodi u težnji da Ukrajinu (ali i neke druge zemlje bivšeg SSSR-a) zadrži pod ruskim kišobranom, kao što je bila težnja Srbije pri raspadu Jugoslavije. Kao što Milošević nije prihvatio raspad Jugoslavije ni Putin se ne miri sa raspadom Sovjetskog saveza. Zato se s pravom pretpostavlja da bi Putinov napad na Ukrajinu mogao imati veliki uticaj na Moldaviju, Gruziju, ali i zemlje Zapadnog Balkana - Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Jer nije isključena mogućnost da Srbija i drugi nastave sa svojim ciljem i posegnu za teritorijom tih zemalja…Da li iz tog razloga, snage EUFORA u BiH upravo ovih dana su povećane za 500 vojnika, i sada ih je preko 1000?…

Napadnut cijeli teritorij Ukrajine

Rusija na Ukrajinu vrši ofanzivu širih razmjera, iz više pravaca. U toku prvog dana izvršena su 203 napada. Prvi na meti bili su vojni objekti i aerodromi…Prvog dana invazije gađano je 70 vojnih ciljeva, od kojih 11 aerodroma. Rusija se nije usmjerila samo u pravcu Dombas, Donjecka i Luganska… Borbe se vode na skoro cijeloj teritoriji Ukrajine, a prema izjavi ruskog ministarstva odbrane uništena su 83 ukrajinska kopnena cilja. U prvim satima napada život je izgubilo 57 ukrajinskih građana, a 169 ranjeno. Vjeruje se da je cilj Rusije blokirati Kijev i stvoriti široki koridor prema Krimu…

Mnogi su vjerovali da neće doći do napada, a skoro niko nije očekivao napad ovako širokih razmjera…Napadnuti su veći ukrajinski gradovi Kiev, Harkov, Lavov, Hakiv, Odessa… Po mišljenju nekih, bombardovanjem Ukrajine Rusija ustvari gađa SAD-e.

Napad na glavni grad Kijev počeo je krstarećim-balističkim raketama, a vrši se iz više pravaca. Ukrajinska vojska je dobro utvrđena u rovovima i dobro opremljena. Jučer je zaustavljen prodor ruskih trupa, ali je teško očekivati da će se duže vrijeme uspjeti odolijevati napadima sa zemlje, iz vode i zraka…Borbe se vode duž cijele istočne granice…Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Černobil, o čemu je javila Nadina Maličbegović, koja za Aljazeeru izvještava iz Kijeva. Napadnut je region Luganska…a teške borbe vode se oko Dembasa. Ukrajinska vojska tvrdi da je ubijeno 50-tak ruskih vojnika, uništeno 6 aviona i 4 tenka…

Ukrajinske vlasti nisu računale da će ruske trupe ući tako duboko u unutrašnjost zemlje. Ulične borbe vode se i u gradu Sumi na sjeveroistoku zemlje, udaljenom oko 30 km od ruske granice, a opkoljen je i obližnji grad Konotop.

Drugog dana agresije je znatno više vojnih aktivnosti na jugu zemlje. Eksplozije se čuju istočno od Kijeva i u blizini internacionalnih aerodroma. Ruske snage su zauzele aerodrom Hostomel kod Kijeva, a sve su bliže aerodromu Antonov, udaljenom samo desetinu kilometara od centra grada. Broj poginulih iz sata u sat raste. Procjenjuje se da je ruska vojska do sada izgubila 450 pripadnika.

Prema saopštenju Ukrajinskog ministarstva odbrane Ruska vojska je ulazi u Kijev i nalazi se oko 9 km od centra grada.

Gađaju se i stambeni objekti. Zračne sirene upozoravaju na moguće napade. Panika se širi među građanima, od kojih mnogi bježe u susjedne države, koje su im otvorile svoje granice. Bježe samo žene sa djecom, a muški ostaju da brane zemlju. Mnogo zavisi od toga koliko će dugo Ukrajina moći da se odupre ovim napadima. Prema nekim saopštenjima i vojska Bjelorusije, koja sadejstvuje Rusiji, je ušla u Ukrajinu. Nije nemoguće očekivati da dođe do aneksije cijelog teritorija.

U jeku napada na Ukrajinu SAD šalju 7.000 dodatnih trupa u Evropu, koji će biti spremne za podršku, a smještene su u Njemačkoj. Na području Estonije i Litvanije SAD imaju ranije raspoređene borbene avione F-35.

