Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


BOŠNJACI, BOSANCI ILI BOSNJACI?
Procitaj komentar

Autor: Mr. sci. Džavid Begović
Objavljeno: 19. August 2023. 15:08:19
Eksplozija rasprava oko pitanja ko smo i kako se zovemo, a koja se vodi sa pjenom na ustima i uz istresanje svih tjelesnih tekućina na protiv-mišljenika nije ni akademska ni razumna, pa ma koliko akteri bili u pravu. Treba pobijati tvrdnje argumentima, a ne pljuvačkom.

Navedena rasprava je izazvala opštu konfuziju kod onih kojima je trebalo kristalno jasno objasniti faktičko stanje i ciljeve inicijative. Naročitu zbrku unose volonterski, polupismeni fanovi koji bezrezervno staju uz izjave jednog ili drugog svog idola, ne ulazeći u sadržaj inicijative, njene utemeljenosti te mogućih posljedica po bošnjački narod pa i po njih same.

No, bez obzira na sve, sloboda uma mora biti neprikosnovena!
Tako sam shvatio i najnoviju inicijativu o uvođenju bosanske nacije bez obzira na to ko to inicira, koji su motivi iza autora inicijative i koliko su oni problematični.

Rasprava na društvenim mrežama i portalima se uglavnom svodi na pitanje: Šta su Bošnjaci, narod ili nacija, odnosno kako bi se trebali zvati. Pri tome NIKO nije dao preciznu i nedvosmislenu definiciji pojmova nacije odnosno naroda.

Tako smo došli do činjeničnog stanja da se: „... smisao jedne od najvažnijih doktrina o naciji sveo na instrument međunarodne politike ili politike velikih sila, jer potonje uglavnom odlučuju o izgledima za uspostavu novih država na nacionalnoj ili drugoj osnovi. Pojam »narod«, odnosno nacija, izgubio je jasnoću i postao izvorom političkoga pitanja o tome tko ima, a tko nema pravo na osnivanje (vlastite) države.“ /(nacija | Hrvatska enciklopedija).

Smatram da gore navedeni citat dovoljno slikovito objašnjava razloge za pojavu rasprave koja se vodi oko pojmova nacije i naroda.

Nigdje u ključnim dokumentima Bosne i Hercegovine nisam mogao naći prethodnu definiciju nacije i naroda. Takva definicja se može izvući iz teksta pojedinih članova Ustava Bosne i Hercegovine i Zakona donesenih na osnovu Ustava. U svakom slučaju, pojmovi naroda i nacija nisu jasno razgračičeni na globalnom nivuo i mogu se naći različita tumačenja od strane naučnika, političara, struke, ali najčešće na društvenim mrežama i portalima gdje pojedinci tumače ove pojmove kako im se sviđa, u skladu sa unaprijed formiranim stavovima, bez ikakve analize, istraživanja ili dokaza.

Zato, da bi se riješilo ovo pitanje, neophodno je prethodno definirati pojmove naroda i nacije u okvirima bosansko-hrvatsko-srpskog jezika, odnosno njihovo značenje na prostoru Bosne i Hercegovine, a koji se ne mora nužno poklapati sa definicijom pojmova naroda i nacije na globalnom nivou. Pri tome naravno, ne treba uzimati kao sveto pismo nešto što je po tom pitanju rekao npr. neki Ernest Renan na predavanju na Sorbonni 11. aprila 1882. godine. i slične tvrdnje drugih naučnika, iz drugih milenija i sa drugih prostora.

Tek nakon toga možemo „uklopiti“ Bošnjake u okvire pojmova nacije, naroda ili i nacije/naroda.

KO SU BOŠNJACI PREMA DEFINICIJI POJMOVA NACIJE i NARODA: I pored činjenice da postoje razmimoilaženja u naučnim krugovima oko definiranja pojmova nacije i naroda, smatram da postoji dovoljno onih kojima su ti pojmovi dovoljno razgraničeni i jasni.

Ostaje nejasno zašto se oko toga prepiru oni kojima je to sasvim jasno sa onima kojima ništa nije jasno. Dakle, pitanje zančenja pojmova „narod“ i „nacija“ nije pitanje mišljenja, već pitanje znanja ili neznanja.

Ako se izuzmu trvdnje onih koji su u manjini, a koji u svom tumačenju miješaju atribute nacije i naroda mogu se prihvatiti sljedeće definicije:
- Narodi su historijska, kulturološka, običajna, jezička, često vjerska skupina ljudi koja ima kolektivnu svijest, a koja može živjeti bilo gdje na svijetu i može i ne mora imati svoju matičnu državu.

U skladu sa navedenim kriterijem BOŠNJACI su NAROD kao što su Srbi, Hrvati i drugi narodi u svijetu. Narodi, pod uslovom da u jednoj državi predstavljaju apsolutnu većinu, mogu poprimiti obilježje nacije te tu državu smatrati svojom nacionalnom državom. Bošnjaci doživljavaju Bosni i Heregovin kao svoju nacionalnu državu. U svakom slučaju, narod može imati svoju matičnu državu iako nema svoju nacionalnu državu.

Takav je primjer Bošnjaka u Sandžaku koji doživljavaju državu Bosnu i Hercegovinu kao svoju matičnu državu.

- Nacija je kategorija koja obuhvata građane jedne države. Zato postoje Ujedinjene nacije (United Nations), a ne Ujedinjeni narodi (United People). Dakle, građani državljani Bosne i Hrecegovine su po nacionalnosti Bosanci (skraćeni naziv). To znači da su svi Bošnjaci po nacionalnosti Bosanci kao što su Hrvati, Srbi i ostali građani, htjeli to ili ne, voljeli to ili ne.

Drugo je pitanje zašto u Ustavu Bosne i Hercegovine nije definirana kategorija Bosanac kao nacionalna odrednica.

Da je Ustavom definirana bosanska nacija kao pripadnost Bosni i Hercegovini, u procesu popisa stanovništva Bosne i Hercegovine na popisnom upitniku stajale bi dvije odvojene rubrike:
- etničko izjašnjavnje
- nacionalno izjašnjavanje.

Usput bih spomenuo da smatram potpuno nerazumnim tvrdnje istaknutih vjerskih, naučnih i političkih autoriteta da Bosanci ne postoje, da je to ništa, kao i nebulozu da se pojam „bosanac“ odnosi na bosanskog konja itd.

Takođe su neodgovorni, neprihvatljivi i za njega diskreditirajući navodi Akademika Kurtćehajića da su Bošnjaci barbari, da je to ime nametnuto od strane okupatora i slične neshvatljive teze.

KO SU BOŠNJACI PREMA USTAVNO-PRAVNIM NORMATIVIMA: Da bi dobili pouzdan odgovor na ovo pitanje, a koji proizilazi iz faktičkog ustavno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine, dat ću kratku analizu tri relevantna i najozbiljnija dokumenta na državnom nivou koja bi trebala da sadrže definiciju pojmova naroda odnosno nacije:
I)
Dejtonski mirovni sporazum
Iz preambule Ustava Bosne i Hercegovine Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom i na bosanskom jeziku stoji:
“Bosniacs, Croats, and Serbs, as constituent peoples (along with Others), and citizens of Bosnia and Herzegovina hereby determine that the Constitution of Bosnia and Herzegovina is as follows…”
“Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine ovime određuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude…”


Dakle, u ustavu Bosne i Hercegovine se Bošnjaci, Hrvati i Srbi eksplicitno definiraju kao NARODI odnosno konstitutivni narodi, a ne nacije. Pojam “nacija” se u Dejtonskom mirovnom sporazumu niti definira niti se pominje.

II)
U izbornom Zakonu Bosne i Hercegovine takođe nema definicije nacije odnosno naroda. U ovom zakonu se upotrebljava pojam konstitutivni narodi te se iz teksta može zaključiti da se radi o Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.

Na primjer:
U Članu 10.11 Zakona stoji: “Predstavnici bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i predstavnici ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu”.
Dakle, i u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine se Bošnjaci, Hrvati i Srbi implicitno definiraju kao NARODI odnosno konstitutivni narodi, a ne “nacije”. Pojam “nacija” se ni u Izbornom zakonu ne definira niti se spominje.

III)
Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine sadrži definicije nekoliko pojmova uključujući npr. pojam „stambena jedinica“, ali ne sadrži mnogo važnije definicije pojmova kao što su nacija i narod.

U članu 26. Ovog Zakona stoji:
- u stavu (2): “… odražava nacionalnu strukturu stanovništva …”
- u stavu (3): “ … najmanje jedan predstavnik iz konstitutivnih naroda i ostalih.”
Dakle, u stavu (2). se kontradiktorno koristi pojam “nacionalna” umjesto “etnička” te se već u sljedećem stavu (3). Koristi pojam “naroda”.

U ovom Zakonu se implicitno izjednačavaju pojmovi nacije i naroda, te se to potvrđuje i kroz popisni upitnik u tački 24. gdje se traži neobavezno “etničko/nacionalno izjašnjavanje”:

Kako je moguće da se u Zakonu o popisu stanovništva protivustavno i bez ikakvog pojašnjenja koristi termin “nacija” uporedo sa pojmom “narod”. Da li je pojam “nacija” neko svjesno ubacio u popisni upitnik, a Bošnjaci ga nesvjesno prihvatili?

ZAKLJUČAK:
U svakom slučaju, iz svega navedenog može se sa sigurnošču zaključiti da su u Bosanskohercegovačkim krovnim normativnim aktima Bošnjaci definirani kao NAROD, a ne kao nacija.

Druga je stvar što neko misli šta bi trebalo da bude i da li bi bilo korisnije za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu da se Bošnjaci pod tim ili drugim imenom označavaju kao “nacija”. Za tako krupan pravno-politički zahvat potrebno je daleko više ozbiljnosti, analiza, i naučnih istraživanja nego što je gore pomenuta inicijativa.

OPASNA TENDENCIJA PREIMENOVANJA NARODA BiH U NACIJE: Zašto se u Bosni i Hercegovini tendeciozno i gotovo neprimjetno zamjenjuje pojam “narod” sa pojmom “nacija”?

Ako znamo da je nacija vezana za državu, onda je jasna tendencija Srba i Hrvata da svoj narod, na teritoriji gdje predstavljaju većinu, neprimjetno proglašavaju nacijom u cilju navikavanja uha na novu činjenicu i “lakše” proglašenje nezavisnosti područja koje snatraju svojim i gdje je već formirana “nacija”.

Iako termin “nacija” nije našao mjesto nigdje u zvaničnim krovnim propisima, u praksi je već odomaćen taj pojam za narode u Bosni i to u vokabularu političara, na medijima, pa i na sudovima. Naše uho se već naviklo na fraze i sintagme kao što su:
- Međunacionalni sukob…
- Međunacionalni odnosi …
- Fizički napad na nacionalnoj osnovi…
- Nacionalne manjeine
- Vitalni nacionalni interes
- Bošnjačko nacionalno vijeće
- Grupa nacionalnih predmeta u školi itd.

U svim primjerima se moglo i mora upotrijebiti pojam “narod” umjesto “nacija” jer je to jedina ustavom definirana kategorija za sada. Očigledno je da je to neko svjesno nametnuo, a da su to Bošnjaci nesvjesno prihvatili i promoviraju.

Ovo su izuzetno opasne pojave sa očiglednim secesionističkim namjerama. Nazivati svoj narod nacijom je samo jedan od alata za uspostavu svoje nacionalne države.
Postavljaju se pitanja:
- Zašto bošnjački predstavnici i mediji mirno prelaze preko ove pojave ?
- Zašto se ne kriminalizira namjerno i protivustavno krivotvorenje pojmova?
Ova su pitanja daleko značajnija za razmatranje, rješavanje i opstanak Bosne i Hercegovine nego što je to pitanje samog naziva jednog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka.

ZAKLJUČAK:
Neophodno je vratiti terminologiju u Ustavom definirane okvire, tj. narode u BiH nazivati narodima a ne nacijama.

KAKO SE ODNOSITI PREMA INICIJATIVI Akademika Kurtćehajića: Ideja Akademika Suada Kurtćehajića da se Bošnjaci preimenuju u Bosance/Bošnjake kao inicijativa nije problematična.

Nije problem ni motiv autora inicijative da se preimenuju Bošnjaci u nešto drugo.

Poznato je da se Kurtćehajić nelagodno osjeća u koži Bošnjaka te bi radije da se etnički izjašnjava kao Bosanac, što mu niko ne osporava. Kako ne bi bio u velikoj manjini u tom svom izjašnjavanju, onda bi rado povukao sve Bošnjake da se etnički izjašnjavaju kao Bosanci odnosno Bosanci/Bošnjaci.
Takođe je poznato da njegovo najjače pokretačko gorivo proističe iz njegove nezajažljive potrebe da se medijski eksponira i da pošto-poto obilježi ovu eru svojim imenom, te postane kako-tako historijska ličnost.

Međutim, problem je ako se jedan istaknuti i medijski prepoznatljivi intelektualac, vođen takvim motivima, neodgovorno igra sa budućnošću jednog naroda. Akademik Kurtćehajić nije prethodno proveo ozbiljna istraživanja na kojima temelji svoje tvrdnje, niti je odgovorno ispitao moguće posljedice svoje inicijative, kako po bošnjački narod, tako i po Bosnu i Hercegovinu.

Naime, on potpno napamet tvrdi da bi se, ukoliko bi se uvelo etničko izjašnjavanje: „Bosanac“, najmanje četiri posto Srba i Hrvata izjasnilo kao Bosanci, te bi na taj način Bosanci/Bošnjaci imali preko 55% Bosanaca u BiH (uključujući sve Bošnjake koji bi se izjasnili kao Bosanci).

Kurtćehajić nigdje ne navodi da je on, ili neko drugi, vršio ozbiljnu anketu ili neka druga istraživanja iz čega bi mogao izvući kredibilne zaključke da se radi o baš četiri posto Srba i Hrvata. Ta njegova teza mi je od ranije poznata i ona se temelji na jednom broju njegovih prijatelja Srba i Hrvata koji bi se, ako bi imali priliku, izjasnili kao Bosanci. Dakle, ova je tvrdnja potpuno nepouzdana i potpuno neprihvatljiva.

S druge strane, uvođenjem pojma Bosanac ili Bosanac/Bošnjak kao odrednicu za bošnjački narod došlo bi do podjele na one koji se žele tako izjasniti i one koji žele ostati to što jesu: Bošnjaci. To se može zaključiti iz reakcija građana na društvenim mrežama nakon plasiranja navedene inicijative. Na taj način bi se, vrlo vjerovatno, jedinstven bošnjački korpus raspao na dva ili više naroda, te bi izgubili svojstvo najbrojnijeg naroda u BiH sa katastrofalnim posljedicama po Bošnjake. Takav primjer već imamo u Crnoj Gori gdje je izvršeno razbijanje Bošnjačkog korpusa vještim inžinjeringom crnogorskih vlasti. Kao posljedica toga, na popisu 2011. god. kao Bošnjaci u Crnoj Gori se izjasnilo 8.65% građana, a 3,31% kao Muslimani. Iz tog razloga Bošnjaci nisu prešli prag od 10% te nemaju status nacionalne manjine, čime bi imali daleko veća prava.

Prihvatanjem inicijative da se Bošnjaci etnički ili nacionalno izjašnjavaju kao Bosanci bez sumnje dovodi do nestanka Bošnjaka sa društveno-političke scene Bosne i Hercegovine, jer bi kategorija „Bosanci“ postala multi-etnička, a ne bošnjačka. Srbi i Hrvati bi u toj situaciji opstali i ostali vjerovatno okrnjeni za mali procenat onih iz mješovitih brakova. Akademiku Kurtćehajiću je potpuo nevažno što bi Bošnjaci kao narod nestali, a sa njima i 1000 godišnja historija i tradicija. On bi sa svojom idejom postigao one ciljeve koje Milošević, Karadžić, Mladić i drugi nisu uspjeli uz pomoć ogromne vojske te uz brutalnie zločine i genocid.

Tvrdim da optužbe da je Kurtćehajić izdajnik nisu blizu istini. On jednostavno površno prelazi preko ozbiljnih tema, improvizira teze, a njegove su pobude daleko niže nego izdaja domovine.
Na kraju, radikalna promjena naziva naroda „Bošnjaci“ u „Bosanci“ ili „Bosanci/Bošnjaci“ bi zahtijevala promjenu Ustava Bosne i Hercegovine kao i zakona koji iz njega proističu, poput Izbornog zakona i drugih zakona, obzirom da u Ustavu ne postoji konstitutivni narod pod nazivom kako to predlaže Akademik Kurtćehajić.

ZAKLJUČAK:
Iz svega navedenog , iako je sama inicijativa Akademika Kurtćehajića legitimna, njegove tvrdnje treba smatrati apsolutno neosnovanim. No, treba primjetiti da je on u potpunosti postigao svoj cilj: Medijsku pažnju.

DA LI BOŠNJACI MOGU BITI BOSNJACI?: Mogu, ali samo ako taj naziv ima historijsku i ustavno-pravnu utemeljenost. Za to su potrebni argumenti (ako ih ima), a ne pjena na ustima. Akademik Dževad Jahić, koji je naš najjači filolog, naglasio je da se pitanje naziva države, naroda i jezika ne može rješavati u nekim laboratorijama po želji slušalaca. Ta pitanja proizilaze iz historije i bilo kakav drugi, vještačko nametnuti naziv za te kategorije ne može opstati. To se jasno pokazalo kroz historiju, posebno kada su u pitanju Bošnjaci i bosanski jezik, te zabrane upotrebe tih termina od strane okupacionih vlasti. Sa prvim naznakama stvarne slobode bošnjačkog naroda, ponovo su isplivali istorijski nazivi Bošnjaka i bosanskog jezika kao što naglo ispliva silom potopljena napuhana lopta.

Slažem se sa Akademikom Jahićem da je naziv Bošnjak historijski najutemeljeniji i da sasvim odgovara profilu naroda kojem pripadamo.

Međutim, legitimno je potražiti neki drugi naziv koji proističe iz historije i koji se može primijeniti na bošnjački narod u okviru postojećeg ustavno-pravnog Sistema. Ovo navodim posebno zbog toga što postoji veliki broj Bošnjaka koji se ne mogu ili ne žele osloboditi historijskog nasljeđa bivše Jugoslavije, ali i domaćeg odgoja koje su stekli unutar nje. Oni se nelagodno osjećaju u koži “Bošnjaka” i bilo bi jako neodgovorno ignorirati tu ČINJENICU.

U razgovoru sa nekima od njih (što naravno nije dovoljno relevantno) da se naslutiti da im naziv Bošnjak smeta jer ima u sebi primjesa veze sa islamom kao i sa Turcima. Ovo je naravno, u velikoj mjeri tačno, jer se narod pod sadašnjim nazivom “Bošnjaci” u velikoj mjeri transformirao pod utjecajem i islama i Turaka u vrijeme Osmanskog carstva. Druga stvar koja im smeta jeste, da u korijenu naziva Bošnjak ne postoji dovoljno jaka asocijacija na državu Bosnu te da im naziv Bošnjak zvuči suviše lokalno i suviše grubo.

Bez obzira koliko su takvi “Bošnjaci”, kolika god da da ih ima, u krivu i koliko njihove težnje nemaju historijsku i naučnu osnovu, ne bi se smio dozvoliti luksuz moguće disipacije bošnjačkog tkiva ignoriranjem te njihove težnje.

Ako dozvolimo sebi slobodu razmišljanja i traženja rješenja za gore navedenu skupinu “Bošnjaka”, a da to odgovara cijelom bošnjačkom narodu, onda se rješenje može kriti u izvornom obliku naziva naroda Bošnjak, a koji glasi “BOSNJAK”.

Dakle, radi se o dvije potpno iste riječi “Bošnjak” i “Bosnjak”. Pojam Bošnjak je i nastao od pojma BOSNJAK pretvorbom strujnog “s” u šuštavo “š” po mjestu tvorbe (Prema Gramatici bosanskoga jezika autora Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić, Zenica 2000 god.).
Dakle, u ovom slučaju se naziv naroda ne bi suštinski mijenjao, ali:
- Zadržala bi se historijska i naučna utemeljenost za naziv naroda koji se sada naziva Bošnjacima.
- Zadržala bi se u potpunosti osobenost bošnjačkog (bosnjačkog) naroda u odnosu na ostala dva naroda u BiH te ne bi došlo ni do raslojavanja ni do utapanja bošnjačkog naroda u multietničku masu.
- Naziv Bosnjaci nedvosmisleno sadrži korijen riječi “Bosna” tj. “bos(n)”, kako bi se bošnjački narod prirodnije vezivao za svoju nacionalnu državu.
- Naziv Bosnjak bi više bilo usklađen sa aktuelnim nazivima za Bošnjake na različitim svjetskim jezicima. Vrlo je blizak nazivu Bosniac koji figurira u nekoliko zvaničnih jezika uključujući i engleski jezik na kojem je izvorno napisan Dejtonski mirovni sporazum
- Ne bi bilo potrebe (pretpostavka) za izmjenama domaćih i međunarodnih propisa vezanih za naiv naroda koji se danas nazivaju Bošnjaci.
- Gore navedena grupa “Bošnjaka” bi se lagodnije osjećala u koži “Bosnjaka” nego “Bošnjaka”.
Blaga korekcija naziva je legitimna i moguća. Tako je nedavno Turska zatražila i dobila od međunarodnih autoriteta da se u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv Turkiye umjesto uobičajenog naziva Turkey, što znači ćurka.

KONAČNI ZAKLJUČAK
Oštro se suprotstavljam blokadi bošnjačkog uma. Legitimno je svako dobronamjerno razmišljanje, zauzimanje stavova i pokretaje inicijativa. i pravo je svakoga da argumentima suzi prostor onih koji ili iz zle namjere ili iz neznanja ili iz bolesnih ambicija pokušavaju proturiti neku besmislenu ideju. Ovo posebno kada se radi o interesima države i naroda kojem pripadamo.

VRH



Ostali prilozi:
» OSMANSKO CARSTVO DONOSI ISLAM U BOSNU
Mehmed Meša Delić | 21. February 2024 16:32
» ŠEHER SARAJ‘… U NOVI PAZAR, A ZENICU U SJENICU
Aziz Hurem | 21. February 2024 16:25
» HEROJSKA EPOPEJA PLAVLJANA I GUSINJANA
Akademik dr. Ferid Muhić | 20. February 2024 17:10
» BOŠNJACI U DIJASPORI - LJUDI VELIKOG SRCA
Hfz. Haris Kalač | 20. February 2024 15:36
» SOLIDARNOST U SJENCI STRAHA ZAJEDNIČKA BORBA ZA SANADINA VOLODERA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 19. February 2024 15:15
» DRŽAVNIM KLJUČEM ZAROBLJENA PRAVDA
Velija Murić | 19. February 2024 02:56
» ZABLUDE ZATOČNIKA NJEGOŠEVOG GENOCIDNOG ZAVJEŠTANJA
Akademik dr. Ferid Muhić | 15. February 2024 18:33
» NERMIN ŠABIĆ ĆUPO - BORIM SE I DALJE
Harun Hodžić | 12. February 2024 18:06
» (NE)RAZVIJENA SVIJEST O SEBI I SVOJOJ DOMOVINI
Mehmed Meša Delić | 12. February 2024 16:32
» ZAPAD NIKADA NIJE IMAO U PLANU PALESTINSKU DRŽAVU
Šemso Agović | 06. February 2024 20:22
» PALJANSKI STRATEŠKI PROMAŠAJI
Dr. Mesud A. Ramić | 05. February 2024 20:24
» EDIN HARAČIĆ KLEJ - STRIJELAC NA TENKOVE
Harun Hodžić | 01. February 2024 14:46
» IZ HISTORIJE PLAVSKO-GUSINJSKE OBLASTI: MRTVI GROBOVI
Doc. dr. sc. med. Safet Lješnjanin | 31. January 2024 18:23
» „NIKO NEMA ŠTO SRBIN IMADE“
Sead Zubanović | 31. January 2024 17:16
» POVRATAK AMERIKANACA IZ DAYTONA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 30. January 2024 21:49
» AVDO HUSEINOVIĆ JE BOŠNJAČKI OMER MUHTAR
Muhamed Mahmutović | 30. January 2024 19:52
Ostali prilozi istog autora:
» U SUSRET UNIJI BOŠNJAČKE DIJASPORE
20. November 2023 14:36
» U SUSRET PROMJENI USTAVA BOSNE
30. December 2020 04:17
» PANDEMIJA STRAHA OD CORONE
09. April 2020 16:16
» OD NÜRNBERGA DO DODIKA
28. March 2020 16:11
» BOŠNJACI NA BALTIČKOM LEDU
13. February 2020 19:34
» „BIHORSKI DNK PROJEKAT“
31. December 2019 15:47
» FILMSKI VRISAK AVDE HUSEINOVIĆA
23. November 2016 19:49
» NE DIRAJTE RASOVSKE ŠEHIDE
19. November 2016 14:50
» NE BJEŽITE, PROFESORE
01. October 2016 11:42
» MOJ PRIJATELJ
15. July 2016 02:51
» POSLJEDNJE BOSANSKE GAZIJE
04. April 2016 20:08
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif