Komentari
REISUL-ULEMA KAVAZOVIĆ U GRAČANICI: DŽAMIJA JE NAJZNAČAJNIJE MJESTO ZA SVAKU SREDINU, ZAJEDNICU, ZA SVAKI DŽEMAT
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 01. March 2024. 14:03:32
GRAČANICA, 1. MART 2024. (MINA) - Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Gračanici poručio da naše džamije trebaju biti mjesta u kojima ćemo jedni drugima biti najpreči i najbliži, u kojima ćemo se savjetovati o svim našim poslovima i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji ljudi.
U Režićima u Gračanici danas je održano svečano otvorenje džamije, nakon čega je reisul-ulema kazivao hutbu, naglasivši da džuma u ovoj džamiji „u naša srca unosi veliku radost“.
„Danas je otvaramo i stavljamo na raspolaganje našem džematu u ovom mjestu, muslimanima koji će se u njoj moći u miru i skrušenosti posvetiti sebi i svojoj vjeri. Otvaramo je u ovo odabrano predramazansko vrijeme. Ponosni smo i što je darujemo našoj domovini na dan u kojem se s velikim pijetetom prisjećamo njenih sinova i kćeri, koji su je učinili nezavisnom. Kako oni tada, i mi smo danas odlučni da se o njoj brinemo kao o svojoj domovini, u kojoj ćemo mi i naša djeca živjeti u slobodi i dostojanstvu“, naglasio je reisul-ulema.
Ova džamija nam govori koliko je vjera u srcu našeg čovjeka živa, dobro djelo mjera stvari, a plemenitost duše i nada u Božiju milost neugasiva, dodao je reisul-ulema.
„Uspjet će samo onaj ko je (dušu) očisti, a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvede, stalna je kur'anska poruka, koja nas upravlja u svim generacijama. Džamija je mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanjima da se pravilno i korisno postavimo između dvaju svjetova, između dunjaluka i ahireta. Ona govori o namjerama svojih graditelja, o njihovoj iskrenosti u odnosu prema Uzvišenom i u komuniciranju s ljudima. Njeni obrisi govore o graditeljevoj umješnosti i posvećenosti u obavljanju poslova, o njegovom opredjeljenju da dobro djelo učini centrom svoje egzistencije, da svoj život podredi Bogu, a službu ljudima, ma koliki ugled i čast imao u društvu“, izjavio je reisul-ulema.
Imati mjeru u životu najveće je čovjekovo umijeće, poručio je reisul-ulema, podsjetivši da je poslanik Muhammed pozivao svoje sljedbenike da tijelu daju njegov hak, a duši njezin, jer sve ima svoj hak, svoj udio u cjelini koja se zove čovjek.
„Zakidanje na mjerama ima loše posljedice i na ovom svijetu i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, braćo i sestre, neka umjerenost u svemu u našem životu bude najvažnija, mjera svih stvari, naspram sposobnosti i mogućnosti svakog od nas“, naglasio je reisul-ulema.
Kako je kazao, džamija je i mjesto naših susretanja, ibadeta i druženja, ona je najznačajnije mjesto za svaku sredinu, zajednicu, za svaki džemat.
„Vjernici su obavezni družiti se jedni s drugima. To je Poslanikov sunnet. Poslanik je mnogo vremena provodio sa svojim ashabima, i danju i noću. Odgajao ih je i pomagao im, podučavao ih, tješio i ohrabrivao. Bila je to zajednica ljudi koji su se brinuli jedni o drugima. Džamija je bila mjesto u kojem se ljudi nisu osjećali usamljenima, prepušteni sami sebi. Bolesnog su posjećivali, a siromaha pomagali. Upravo je džamija doprinijela tome da međusobna komunikacija među ljudima bude otvorena i srdačna“, kazao je reisul-ulema u hutbi.
Istaknuo je da ovu izvornu namjenu džamije trebamo i danas njegovati, „jer ta njena funkcija, pored ibadetske, ispunjava i njenu ulogu u zajednici“.
„Neka naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se ispuniti ovi ciljevi, u kojima ćemo jedni drugima biti najpreči i najbliži, u kojima ćemo se savjetovati o svim našim poslovima i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji ljudi. Tada se možemo nadati ispunjenju Božije milosti prema nama. Poslanik, a.s., rekao je: 'Kod mene najbolje mjesto imaju oni bogobojazni - ma ko oni bili i ma gdje živjeli.' Neka nam ova njegova izjava bude podsticaj da se trudimo i borimo, da niti jednu priliku ne propustimo koja nas može dovesti u Pejgamberovu blizinu“, kazao je on.
Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja.
„Mi smo narod koji je dugo, na razne načine, odvraćan od svojih vrijednosti i svojih korijena. Mnogi i danas znaju malo o svojoj kulturi i civilizaciji kojoj pripadaju. Tog odvraćanja ima i u ovom vremenu. Nezamislivo je da se u muslimanskoj sredini širi nasilje nad ženama, ubistva i ponižavanja. Većine takvih slučajeva ne bi bilo da su počinioci odgajani u skladnim i smjernim porodicama, u mektebima, da su obavljali namaz i post, da su učeni da vole i poštuju roditelje, braću i sestre, komšije, da su odgajani na visokim načelima islama“, istaknuo je reisul-ulema.
Na kraju hutbe poželio je da ova džamija bude „mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi i mjesto u kojem će se odgajati velikani našeg naroda, ljudi visokog morala, koji će znati u čemu je svrha života na dunjaluku, muškarci i žene koji će služiti svojoj zajednici i svojoj domovini“, a da „Allah poživi neimara ove džamije i njegovu porodicu, ukabuli njegov časni nijet i dadne berićeta i dobra u poslovima“.
U Režićima u Gračanici danas je održano svečano otvorenje džamije, nakon čega je reisul-ulema kazivao hutbu, naglasivši da džuma u ovoj džamiji „u naša srca unosi veliku radost“.
„Danas je otvaramo i stavljamo na raspolaganje našem džematu u ovom mjestu, muslimanima koji će se u njoj moći u miru i skrušenosti posvetiti sebi i svojoj vjeri. Otvaramo je u ovo odabrano predramazansko vrijeme. Ponosni smo i što je darujemo našoj domovini na dan u kojem se s velikim pijetetom prisjećamo njenih sinova i kćeri, koji su je učinili nezavisnom. Kako oni tada, i mi smo danas odlučni da se o njoj brinemo kao o svojoj domovini, u kojoj ćemo mi i naša djeca živjeti u slobodi i dostojanstvu“, naglasio je reisul-ulema.
Ova džamija nam govori koliko je vjera u srcu našeg čovjeka živa, dobro djelo mjera stvari, a plemenitost duše i nada u Božiju milost neugasiva, dodao je reisul-ulema.
„Uspjet će samo onaj ko je (dušu) očisti, a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvede, stalna je kur'anska poruka, koja nas upravlja u svim generacijama. Džamija je mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanjima da se pravilno i korisno postavimo između dvaju svjetova, između dunjaluka i ahireta. Ona govori o namjerama svojih graditelja, o njihovoj iskrenosti u odnosu prema Uzvišenom i u komuniciranju s ljudima. Njeni obrisi govore o graditeljevoj umješnosti i posvećenosti u obavljanju poslova, o njegovom opredjeljenju da dobro djelo učini centrom svoje egzistencije, da svoj život podredi Bogu, a službu ljudima, ma koliki ugled i čast imao u društvu“, izjavio je reisul-ulema.
Imati mjeru u životu najveće je čovjekovo umijeće, poručio je reisul-ulema, podsjetivši da je poslanik Muhammed pozivao svoje sljedbenike da tijelu daju njegov hak, a duši njezin, jer sve ima svoj hak, svoj udio u cjelini koja se zove čovjek.
„Zakidanje na mjerama ima loše posljedice i na ovom svijetu i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, braćo i sestre, neka umjerenost u svemu u našem životu bude najvažnija, mjera svih stvari, naspram sposobnosti i mogućnosti svakog od nas“, naglasio je reisul-ulema.
Kako je kazao, džamija je i mjesto naših susretanja, ibadeta i druženja, ona je najznačajnije mjesto za svaku sredinu, zajednicu, za svaki džemat.
„Vjernici su obavezni družiti se jedni s drugima. To je Poslanikov sunnet. Poslanik je mnogo vremena provodio sa svojim ashabima, i danju i noću. Odgajao ih je i pomagao im, podučavao ih, tješio i ohrabrivao. Bila je to zajednica ljudi koji su se brinuli jedni o drugima. Džamija je bila mjesto u kojem se ljudi nisu osjećali usamljenima, prepušteni sami sebi. Bolesnog su posjećivali, a siromaha pomagali. Upravo je džamija doprinijela tome da međusobna komunikacija među ljudima bude otvorena i srdačna“, kazao je reisul-ulema u hutbi.
Istaknuo je da ovu izvornu namjenu džamije trebamo i danas njegovati, „jer ta njena funkcija, pored ibadetske, ispunjava i njenu ulogu u zajednici“.
„Neka naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se ispuniti ovi ciljevi, u kojima ćemo jedni drugima biti najpreči i najbliži, u kojima ćemo se savjetovati o svim našim poslovima i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji ljudi. Tada se možemo nadati ispunjenju Božije milosti prema nama. Poslanik, a.s., rekao je: 'Kod mene najbolje mjesto imaju oni bogobojazni - ma ko oni bili i ma gdje živjeli.' Neka nam ova njegova izjava bude podsticaj da se trudimo i borimo, da niti jednu priliku ne propustimo koja nas može dovesti u Pejgamberovu blizinu“, kazao je on.
Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja.
„Mi smo narod koji je dugo, na razne načine, odvraćan od svojih vrijednosti i svojih korijena. Mnogi i danas znaju malo o svojoj kulturi i civilizaciji kojoj pripadaju. Tog odvraćanja ima i u ovom vremenu. Nezamislivo je da se u muslimanskoj sredini širi nasilje nad ženama, ubistva i ponižavanja. Većine takvih slučajeva ne bi bilo da su počinioci odgajani u skladnim i smjernim porodicama, u mektebima, da su obavljali namaz i post, da su učeni da vole i poštuju roditelje, braću i sestre, komšije, da su odgajani na visokim načelima islama“, istaknuo je reisul-ulema.
Na kraju hutbe poželio je da ova džamija bude „mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi i mjesto u kojem će se odgajati velikani našeg naroda, ljudi visokog morala, koji će znati u čemu je svrha života na dunjaluku, muškarci i žene koji će služiti svojoj zajednici i svojoj domovini“, a da „Allah poživi neimara ove džamije i njegovu porodicu, ukabuli njegov časni nijet i dadne berićeta i dobra u poslovima“.