Ukrajina je zatražila od Turske da zatvori moreuze Bosfor i Dardaneli i spriječi prolaz za ruske brodove…

Opšte je mišljenje da Zapad i sada kasni sa reakcijom, kao pri napadu Srbije na Hrvatsku i BiH.

Reakcije iz svijeta

Najveći broj zemalja svijeta već prvi dan je osudilo agresiju na Ukrajinu… Svi traže prekid sukoba i da Putin napusti Ukrajinu.

Predsjednik Ukrajine Zelenski pozvao svjetske sile da zaustave agresiju na njegovu zemlju i umiranje ljudi.

Američki predsjednik Joe Biden je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin agresor i da će on i njegova država snositi posljedice, jer je odbio sve što mu je predlagano da se izbjegne sukob sa Ukrajinom. Iza ovog stava je 27 članica EU, Japan, Kanada, Australija i Novi Zeland…A samo dan ranije namjere Putina osuđene su na sastanku grupe G7- sedam najmoćnijih država svijeta i najavljene njihove sankcije Moskvi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je saopštio da će Ukrajini biti dato 300 miliona evra pomoći i vojna oprema i zatražio od Putina da prekine vojne operacije, ali ga Putin nije poslušao.

Papa Franja je izjavio da “svaki rat čini svijet gorim nego što je bio prije”.

Predsjednik Litvanije pozvao svijet da reagira…

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu težak udarac regionalnom miru.

Agresiju na Ukrajinu osudio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

NATO je ranije odlučio da neće slati i vojsku u Ukrajinu, ali će pojačati odbrambene kopnene, zračne i pomorske snage u istočnom krilu alijanse. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da će NATO poslati snage za brzo reagovanje da pomognu u zaštiti saveznika na istoku Ukrajine.

Umjesto podrške Ukrajini, Kina se drži po strani i ograđuje zidom šutnje, što pogoduje Rusiji.

Oglasio se i Generalni sekretar UN-a Antonio Gutterres i pozvao Putina da zaustavi napad na Ukrajinu.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je oštro osudila napad Rusije na Ukrajinu i tretira ga kao “duboku prekretnicu u evropskoj istoriji po završetku hladnog rata”.

U BiH nema jedinstvenog stava. Džaferović i Komšić osuđuju napad, a iz Rs traže neutralan stav.

Prema saopštenja Vučiča Srbija pruža podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali neće uvoditi sankcije Rusiji.

Po svemu sudeći, Zapad i sada kasni sa reakcijom, kao pri napadu Srbije na Hrvatsku i BiH.

Predsjednik Ukrajine Zelenski je izjavio da sankcije ne djeluju. On traži zatvaranje zračnog prostora, isključivanje Rusije iz globalnog sistema plaćanja, embargo za naftu, povlačenje ambasadora, ukidanje viza…Zaustaviti umiranje nevinih ljudi…

Hiljade Ukrajinaca, žena i djece, napuštaju svoje domove i pokušavaju preći u susjedne zemlje. UN su pozvale susjedne zemlje da drže otvorene granice zbog priliva izbjeglica. Već prvi dan preko 100 hiljada Ukrajinaca je napustilo svoje domove, od kojih su neki izbjegli u susjedne zemlje, Rumuniju, Moldaviju…Duge kolone izbjeglica su na izlazima iz Kijeva. Susjedi Rumunija, Moldavija…su spremne za prijem ranjenika i izbjeglica. Poljska je postavila prihvatne punktove i pripremila bolnice za ranjene. Očekuje se od 3 do 5 miliona izbjeglica, koji bi mogli krenuti na Zapad.

Neizbježni negativni ekonomski efekti agresije na Ukrajini su poskupljenja…Već su poskupili zlato, nafta, plin, pšenica,… Barel nafte već je $105.

Uvođenje sankcija Rusiji

SAD, EU, Australia i mnoge druge zemlje uvode sankcije Rusiji, koje će pogoditi najveće ruske banke, različite sektore privređivanja, pravne subjekte i pojedince. Sva imovina Rusije u SAD biće zamrznuta. Iznenađenje za mnoge je što paketi sankcija ne sadrže isključenje Rusije iz Međunarodnog platnog sistema Swift, koji ima sjedište u Belgiji. Mogući razlog je što bi to vjerovatno više pogodilo neke zemlje EU nego Rusiju, koja bi se u tom slučaju mogla priključiti kineskom platnom sistemu. Jer sankcije su mač sa dvije oštrice, koji pogađa i one koji ih uvode.

