Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


Bosna i Hercegovina 2023.
KO POTKOPAVA KRHAK MIR U BIH?
Procitaj komentar

Autor: IFIMES
Objavljeno: 12. March 2023. 14:03:04
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom uspostavljanja vlasti nakon održanih Devetih Općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) pripremio analizu aktualnih političkih događanja. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2023: Ko potkopava krhak mir u BiH?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Situacija u Bosni i Hercegovini dodatno se komplicira ne samo zbog intenziviranja oružanog konflikta u Ukrajini nego i zbog uspostavljanja vlasti nakon oktobarskih Općih izbora 2022. Na nivou Bosne i Hercegovine vlast su uspostavili: Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH) i stranke tzv. Trojke (Socijaldemokratska partija-SDP, Narod i pravda-NiP i Naša stranka-NS). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek nije formirana na osnovu izbornih rezultata iz 2018.godine zbog blokade HDZBiH. Nametanje pojedinih članova Izbornog zakona[2] i nametanje amandmana[3] na Ustav Federacije BiH u izbornoj noći od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta (CSU/EPP), koji se neposredno odnose na Federaciju BiH dodatno je zakompliciralo i usložilo odnose u BiH.

Iako je Stranka demokratske akcije (SDA) pobjednik izbora na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona u Federaciji BiH pokušava se eliminirati iz buduće uspostave vlasti uz pomoć dijela međunarodne zajednice u BiH. To je uspjelo prilikom formiranja Vijeća ministara BiH, dok rok od 30 dana za formiranje Vlade Federacije BiH još uvijek teče. Inače, cilj obavještajne operacije „Kula“, koja se koordinira iz Budimpešte, je srušiti ekonomski sistem Federacije BiH kao važan korak ka disoluciji Bosne i Hercegovine. Upravo će formiranje nove Vlade Federacije BiH biti „lakmus papir“ (ne)uspjeha obavještajne operacije „Kula“.

Analitičari upozoravaju na opasnost ignoriranja izbornog pobjednika u Bosni i Hercegovini i podsjećaju na situaciju u (Sjevernoj) Makedoniji u kojoj je 2001.godine započeo oružani konflikt, a važan moment odnosno poticaj za oružani konflikt je bio u tome, da je pobjednički VMRO-DPMNE iz makedonskog političkog bloka uzeo za koalicionog partnera iz albanskog političkog bloka na izborima poraženu Demokratsku partiju Albanaca (DPA/PDSh), a ne pobjedničku Demokratsku uniju za integraciju (DUI/BDI).

Dodikova kriminalizacija klevete

Vlada Republike Srpske (RS) je u hitnu skupštinsku proceduru poslala Nacrt[4] zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, čime uvodi klevetu u krivično zakonodavstvo i time neposredno ugrožava ionako upitnu medijsku slobodu i pravo na slobodu izražavanja. Nacrt zakona, nastao je u tajnosti i izvan institucija, bez konsultacija sa stručnom javnošću i medijima.

Vlada RS je po nalogu predsjednika RS Milorada Dodika (SNSD) započela obračun sa neistomišljenicima i kritičarima vlasti, jer predloženi Nacrt zakona propisuju ogromne kazne za klevetu, bez javne rasprave i konsultacija sa predstavnicima medija i javnosti. Radi se o kriminalizaciji klevete i uvođenju enormnih novčanih kazni za povredu časti i ugleda u Republici Srpskoj čak u visini i do 60.000 EUR i time su najviše pogođeni novinari i mediji. Na ovakav način je izbjegnuto neposredno propisivanje zatvorske kazne. Ustavom Republike Srpske građanima je garantirano, da imaju pravo da javno iznose mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor. Cilj sankcioniranja ne smije biti bogaćenje ili osiromašivanje pojedinaca nego prvenstveno satisfakcija.

Jasno je, da je predlagač zakona prekršio ustavom zajamčena prava građana, te da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske nije izrađen u skladu sa pravilima zbog čega se ne može uputiti u parlamentarni postupak (proceduru) donošenja, i neophodno je da se vrati predlagaču. Pitanje klevete već je bilo uređeno Zakonom o zaštiti od klevete Republike Srpske. Postavlja se pitanje zašto je vlastima u Republici Srpskoj kriminaliziranje klevete pitanje, koje je dobilo status hitnosti i prioriteta.

Analitičari smatraju, da je važno sačuvati nezavisno i slobodno novinarstvo, kao i slobodu govora, jer je BiH danas jedna od najkorumpiranijih zemalja Evrope i svijeta, čije je pravosuđe pod snažnim utjecajem politike. Milorad Dodik je političar, koji je u sumnjivim okolnostima, koje se povezuju sa izbornom krađom i prevarom izabran na poziciju predsjednika Republike Srpske uz pomoć dijela međunarodne zajednice, koji je preko Centralne izborne komisije BiH legalizirao izbornu krađu. Milorad Dodik je u evropskom mjerilu lider u uvredama i klevetama, koji zbog toga nikada do sada nije bio sankcioniran. Ovo je definitivan znak Putinizacije RS i korak u pravcu dalje destabilizacije Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik uvlači entitet Republika Srpska i BiH u francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa i završnicu dijaloga između Srbije i Kosova i time stvara ambijent, da Kosovo postane sukcesor Daytonskog mirovnog sporazuma o čemu već razmišljaju vlasti u Prištini. Crna Gora se odrekla prava na Daytonski mirovni sporazum u korist Srbije, a sada tu ulogu namjerava preuzeti Kosovo.

Kršenje vjerskih prava i sloboda

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik (SNSD) kršeći i ignorirajući međunarodno pravo, pravnu stečevinu EU i UN, koristeći policiju Republike Srpske provocira vjerske sukobe između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i time pokušava izazvati moguće oružane sukobe u BiH.

Posljednje dvije akcije MUP RS u pogledu krivičnog gonjenja dva islamska vjerska službenika IZBiH Amira Mahića i Muharema Štulanovića, prema mišljenju analitičara, uvodi BiH u najopasniju fazu mogućeg sukoba, čiji je inicijator Milorad Dodik, predsjednik RS-a. Dodik je izdao nalog Policiji RS, da pokrene istragu protiv dvojice vjerskih službenika IZBiH, koji su navodno vrijeđali pravoslavne autoritete i koji su o entitetu Republika Srpska govorili da je „genocidna tvorevina“. I ranije su postojali incidenti između vjerskih zajednica, koji su između ostalog rješavani i putem Međureligijskog vijeća (MRV), posebno u oblasti javno izgovorenih riječi vjerskih poglavara. Pri tome je važno, da vjerske zajednice i crkve poštuju vjerske doktrine jednih drugih što bi se trebalo podrazumijevati.

U aprilu 2006.godine predstavnici četiri najveće bosanskohercegovačke vjerske zajednice posjetili su institucije EU i religijske organizacije unutar EU. Tadašnji predsjedavajući Međureligijskog vijeća (MRV) nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić je izjavio, da Međureligijsko vijeće podržava integraciju BiH u EU i da se putem dijaloga želi stvarati proces pomirenja i povjerenja, a što su podržali svi predstavnici Međureligijskog vijeća. Danas je MRV u BiH „eutanazirano“ što je „zasluga“ i EU, koja je prestala financirati projekte u vezi sa međunacionalnim pomirenjem i međuvjerskim dijalogom, tranzicijskom pravdom, dok istovremeno pruža podršku sistemskoj pravnoj paralizi u BiH. Cilj Milorada Dodika je, ne samo izazvati sukobe vjerskih zajednica u BiH, pokušajima krivičnog progona vjerskih službenika, nego i u konačnici diskreditirati i čak krivično procesuirati i reisu-ul-ulemu IZBiH Huseina Kavazovića, za što ima potporu starih i novih koalicionih partnera.

SAD su vrlo osjetljive po pitanju vjerskih prava i sloboda, jer su tu zemlju izgradili upravo oni koji su ugnjetavani, proganjani i diskriminirani zbog svojih vjerskih uvjerenja. Milorad Dodik pravi stratešku grešku kao Milo Đukanović (DPS) kada je pogrešno procijenio, kakva će biti američka reakcija na doneseni Zakon o slobodi vjeroispovijesti u kojem je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori dovedena u diskriminatoran položaj. SAD nikada nisu izrazile protivljenje masovnim litijima pravoslavnih vjernika i ostalih građana, koji su se usprotivili kršenju vjerskih prava i sloboda od strane režima Mila Đukanovića. Čak štaviše izražavana je jasna i nedvosmislena podrška američke administracije ostvarivanju vjerskih prava i sloboda u Crnoj Gori. O važnosti vjerskih prava i sloboda govori i činjenica, da je prošle godine američki predsjednik Joseph Biden proglasio je 16.januar - Danom[5] vjerskih sloboda.

Analitičari smatraju, da bi Milorad Dodik treba biti predvodnik i nosilac harmonije međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa kao što je to aktualni crnogorski premijer Dritan Abazović (URA), koji je kao etnički Albanac i po konfesionalnoj pripadnosti musliman potpisao Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i države Crne Gore. Po istoj analogiji Milorad Dodik kao etnički Srbin i po konfesionalnoj pripadnosti pravoslavac trebao bi biti predvodnik i najveći zagovornik potpisivanja Ugovora između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, a ne suprotno.

Prema američkom Izvještaju[6] o vjerskim slobodama u 2021.godini MRV u BiH je evidentiralo 26 slučaja napada na vjerske službenike i objekte.

Putinovci preuzeli institucije BiH – potkopavanje krhkog mira

U vrijeme invazije Ruske federacije na Ukrajinu, Ured visokog predstavnika (OHR), EU i države članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) uvode Milorada Dodika u vlast na entitetskom i državnom nivou, čak i nakon što je odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina. Čak su Putinovcima Miloradu Dodiku (SNSD) i Draganu Čoviću (HDZBiH) dopustili, da imenuju svoje kadrove bez imenovanja kandidata tzv. probosanskih stranaka što će za posljedicu imati dodatne zahtjeve dvojice Putinovaca za koje je Edward P. Joseph, bivši viši zamjenik šefa misije OSCE na Kosovu, svjedočeći[7] 31.januara 2023. pred britanskim parlamentarnim komitetom za vanjsku politiku, rekao da je od odlaska Paddyja Ashdowna, Milorad Dodik ostao nekažnjen te da smo nakon toga dobili Dragana Čovića i njihov tajni dogovor.

Zapadne države ponavljaju istu grešku kao i devedesetih godina prošlog stoljeća kada su smatrali da ustupcima i nagrađivanjem politika Slobodana Miloševića, Franje Tuđmana, Radovana Karadžića i Mate Bobana mogu riješiti pitanje BiH. Zapadna javnost se trenutno, kao i devedesetih godina prošlog vijeka, u kontinuitetu odupire odlukama svojih vlasti, počevši od Evropskog parlamenta, nacionalnih parlamenata i vlada, pišući peticije i kroz reakcije svjetskih intelektualaca i nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i afirmacijom ljudskih prava i sloboda. Posljednja reakcija[8] njemačkih diplomata i bivših zaposlenika OHR-a, koji su uputili pismo njemačkom Bundestagu u kojem su zatražili smjenu Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u BiH je samo vrh ledenog brijega. Prema dostupnim informacijama u toku je priprema dokumenta u okviru EU, koji će raskrinkati trgovinu utjecajima kada je u pitanju odluka visokog predstavnika Schmidta u pogledu izmjena izbornog zakona i utjecajima Hrvatske o čemu se u više navrata hvalio i sam premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković (HDZ/EPP). Radi se navodno o nizu afera koje se ne odnose isključivo na materijalne ili političke ustupke. IFIMES u kontinuitetu upozorava na visoke korupcijske rizike u EU, koji se sada očituju u BiH u potkopavanju Daytonskog mirovnog sporazuma i krhkog mira u BiH. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i šef misije EU u BiH Johann Sattler su osobe koje su formalno najodgovornije za sistemsko pravno urušavanje BiH i potkopavanje krhkog mira u BiH.

Analitičari smatraju, da je zapadno podržavanje Dodika i Čovića putem sistemske ustavno-pravne opstrukcije BiH ustvari potkopavanja krhkog mira u BiH. Iako je ruska invazija na Ukrajinu neposredna opasnost za konflikt u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, još uvijek ključne opasnosti za BiH dolaze iz pojedinih država članica EU i NATO-a. Putinovci sada institucionalno vladaju institucijama BiH i to je prvenstveno „uspjeh“ zapadnih država.

Wagnerovci na Dodikov način

Dodik je u potpunosti stavio pod svoju kontrolu sve Security privatne servise. Prointer je kupio firmu ubijenog Slaviše Krunića, Sector Security i drži pod kontrolom i sve ostale (Wolf Security i druge) i to je njegova paralelna obavještajna i sigurnosna služba. Radi se o Wagnerovcima na Dodikov način. Također, u Elektroprivredi RS instalirao je grupu preko 50 visoko obučenih IT stručnjaka, koji za njega i ruske obavještajne službe, vrše propagandne aktivnosti na društvenim mrežama, a u sklopu radnog vremena i radnog mjesta. Preko telekomunikacionog operatera M:TEL prati opoziciju, slobodne medije i civilno društvo, te komunikaciju predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Kontrolirane su navijačke grupe u RS od strane vlasti, koje se koriste za pritiske, prijetnje i zastrašivanje protivnika režima, civilnog društva i opozicije.

Analitičari smatraju, da je potrebno jasno naglasiti potpunu okrenutost Dodika prema Putinu i Rusiji, i rizike za region koji iz toga proizilaze. Ideja odcjepljenja RS iz BiH je aktuelnija nego ikada, i pored Rusije postoji grupa od 30-ak zemalja koje su izrazile spremnost da RS priznaju kao nezavisnu državu.

Sa Christianom Schmidtom debakl njemačke politike u BiH


Evidentni su (ne)namjerni propusti visokog predstavnika Schmidta i šefa misije EU u BiH Sattlera u kršenju i neprimjeni međunarodnog prava, pravne stečevine EU i UN, političkih blokada i opstrukcija Aneksa B Revidirane državne strategije za progon ratnih zločinaca

Pozitivni primjeri izvještavanja Vijeću sigurnosti UN-a i EU o situaciji u BiH su bili izvještaji Valentina Inzka, prethodnog visokog predstavnika u BiH, bez obzira što Inzko nije bio djelotvoran upravo i zbog poznatog stava njegovih nadređenih. Sattler, specijalni predstavnik EU, ne radi svoj posao i ne izvještava o stvarnom stanju u BiH i djelovanju Milorada Dodika putem Narodne skupštine RS i Vlade RS, od neustavnog prenosa nadležnosti na entitete sa državnog nivoa, odluka koje se tiču suvereniteta BiH, do posezanja za državnom imovinom i niza zakona, koji podrivaju ne samo BiH i krhak mir u BiH nego su u suprotnosti sa svim pravnim stečevinama EU i univerzalnim ljudskim pravima i slobodama. Posebno zabrinjava ne implementacija svih donesenih presuda Evropskog suda za ljudska prava, prioritetno presude „Sejdić-Finci [9]“. Da li je u pitanju politički stav Sattlera zbog čega ne izvještava o Dodikovim akcijama, ili je i on kao i visoki predstavnik Schmidt u visokom korupcijskom riziku pokazat će istraga koja se sprovodi. Posebno je intrigantna Sattlerova pozicija u pogledu Hrvatskog narodnog sabora (HNS) odnosno HDZBiH, koji preko HNS svakodnevno najavljuju i „rat i mir” u BiH. Možda će očekujući dokument o trgovini utjecajima u EU glede hrvatskog angažmana u vezi sa BiH dodatno rasvijetliti ulogu Sattlera ali i ranijih predstavnika EU u BiH. Ogroman je spisak pravnih (ne)djelovanja ili propuštanja činjenja radnji, koje neposredno utiču na potkopavanje krhkog mira u BiH.

Pored visokog predstavnika Schmidta i djelomično američke administracije, vrlo negativnu ulogu u navedenom ima i specijalni predstavnik EU u BiH Sattler, koji dozvoljava pravnu paralizu BiH. Također, njihova uloga je u neuvođenje pravomoćnih presuda ICTY/MKSJ u pravni sistem BiH i upis u zvanične evidencije BiH što direktno blokira HDZBiH i Dragan Čović. Neupisivanje pravosnažnih presuda je u neposrednoj vezi za neprimjenom „Inzkovog zakona [10]” o negiranju zločina genocida. Posljednja negiranja genocida od strane Milorada Dodika u vezi sa pravomoćnim presudama ICTY/MKSJ, koje su obuhvaćene „Inzkovom odlukom“ i zločina na pijaci „Markale“ u Sarajevu su dokaz, da je EU odustala od naslijeđa ICTY/MKSJ, koji je pravosnažno presudio genocid, Udružene zločinačke poduhvate i involviranost Srbije i Hrvatske u rat u BiH.

Tužilački slučaj „Dobrovoljačka” , napad na vojnu kolonu JNA u maju 1992.godine, je proizvod kršenja i neprimjene međunarodnog prava, pravne stečevine EU i UN, političkih blokada i opstrukcije Aneksa B Revidirane državne strategije za progon ratnih zločinaca.

Podizanjem optužnice za navodne zločine, koje su počinili pojedinci iz civilnog, vojnog i policijskog rukovodstva tadašnje Republike BiH, a nakon stava i mišljenja haaškog tužilaštva, je dio sistemskog pravnog nepoštivanja međunarodnih stečevina i zloupotreba domaćeg prava. Optužnica je podignuta čak i nakon što su i strani tužioci angažirani u Tužilaštvu BiH zaključili, da ne postoji osnovana sumnja da je počinjen ratni zločin napadom na kolonu JNA u maju 1992.godine te da je vojna kolona bila legitimni vojni cilj. Umjesto da se tužilački resursi usmjere na Aneks B Revidirane državne strategije i da se ispoštuju nalozi Međunarodnog rezidualnog mehanizma kroz izvještaj sutkinje Joanne Korner, Tužilaštvo BiH je svoje kapacitete usmjerilo na optuženje rukovodstva Republike BiH koristeći dokumente, koje je Vojni sud iz Beograda 2001.godine dostavio haaškom tužilaštvu. Upravo je ovaj slučaj najilustrativniji primjer ne djelovanja međunarodne zajednice, koja podržava kršenje i neprimjenu međunarodnog prava, pravnu stečevinu EU i UN, političke blokade i opstrukcije Aneksa B Revidirane državne strategije za progon ratnih zločinaca.

Ovakav pristup prvih osoba međunarodne zajednice, Christiana Schmidta i Johanna Sattlera, pored urušavanja suvereniteta BiH doprinosi i mogućem oružanom konfliktu u BiH. Zbog pravne paralize i rušenja pravne stečevine EU i UN, posebno pravne stečevine sudova UN mijenja se i koncepcijski pristup BiH tzv. probosanskih stranaka u BiH. Zagovaranje i insistiranje od strane zapadnih predstavnika na konceptu BiH, koja je utemeljena na međunarodnom pravu i pravnim stečevinama, dok se u praksi primjenjuje ruski pristup. U posljednje vrijeme pokušava se predstaviti navodni radikalizam što dovodi do dodatnih podjela unutar tzv. probosanskog političkog bloka i ojačava pozicija SDA, koja nije ni pokušala da se reformira u modernu konzervativnu stranku. Zasigurno je, da ukupnu odgovornost za veoma teško stanje u državi snosi i SDA, prevashodno zbog decenijskog zanemarivanja izgradnje institucija BiH, negativne kadrovske politike, izostanka borbe protiv kriminala i korupcije, ali i permanentno vrlo nejasne vanjske politike u kojoj nije osigurala strateško savezništvo prijateljskih država zapada, ali i islamskog svijeta. Analitičari smatraju, da je posljednjih pet godina propuštena šansa za ulazak u NATO i da je to rezultat slabog rada Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Skoro svi predsjednici političkih stranaka, koji čine blok stranaka protiv SDA i Demokratske fronte (DF) su isposlovali pozicije na državnom nivou ili očekuju mjesta u Federaciji BiH, osim Fahrudina Radončića (SBB). Činjenica je da niko od tih lidera Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP), Edin Forto (NS), Semir Efendić (SBiH) i drugi nisu smjeli izaći na neposredne izbore protiv Bakira Izetbegovića (SDA). Upravo i ove činjenice idu u prilog zašto predstavnici međunarodne zajednice ignoriraju i ne sprovode u Bosni i Hercegovini međunarodne standarde, pravo i pravnu stečevinu EU i UN-a.

Posjeta Goloba važan moment za BiH

Bosna i Hercegovina je na vrhu EU u decembru 2022.godine dobila (uvjetni) kandidatski status za EU. Geopolitički razlozi, ruska invazija na Ukrajinu, su bili ključni za dobivanje EU kandidatskog statusa za BiH. Međutim, angažman istinskih prijatelja BiH poput premijera Republike Slovenije Roberta Goloba, su značajno doprinijeli dobivanju kandidatskog statusa EU. To je posebno važno kada se zna, da se njegovom prethodniku na čelu slovenske vlade Janezu Janši (SDS/EPP) pripisuju „non paperi“, prema kojima je predviđen nestanak Bosne i Hercegovine. Također, Janez Janša sa istomišljenicima je u institucijama EU blokirao uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, dok je Dodik blokirao istrage u BiH, koje se dovode u vezu sa financiranjem Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS). Slovenija pod vodstvom Janeza Janše nije vodila prijateljsku politiku prema BiH i bila je dio „osovine zla“ prema BiH, prvenstveno sa Hrvatskom i Mađarskom. Bosna i Hercegovina je postala polje djelovanja radikalne evropske desnice, čiji je eksponent i visoki predstavnik Christian Schmidt, koji dolazi iz krugova koji su bliski kršćanskim fundamentalistima. U BiH je prisutan evropski kriminal enormnih razmjera. Zbog toga je važno, da se u BiH sprovede profesionalna, nezavisna i nepristrana istraga sumnjivih novčanih transakcija, koje se povezuju sa financiranjem Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše. Sumnjivo financiranje je, po svemu sudeći, imalo utjecaja na rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji 2018.godine. Tu je još nekoliko drugih sumnjivih poslova.

Analitičari smatraju, da je posjeta slovenskog premijera Roberta Goloba važan moment za Bosnu i Hercegovinu i da dolazi u pravom trenutku, jer se radi o istinskom prijatelju BiH i političaru, koji pokazuje odgovornost za stanje u regionu Zapadnog Balkana i koji snažno podupire ubrzan put ka članstvu EU i NATO, ne samo Bosne i Hercegovine nego cijelog Zapadnog Balkana.

Ljubljana/Bruxelles/Washington, 11.mart 2023

VRH



Ostali prilozi:
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
» OD BAHA DO SEVDAHA
Mensud Alićušić | 29. January 2024 13:38
» U SJEĆANJE NA IVANU MRVALJEVIĆ-SVJETLOST POZORNICE CRNE GORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 25. January 2024 21:38
» ŠEHERZADA TALASA RADIJA CRNE GORE - TANJA FATIĆ
Božidar Proročić, književnik i publicista | 24. January 2024 19:52
» ESTAR EN BOSNIA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 24. January 2024 13:42
» ŽIDOVI I STOCKHOLMSKI SINDROM
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 17. January 2024 21:41
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif