Pisana rijec
KOLOKVIJ O DR. ALIJI SILAJDŽIĆU ODRŽAN NA FAKULTETU ISLAMSKIH NAUKA
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 19. December 2023. 15:12:41
SARAJEVO, 19. DECEMBAR 2023. (MINA) - U okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja istaknutih ličnosti i sjećanja na njihov doprinos bosanskohercegovačkoj vjerskoj i kulturnoj baštini, Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu danas je organizirao kolokvij o dr. Aliji Silajdžiću.
„Katedra za šerijatsko pravo drugu godinu učestvuje u obilježavanju godišnjica velikana, koji su svojim ukupnim naslijeđem zaslužili posebno mjesto i zahvalnost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a jedan od njih je i dr. Silajdžić“, kazao je u uvodnom obraćanju prof. dr. Senad Ćeman, profesor na FIN-u.
O njegovom životu i djelu, pisanoj riječi i najznačajnijem doprinosu, govorili su demonstratori sa Katedre za šerijatsko pravo Fakulteta islamskih nauka Mubina Suljić-Solo, Edin Čolaković, MA, i Almedina Imamović-Hodžić, MA, doktorant na Fakultetu islamskih nauka.
„Njegov život, ubijeđena sam, može biti inspirirajući, motivirajući za svakog od nas pojedinačno, s obzirom na to da je on jedan od onih koji su imali reformistički pogled na pojave, na neka zakonodavna rješenja, razvijao je kritičke stavove prema nekim rješenjima, i nikada se nije dao ukalupiti, ograničiti. Bio je jedan od onih koji je prvo ispitivao stanje na terenu, tražio probleme, a onda nastojao ponuditi rješenja kroz svoje naučno-stručne radove“, kazala je Suljić-Solo.
Almedina Imamović-Hodžić govorila je o važnom djelu Silajdžića, a to je Šerijatsko-roditeljsko pravo.
„Roditeljsko pravo je u sastavu porodičnog prava u islamskom pravu, i mislim da je nepravedno zapostavljeno u odnosu na, na primjer, bračno, koje je također dijelom porodičnog prava. Postoje pitanja unutar roditeljskog prava koja su i danas za nas aktuelna, koja moraju da se reaktualiziraju, na koja ponovo moramo da damo odgovor, kao što je pitanje poslijerazvodne brige o djeci, zatim briga o djeci koja su bez roditeljskog staranja, institucija hraniteljstva. Sve su to pitanja koja je Silajdžić obrađivao u ovom djelu, a koja zaista mogu i trebaju da imaju refleksiju u našem dobu“, kazala je ona.
O temi testamenta u šerijatskom pravu, govorio je Čolaković. Ova tema je zapravo objavljena doktorska disertacija Alije Silajdžića.
„Doktorska disertacija objavljena je 1941. godine, a Silajdžić je u njoj komparativnom metodom uporedio testament u šerijatskom pravu sa testamentom u savremenom pravu, ujedno osvrćući se na rimsko pravo. Važno je istaći osvrt na kontekst i prilike u društvu koje su povezane sa razvojem prava. To nije samo slučaj sa prelaskom na šerijatsko pravo, nego i svakodnevnici, i društveno, i porodično uređenje, i ekonomske prilike, utječe na razvoj prava, kao što je slučaj sa razvojem testamentalnog prava“, izjavio je on.
Dr. Alija Silajdžić rođen je 1909. godine u selu Podgori kod Visokog. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Sarajevu 1933. godine, kada je upisao i Pravni fakultet u Beogradu. Diplomirao je 1937. godine, a tri godine kasnije stekao doktorat pravnih nauka, odbranivši doktorsku disertaciju „Testament u šerijatskom pravu“.
Svoje službovanje počinje kao sudijski pripravnik u Cazinu, a zatim u Sarajevu. Nakon rata biva izabran za prvog potpredsjednika Okružnog narodnog odbora za sarajevski okrug, gdje ostaje do osnivanja Pravnog fakulteta u Sarajevu, kada postaje stariji asistent.
Od dolaska na fakultet, kroz napredovanje do redovnog profesora, sve do smrti, predavao je porodično i nasljedno pravo. Njegov naučni opus obuhvata preko sedamdeset naučnih i stručnih radova.
„Katedra za šerijatsko pravo drugu godinu učestvuje u obilježavanju godišnjica velikana, koji su svojim ukupnim naslijeđem zaslužili posebno mjesto i zahvalnost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a jedan od njih je i dr. Silajdžić“, kazao je u uvodnom obraćanju prof. dr. Senad Ćeman, profesor na FIN-u.
O njegovom životu i djelu, pisanoj riječi i najznačajnijem doprinosu, govorili su demonstratori sa Katedre za šerijatsko pravo Fakulteta islamskih nauka Mubina Suljić-Solo, Edin Čolaković, MA, i Almedina Imamović-Hodžić, MA, doktorant na Fakultetu islamskih nauka.
„Njegov život, ubijeđena sam, može biti inspirirajući, motivirajući za svakog od nas pojedinačno, s obzirom na to da je on jedan od onih koji su imali reformistički pogled na pojave, na neka zakonodavna rješenja, razvijao je kritičke stavove prema nekim rješenjima, i nikada se nije dao ukalupiti, ograničiti. Bio je jedan od onih koji je prvo ispitivao stanje na terenu, tražio probleme, a onda nastojao ponuditi rješenja kroz svoje naučno-stručne radove“, kazala je Suljić-Solo.
 |
Almedina Imamović-Hodžić govorila je o važnom djelu Silajdžića, a to je Šerijatsko-roditeljsko pravo.
„Roditeljsko pravo je u sastavu porodičnog prava u islamskom pravu, i mislim da je nepravedno zapostavljeno u odnosu na, na primjer, bračno, koje je također dijelom porodičnog prava. Postoje pitanja unutar roditeljskog prava koja su i danas za nas aktuelna, koja moraju da se reaktualiziraju, na koja ponovo moramo da damo odgovor, kao što je pitanje poslijerazvodne brige o djeci, zatim briga o djeci koja su bez roditeljskog staranja, institucija hraniteljstva. Sve su to pitanja koja je Silajdžić obrađivao u ovom djelu, a koja zaista mogu i trebaju da imaju refleksiju u našem dobu“, kazala je ona.
O temi testamenta u šerijatskom pravu, govorio je Čolaković. Ova tema je zapravo objavljena doktorska disertacija Alije Silajdžića.
 |
„Doktorska disertacija objavljena je 1941. godine, a Silajdžić je u njoj komparativnom metodom uporedio testament u šerijatskom pravu sa testamentom u savremenom pravu, ujedno osvrćući se na rimsko pravo. Važno je istaći osvrt na kontekst i prilike u društvu koje su povezane sa razvojem prava. To nije samo slučaj sa prelaskom na šerijatsko pravo, nego i svakodnevnici, i društveno, i porodično uređenje, i ekonomske prilike, utječe na razvoj prava, kao što je slučaj sa razvojem testamentalnog prava“, izjavio je on.
Dr. Alija Silajdžić rođen je 1909. godine u selu Podgori kod Visokog. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Sarajevu 1933. godine, kada je upisao i Pravni fakultet u Beogradu. Diplomirao je 1937. godine, a tri godine kasnije stekao doktorat pravnih nauka, odbranivši doktorsku disertaciju „Testament u šerijatskom pravu“.
Svoje službovanje počinje kao sudijski pripravnik u Cazinu, a zatim u Sarajevu. Nakon rata biva izabran za prvog potpredsjednika Okružnog narodnog odbora za sarajevski okrug, gdje ostaje do osnivanja Pravnog fakulteta u Sarajevu, kada postaje stariji asistent.
Od dolaska na fakultet, kroz napredovanje do redovnog profesora, sve do smrti, predavao je porodično i nasljedno pravo. Njegov naučni opus obuhvata preko sedamdeset naučnih i stručnih radova.