Sankcije koje su najavile SAD mnogi ocijenjuju slabim. Na sankcije SAD naslanja se EU i najavljuje sankcije najoštrije ikad do sada, a obuhvatiće finansijski, energetski i transportni sektor, kontrolu uvoza i izvoza, te robu sa dvostrukom namjenom…Sakcije se najavljuju Putinu i njemu bliskim oligarhima. Sankcije SAD su odmah nametnute kompanijama koje upravljaju naftovodom Sjeverni tok 2, velikim ruskim bankama VEB i PSB i petorici oligarha bliskih Putinu.

Očekuje se da će paket sankcija EU snažno pogoditi rusku ekonomiju, oslabiti rusku ekonomsku osnovu i sposobnost njene modernizacije. Jedan dio EU zalaže se za postepeno dizanje sankcija, a Baltičke zemlje žele brži i oštriji odgovor. Sankcije pokrivaju 70% bankarskog tržišta, energetski sektor, obuhvataju zabranu prodaje zrakoplova, ograničavaju pristup novim tehnologijama, a uvode se i ruskim elitama i članovima njihovih porodica. Zaustavlja se Sjeverni tok 2, što će dovesti do poskupljenja plina…EU je uvela sankcije i protiv 27 pojedinaca i entiteta i odlučila da zamrzne imovinu Putinu i Lavrovu, a SAD za njih planiraju zabranu putovanja.

Sankcije uvodi i V. Britanija. Zamrzniće se sredstva svih ruskih banaka, a pod sankcijama će biti preko 100 pravnih i fizičkih lica…Sankcije neće biti bezazlene…Nakon što je u sklopu paketa sankcija Britanija zabranila letenje ruskoj nacionalnoj avio kompaniji Aeroflot, Rusija je zabranila let kroz njen vazdušni prostor svim britanskim avio kompanijama.

Australija se priključuje Američkim sankcijama. I vlada Kosova je uvela sankcije sukladne sankcijama EU i SAD.

Više evropskih zemalja, uključujući Njemačku, razmišlja o tome kako oštro sankcionisati Rusiju, a da ne nanesu veliku štetu svojoj ekonomiji, jer mnogi ne bi mogli naplatiti svoja potraživanja od ruskih dužnika, što bi ugrozilo bankarski sistem.

Sankcije će biti uvedene i Bjelorusiji, iako iz nje tvrde da nemaju veze sa agresijom.

Svi u svijetu znaju da ekonomske sankcije neće zaustaviti rusku invaziju, niti Rusiji nanijeti znatniju štetu na kraći rok. EU i ovaj put, kao u slučaju BiH, pokazuje svoje dvoličje, što se najbolje vidi po ponašanju nekih njenih članica, kao što su Mađarska…Pri tome ne treba zaboraviti da EU 35% energetskog potencija dobiva iz Rusije i da su neke njene članice, najviše Njemačka, ovisna o ruskom gasu.

Nije isključeno da će sankcije dovesti i do velikih problema, ali će baciti Putina na koljena.

Demonstracije građana protiv rata

U Moskvi i 40 drugihi ruskih gradova demonstriralo se protiv Putina i agresije… Više od 1.800 demonstranata je uhapšeno.

Demonstranti Washingtona, Londona, Pariza, Madrida, Tokija, New Yorka, Tel Aviva i drugih gradova izašli su ispred ruskih ambasada i na ulice gradova i traže da se rat zaustavi.

Rublja je pala 10%, ali je zabilježen i pad i drugih svjetskih berzi, koje se pokušavaju oporaviti.

Iz Formule 1 je saopošteno da u datim okolnostima nije moguće održati trku za Veliku nagradu Rusije.

Dok sve zemlje regije osuđuju napad na Ukrainu i podržavaju njenu cjelovitost. Kina gleda sa strane…

NATO ne šalje vojnike u Ukrajinu. Nakon NATO Samita održanog 25.2. generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da NATO daje podršku Ukrajini - vojnu, finansijsku, humanitarnu. Situaciju cijeni nepredvidivom. Po njegovoj ocjeni Gruzija, Moldavija i Bosna i Hercegovina trebaju dodatnu pomoć.

Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine

Rusija širi svoj teritorij i dovodi u opasnost sve države…jer želi prisvojiti sve prostore na kojima su Rusi…Sukladno modelu “Srpski svet”. U tom cilju zahtjeva potpunu demilitarizaciju Ukrajine, bez ikakvog oružja za Ukrajinu.

U odgovoru na takve zahtjeve, zvaničlni Kijev poručuje da je spreman za razgovore sa Moskvom o neutralnom statusu zemlje, kad je u pitanju NATO. Po izjavi Potparola Kremlja Dmitrija Peskova i Rusija je spremna za razgovore sa Ukrajinom u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, uz zahtjev da Ukrajina proglasi “status neutralnosti” koji bi uključivao i demilitarizaciju. Možda je u ovim najavama šansa za smirivanje tenzija i prestanak ratnih dejstava, prestanak bratoubilačkog ubijanja.

U Rezoluciji EU usvojenoj danas traži se zaustavljanje ruske agresije na Ukrajinu.

Po nekim mišljenjima Zapad je izdao Ukrajinu, doveo je u situaciju da bude pion velikih sila, bez adekvatne zaštite i podrške. Predsjednik Ukrajine Zelenski uputio je kritiku saveznicima Ukrajine i pozvao narod Ukrajine na otpor ruskoj invazi, jer brane svoju zemlju sami.

Sve ovo što se sada čini od strane saveznika Ukrajine efektira se deklarativno, jer sankcije koje su donešene, trenutno ne daju rezultate. Ukrajina treba pomoć sada i odmah. Već sutra može biti nepovratno kasno. Pozivi Rusiji da prekine s ratom, odustane od agresije i povuče svoje snage su samo riječi u vjetar. Jer da je Putin to slušao i htio čuti, do ovog ne bi ni došlo.

Rezolucije Vijeća sigurnosti UN

U petak naveče 25.2. Rusija je vetom zaustavila usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN o invaziji na Ukrajinu, koju su predložile SAD i Albanija, ali je u tome je ostala izolirana. Kina je bila suzdržana, što se tumači da osuđuje. Suzdržani su bili Ujedinjeni arapski emirati i Indija. Zato je u tekstu Rezolucije umjesto “osude” iskazano “žaljenje” zbog ruskog napada. Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN se podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i poziva Rusija da odmah povuče svoje snage iz Ukrajine. O nacrtu Rezolucije glasaće se na Opštoj skupštini UN-a, gdje pravo veta ne postoji. A kada ne postoji pravo veta, postoji nada da će Putin biti zaustavljen, kako bi se narodu Ukrajine vratio mir, a svijet mogao odahnuti.

VRH



Ostali prilozi:
» DA LI JE BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA „NEMOGUĆA ZEMLJA“?
Mehmed Meša Delić | 26. March 2024 16:43
» BOSNO MOJA, DIVNA I NEKADA BILA MILA, PRKOSNA I SRAMOTNA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 26. March 2024 16:38
» PRIJEDORSKA RAMAZANSKA SJEĆANJA
Samir Hadzalić | 25. March 2024 15:26
» PLAĆENE UBOJICE BOŠNJAŠTVA
Sead Zubanović | 24. March 2024 13:46
» UMJETNIKOV COGITO
Faruk Dizdarević | 22. March 2024 14:00
» IZLOŽBA „OTETA ZEMLJA“
Akademik Džeko Hodžić | 21. March 2024 14:05
» NESPAŠAVANJE HERCEGOVINE, LIČI NA VELEIZDAJU "TROJKE"
Nada Starijaš Al Issa | 21. March 2024 13:56
» NIČIJI DANIS TANOVIĆ
Šemso Agović | 21. March 2024 13:40
» RASKRINKRIVANJE CIONISTIČKIH LAŽI
Dr. Sead Alić | 20. March 2024 13:33
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
» POKRŠTAVANJE BOSANSKOG JEZIKA
Sead Zubanović | 09. March 2024 20:20
Ostali prilozi istog autora:
» MJESEC DANA SMRTNE AGONIJE PALESTINE
07. November 2023 20:22
» KONJI I KONJANICI IZ KONJICA
10. August 2023 14:25
» NAPADI NA DRŽAVNU IMOVINU
16. June 2023 14:39
» BIH IZBORNI FIJASKO
28. April 2023 18:45
» ZAČEPITE USTA GRAĐANI!
20. March 2023 17:26
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif