Crna Gora i dalje ističe zahtjev za nacionalnom i verskom pripadnošću na popisu stanovništva.

Crna Gora, mala balkanska država koja teži članstvu u Europskoj uniji, suočava se s nizom izazova na svom putu ka pridruživanju europskom zajedničkom tržištu i vrijednostima. Jedan od tih izazova, koji izaziva raspravu i zabrinutost, jeste uporni zahtjev da se na popisu stanovništva i dalje traže informacije o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.

Iako Crna Gora želi da postane dio europske zajednice, postavlja se pitanje kako se uklapa u europski koncept građanskog društva i ljudskih prava kada zemlja i dalje insistira na prikupljanju ovih podataka. Ova praksa izaziva pitanja o privatnosti, slobodi i nediskriminaciji, što su ključne vrijednosti Europske unije.

U većini evropskih zemalja, postavljanje pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti na popisima stanovništva je prošlost. Na primjer, Njemačka je izbacila ova pitanja iz svog popisa 1970. godine kako bi se osiguralo poštovanje privatnosti i jednakost svih građana. Ovakav korak promovira multikulturalnost i uključivost, a ne identitetsku segregaciju.

Crna Gora, koja je susjed Europske unije, trebala bi uzeti primjer od svojih europskih partnera i napustiti praksu traženja podataka o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Ovo bi doprinijelo stvaranju otvorenijeg i inkluzivnijeg društva, što je u skladu s ciljevima i vrijednostima Europske unije.

Osim toga, korišćenje ovakvih informacija može biti opasno jer bi ih se moglo zloupotrijebiti u političke svrhe ili kao sredstvo diskriminacije. Europska unija se zalaže za zaštitu prava svih svojih građana i protivi se bilo kojem obliku diskriminacije.

Crna Gora treba da se pozabavi ovim pitanjem kako bi udovoljila europskim standardima i vrijednostima. Uklanjanje zahtjeva za nacionalnom i vjerskom pripadnošću na popisu stanovništva bilo bi korak prema ostvarivanju tih ciljeva i promociji demokratskog društva koje poštuje slobodu, jednakost i ljudska prava svih svojih građana.