Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


ovodom 70. godišnjice smrti bosanskohercegovačkog književnika i prosvjetitelja
EDHEM MULABDIĆ BORIO SE NAUKOM, A NE MAČEM
Procitaj komentar

Autor: Mehmed Meša Delić
Objavljeno: 28. January 2024. 14:01:56
Edhem Mulabdić rođen je u gradu Maglaju 19. oktobra 1862. godine, gdje je završio mekteb i rušdiju. Umro je 29. januara 1954. godine u Sarajevu. Mulabdićev otac Selim bio je porezni službenik, a majku Nur – hanumu su ubili pljačkaši nakon austrougarske okupacije Maglaja i Bosne. U tim bitkama poginuo je i Edhemov stariji brat Mehmed, a mlađi brat Đulaga ranjen.

Godine 1887. godine, Mulabdić se upisao u Učiteljsku školu u Sarajevu, a nakon sticanja diplome prvi posao dobio je u Brčkom, da bi 1892. godine bio premješten u Sarajevo na „Darul - muallimin“, gdje je osam godina predavao bosanski jezik, historiju i zemljopis. U to vrijeme počeo je i saradnju s Mehmed – begom Kapetanovićem, pokrenuvši politički sedminičnik „Bošnjak“, čiji je bio glavni odgovorni urednik od 1892. do 1894, godine. Također, bio je urednik muslimanskih kalendara „Bajraktar“ i „Marif“, sekretar sarajevske Kiraethane, a potom s Bašagićem i Hadžićem pokretač muslimanskog časopisa „Behar“, čiji je bio prvi urednik, od 1900. do 1906. godine.

Zajedno s reisu-l-ulemom Džemaludin – efendijom Čauševićem, Safvet – begom Bešagićem, Huseinom Đogom Dubravićem i drugima Mulabdić je, 1927. godine pokrenuo kulturni časopis muslimana Bosne i Hercegovine „Novi Behar“, napisavši proglas o značaju u ulozi tog časopisa: „Dužni smo i dužni ste i vi svi da predajemo u amanet našem potomstvu sve što je vrijedno, što oplemenjuje i uzdiže, što izgrađuje potpune ljude i dobre muslimane.“

Znajući moć javno izgovorene riječi, Mulabdić je savjetovao imamima da njihove hutbe budu kvalitetne, poučne i korisne narodu.

-Da je što više prilike da se narod pouči, u čemu je nauk, da se osvijesti, da se dozove k sebi. Stoga je ta pouka od velike neprocijenjive zamašitosti po narod, po njegov intelektualni, etični, narodni i religiozni razvitak... Dobar vaz može učiniti više nego iko u pogledu razvoja narodnog. Vaz se obraća svim uzrastima, djeci, ali i zrelim osobama. Naprotiv, slab vaz može štetno da djeluje na svoju okolinu, a onda uvidi da je kriv, kriv je da se izreći ne može nije svejedno kazivati vaz samo da se kaže, kad se već troši u to vrijeme i trud, a sami je predmet vaza tako uzvišen, iz džamije svak' mora otići ganut i dirnut slatkom riječi vazovom.

Ovaj savjet bi trebao i da danas vrijedi, a ne da se hutbe šalju putem interneta džematima, koje nemaju pravu svrhu, jer nije isto stanje džemata i džematlija u Sarajevu i Hamburgu.
Kako dolazi smjene dana i noći iznad Bosne i Hercegovine bilo je puno i historijski smjena. Smjena istočne, islamske, osmanske vlasti onom zapadnom, kršćanskom, austrougarskom u Bosni i Hercegovini krajem 19. i 20. stoljeća, najviše je pogodila Bošnjake. Posljedica njihovog nesnalaženja u novonastalim okolnostima i straha „od tuđina“ bilo je desetogodišnje gotovo potpuno odsustvo književnog života.

Nakon tog perioda stagnacije Bošnjaci se počinju prilagođavati novom kulturnom ambijentu, otvaraju škole i čitaonice, pokreću prve časopise, a pojavljuje se i prva generacija bošnjačkih književnika koji pišu na bosanskom jeziku, predvođeni Mehmed – begom Kapetanovićem Ljubaškom, Safert – begom Bašagićem, Osmanom Nurijem Hadžićem, Edhemom Mulabdićem i Šemsudinom Sarajlićem, začetnicima bošnjačkog književnog preporoda.

Naime, da bi se prilagodili novim društvenim tokovima, bošnjački pisci su prekinuli dotadašnju tradiciju pisanja književnih dijela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i počeli pisati svoja djela na narodnom bosanskom jeziku. Među prvima koji je krčio taj trnovit put, aktivno se uključivši u oblikovanje, ne samo književne nego i političke, društvene i kulturne stvarnosti Bošnjaka, bio je Edhem Mulabdić.

-Prošla su vremena kad smo mi svoj imetak, svoj šuhret, ugled, moć i sve svoje branili mačem, danas je došlo vrijeme da to branimo naukom. Nauka nam to može očuvati, pa ako mi ne budemo valjani te se ne prihvatimo za nju, niko nam neće biti kriv ako sva ta dobra izgubimo i ona pređu u tuđe ruke, u ruke onoga koji je za vremena prihvatio nauku – napisao je Mulabdić u svom romanu „Zeleno busenje“ koji je proglašen prvim bosanskohercegovačkim romanom na bosanskom jeziku. Ima onih koji smatraju da je prvi roman „Bez nade“ Osmana Nurija Hadžića i Ivana Miličevića (Osman – Aziz) koji je objavljen tri godine prije Mulabdičevog.

Koje prvi napisao, a ko objavio nije bitno, bitna su oba romana, jer su na bosanskom jeziku i oba tretiraju austrougarsku temu u našoj književnosti, ali činjenica je da je, za razliku od „Bez nade“, roman „Zeleno busenje“ mnogo više odmakao od dokumentarističkog u književno – umjetnički stil.
Godine 1893. godine Mulabdić je izdao prvu knjigu, zbirku pripovjetki „Rukovijet šale“, a svoje najpoznatije djelo „Zeleno busenje“ objavio je u izdanju Matice hrvatske 1898. godine. „Nova vremena“ je roman manjeg značaja, ali ipak vrijedan dokument za izučavanje tog perioda historije Bosne i Hercegovine. Zbirku novela „Na obali Bosne“ izdaje 1910. godine, upisavši se njome kao prvi bošnjački novelist.

Svjestan da samo pisanjem neće moći mnogo učiniti za svoj narod, Mulabdić se i politički aktivira, pa je kao kandidat na listi Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) tri puta biran u Narodnu skupštinu Kraljevine SHS, 1923., 1925. i 1927. godine. Paralelno s politikom pokrenuo je i osnivanje Kulturno – prosvjetnog društva „Narodna uzdanica“, na čijoj je godišnjoj skupštini, 1929. godine, jednoglasno izabran za predsjednika. Od 1933. do1945. godine „Narodna uzdanica“ je izdavala kalendar čije je priloge uređivao Mulabdić. U tom periodu doživio je i veliku porodičnu tragediju, kada mu je u Bihaću umro sin jedinac Ešref.

Pod optužbom za verbalni delikt tokom Drugog svjetskog rata s NDH (Nezavisna Država Hrvatska), Mulabdić je uhapšen i pritvoren, a na slobodu pušten krajem marta 1946. godine. Mulabdić je nakon izlaska iz zatvora ostao bez ičega, bez penzije, posla i bilo kakvih prihoda. Do smrti 29. januara 1954. godine, živio je u siromaštvu, oviseći o milostinji nekolicine prijatelja, a najviše mu je pomagao naš istaknuti historičar i još jedan Bošnjak Hamdija Kreševljaković.

Ime bosanskohercegovačkog velikana Edhema Mulabdića danas nose četiri osnovne i jedna srednja šjkola u Bosni i Hercegovini, te ulice u Tuzli, Bihaću, Sarajevu, Brčkom, i Tešnju.

U njegovom rodnom Maglaju svake godine održava se tradicionalna manifestacija „Mulabdićevi dani kulture“.

VRH



Ostali prilozi:
» IZBJEGNUT PAD HELIKOPTERA
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 20. May 2024 22:11
» VOJNI I RELIGIJSKI TURIZAM
Dr. Sead Alić | 20. May 2024 17:32
» VELIKOSRPSKA RETORIKA I SREBRENICA - ISTINOM PROTIV POLITIČKIH LAŽI
Božidar Proročić, književnik i publicista | 19. May 2024 12:46
» KLJUČ ZA BOSANSKU BRAVU JE U RUKAMA TROJKE
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 19. May 2024 03:26
» ZATIRANJE TRAGOVA
Murat Tahirović | 19. May 2024 03:10
» TREBA ZNATI SLUŠATI
Aziz Hurem | 19. May 2024 02:49
» MAĐARSKI NOŽ U LEĐA NA KOJI DUGO UPOZORAVAM
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 18. May 2024 13:09
» DA – ZA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI, BEZ BILO KAKVIH DALJIH RASPRAVA NA OVU TEMU!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. May 2024 19:57
» TRI SJEĆANJA NA GRIŽNJU SVAJESTI ČOVJEČANSTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. May 2024 16:48
» DR. MERSIM ZILJKIĆ – PUT OD RODNOG PLAVA, PREKO SARAJEVA DO LIDERA DIJASPORE U SAD
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. May 2024 14:44
» DAN BOŠNJAČKE ZASTAVE SIMBOL VAŠE NEPOKOLEBLJIVE SNAGE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. May 2024 12:33
» PRVO BOŠNJACI PA ONDA SRBI PA HRVATI, PA ...
Sead Zubanović | 08. May 2024 21:01
» PROGON SDA CRNE GORE '90-TIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA
Dr. Harun Hadžić | 06. May 2024 03:00
» KOLIKO BOŠNJACI ZNAJU O SEBI I SVOJOJ ETNOGENEZI?
Mehmed Meša Delić | 06. May 2024 01:56
» ZAŠTO SVIJET MRZI BABILONCE?
Dr. Sead Alić | 06. May 2024 01:38
» ČEKAJUĆI SRPSKOG WILLYJA BRANDTA
Esad Krcić | 03. May 2024 17:14
Ostali prilozi istog autora:
» GENOCIDAŠI
18. May 2024 17:02
» GRAD POD ZEMLJOM
30. April 2024 17:22
» BOŠNJACI PO MJERI AUSTROUGARA
03. March 2024 15:35
» DA LI JE GENOCID KAO POJAM IZLAPIO?
25. December 2023 15:45
» UOBRAŽENI BOGATAŠI
15. December 2023 14:32
» BOŠNJAČKI DUH I ZAPADNA KULTURA
06. December 2023 17:28
» BOŠNJACI U SANDŽAKU
15. October 2023 15:03
» DEJTON – DRVO MIRA
26. September 2023 21:03
» BOSNA I HERCEGOVINA MEĐ DVA MRAKA
19. September 2023 19:39
Bosnjackakucabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif