Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


SENAD M. KARAĐUZOVIĆ I NJEGOVO REMEK DJELO
SLUČAJ KARAĐUZOVIĆ
Procitaj komentar

Autor: Šemso Agović
Objavljeno: 23. June 2022. 19:06:37
ŠEMSO AGOVIĆ: Jasno je da pisati tim nadgrađenim stilom, neće smjeti nijedan od pomenutih pisaca, izgleda niti bilo ko, što Karađuzovića automatski diže visoko iznad svih, kao i iznad samog Bernharda. A i ako bi neko pokušao, bilo bi to puko kopiranje jako talentiranog Baranina, Senada M. Karađuzovića.
Književnost je najvažnija grana umjetnosti; ona je temelj kulturno – obrazovnog razvoja civilizacija. Bez nje ne bi bilo ni drugih grana tog božjeg dara čovjeku kao što su film, pozorište, opera, itd. zato mi je drago što se Savjet muslimanskog naroda Crne Gore bavi njom, to jest izdavanjem knjiga.

Pored obične književne kritike bavim se i specifičnom, tj. kritikom naslova koji su dio đačke lektire, a koji zbog svog otvorenog i brutalnog antiislamskog sadržaja nikako ne bi smjeli biti tamo. U pitanju su G. v. P. P. Njegoša, Peščanik Danila Kiša i Stojanka majka Knežopoljka Skendera Kulenovića.

Vitez crnogorske kulture i novinarstva, g. Vlatko Simunović me 2017. g. pozvao da za Pobjedu napišem svoju recenziju Gorskog vijenca, što sam sa zadovoljstvom prihvatio, jer je to prvi slučaj u istoriji da jedan Crnogorac objavi kritičan tekst o tom anticivilizacijskom spjevu. Bio je to prvi korak ka otvaranju javnih rasprava o njemu.

Čekao se drugi korak – da se kakav književnik Crnogorac pojavi sa kritičnim autorskim tekstom o Gorskom vijencu, pa smo i to dočekali: prilično senzacionalno je u slovenačkim i drugim kulturnim medijima najavljena knjiga A. Nikolaidisa pod naslovom Mimesis, u smislu da je u njoj razobličio Gorski vijenac. Još vruću iz štamparije smo je uzeli i brzo se razočarali: Nikolaidis je sa sigurne distance, oprezno i u rukavicama pisao o spjevu. O najavljivanom razobličavanju odnosno razvaljivanju nije bilo ni govora. Nikolaidis se usmjerio na neobrazovane pojedince, koji eto bruke Gorski vijenac „ne umiju tumačiti“.
Na internetu sam slučajno naletio na video sa neke književne večeri, na kojoj je pomenuti g. Simunović držeći knjigu u ruci izjavio da je to najbolja knjiga godine. Autor je Senad M. Karađuzović iz Bara, za kojeg sam tako prvi put čuo. Naslov: Arabika starobarskih prokletstava.

Ništa mi o toj knjizi nije bilo poznato, zato sam nećakinju Baranku, koja studira u Ljubljani zamolio da mi – kad bude išla kući –, pronađe i kupi sve knjige Senada M. Karađuzovića. Sljedećeg dana ona je odletjela za Bar i javila mi da u barskim knjižarama nemaju ni jedne Karađuzovićeve knjige. Na FB sam našao autora i predložio problem, na što mi je on dao adresu svoje supruge, pa neka nećaka kontaktira nju. Sutradan me nećaka zove i javlja da je kod gospođe Milene bio samo jedan primjerak knjige, za koji gospođa nije htjela uzeti pare, već joj je knjigu poklonila. Karađuzoviću sam javio situaciju, i on mi je rekao – kad dođeš u Bar svrati da popijemo kafu i sredimo stvar.

Nećaka mi je donijela knjigu i ja sam se latio čitanja. Odmah zapazim „bernhard“ stil, kao i kod Nikolaidisa, samo daleko neposredniji i žešći. Nažalost, primijetio sam također da tekst nije lektorisan niti redigovan, iako je u impresumu uredno navedena lektorica Šefika Koljić. Šta da se radi. Opravdanja za takav propust ne može biti, jednostavno to je nedopustivo. U principu stvar ide ovako: autor tekst napiše, lektor ispravi eventualne štamparske, pravopisne, gramatičke i druge greške. Tekst ide na dalje obrade i na kraju na štampanje.

Autor može biti bez formalnog obrazovanja i poznavanja teorije književnosti, važno je da je talentiran pripovjedač. Može biti čak i nepismen. Muhammed a.s., Homer, Avdo Međedović… bili su nepismeni, a znate kakva djela su stvorili! Autor je umjetnik, lektor intelektualni stručnjak. Dati u štampu nelektoriran tekst je jednako ne lakirati automobil na kraju proizvodne trake. To ja tako vidim. A vi?
Čitajući „Arabiku“ uočio sam daleko kvalitetnije djelo u odnosu na Nikolaidisov Mimesis, i o tome napisao te objavio članak.

Uskoro smo supruga i ja krenuli na jugoistok: Ljubljana – Mostar – Bar – Tirana – Elbasan – Ohrid – Skopje – Kriva Palanka. Na usputnim destinacijama smo se zaustavljali i noć-dvije konačili.
U Baru smo se susreli s Karađuzovićem i njegovom suprugom. Prijatno veče smo proveli u gostioni Pod tri bora, gdje mi je Senad predao sedam svojih knjiga. O novčanoj nadoknadi nije htio ni da čuje.
Supruga i ja smo stigli u turistički kompleks sv. Joakim Osogovski, blizu makedonsko-bugarske granice. Plan ljetovanja sam prilagodio broju knjiga: valja ih sve pročitati za pišljivih petnaest dana!
Već na prvu sam bio svjestan da je u pitanju pravo literarno blago. Stil – moderni „bernhard“. Ali kakav!

Thomas Bernhard se rodio u Austriji 1904. godine kao vanbračno dijete i svoje teško djetinjstvo proveo je sa djedom. Formalno obrazovanje mu je bilo oskudno, ali talenat za pisanje velik. Nije poznavao ni prakticirao teoriju književnosti, zato je pisao onako kako je u svojoj duši osjećao. U skladu sa svojim jadnim životom pisao je sa snažnim otporom do svega na svijetu – ljudi, crkve, države… Tokom pisanja se često ponavljao, jedne te iste rečenice i cijeli pasusi su se kontra svim pravilima ponavljali u tekstu, što je bila nevjerovatna novost.

Počeo je tražiti izdavače, ali se niko nije usuđivao štampati takvo nešto. Pa ipak se jedan našao, izdavač koji je shvatio da se radi o novom stilu pisanja. I bio je u pravu. Sve štampano je išlo kao vruća halva, „bernhard“ je brzo preplavio Austriju i Evropu, i polako stigao u Crnu Goru. Bernhard je postao slavan i bogat; umro je 1950, u svojoj četrdeset šestoj godini.

Po svom običaju, Karađuzovićevih djela sam se latio čitajući prvo recenzije. I one su sve redom vrlo pozitivne: mr. Predrag Bubanja, dr. Nikola Vukčević, prof. Vanja Kovačević, Tihomir Brajović, Dean Mikac, Vlatko Simunović, Sabrija Vulić, Dragiša Šoć-Hadžija, Sreten Vujović, i rahm. Husein Bato Dukaj, Esad A. Idrizaj kao u jedan glas govore da se radi o talentovanom piscu. Vanja Kovačević piše da se Karađuzović uopšte ne trudi da bi bio veliki pisac, nego mu je važno da svoje doživljaje i osjećanja artikulira i stavi na papir.

Književni stil „bernhard“ je kako rekosmo stigao u Crnu Goru, uz Nikolaidisa prihvatili su ga Balša Brković, Ognjen Spahić, Aleksandar Bečanović i drugi. Oni su uglavnom slijedili, da ne kažemo kopirali Bernharda bez neke želje da bi nešto mijenjali.

Za razliku svih njih, koji su sa distance „posmatrali“ svoje likove i njihove aktivnosti, Karađuzović je napravio digitalni skok u stilu pisanja tako što je i sebe uključio u protagoniste, kao i svoje najbliže. Tim dosad neviđenim hrabrim potezom on je stvorio posljednju, završnu fazu „bernharda“, i stavio tačku na kompletan stil.

Jasno je da pisati tim nadgrađenim stilom, neće smjeti nijedan od pomenutih pisaca, izgleda niti bilo ko, što Karađuzovića automatski diže visoko iznad svih, kao i iznad samog Bernharda. A i ako bi neko pokušao, bilo bi to puko kopiranje jako talentiranog Baranina, Senada M. Karađuzovića.

Treba učiniti sve, da njegova literatura dođe i do stranih čitaoca, u prvom redu roman Očevi umiru dvaput. Za početak ćemo ga prevesti na slovenački.

VRH



Ostali prilozi:
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
» POKRŠTAVANJE BOSANSKOG JEZIKA
Sead Zubanović | 09. March 2024 20:20
» PLAVLJANKE, NJEGOŠ I OSMI MART
Šemso Agović | 09. March 2024 15:35
» GENOCID POČINJE RIJEČIMA, A ONDA SE PRETVORI U DJELO
Mehmed Meša Delić | 06. March 2024 20:50
» NEODGOVORNA POLITIKA BOŠNJAKA U DOMENU INDIREKTNIH POREZA
Prof. dr. Husein Muratović | 06. March 2024 15:10
» GEOPOLITIČKE IGRE MOĆI KAKO RAT U UKRAJINI REDIFINIŠE SVJETSKI POREDAK
Božidar Proročić, književnik i publicista | 06. March 2024 14:03
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
Mehmed Meša Delić | 03. March 2024 15:35
» ZBOG DIRANJA U IVU I NJEGOŠA – NIKOLAIDISA NA LOMAČU!
Šemso Agović | 03. March 2024 12:56
» OD PRIZNANJA DO PLAMENA - PARADOKS SPALJIVANJA ANDREJA NIKOLAIDISA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 03. March 2024 12:47
Ostali prilozi istog autora:
» PLAVLJANKE, NJEGOŠ I OSMI MART
09. March 2024 15:35
» »ĆERAĆEMO SE JOŠ«
13. January 2024 13:02
» GORSKI VIJENAC I JAVNO MNJENJE
19. December 2023 17:10
» STOP THE WAR IN CROATIA
29. October 2023 14:06
» FRANKFURTSKA SRAMOTA
18. October 2023 18:29
» KNJIGE LAŽNIH NASLOVA
03. October 2023 17:17
» KULT ZLA U UMJETNOSTI
24. August 2023 16:56
» IN MEMORIAM: MARKO VEŠOVIĆ
18. August 2023 14:36
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif